ࡱ> #`bjbj.F%LLLLLLL`h h h 8 l `, , "N N N N N N dffffff$[h!LN N N N N LLN N _<<<N T LN LN d<N d<<LL<N pS[th f<du0<{"{"<{"L<(N N <N N N N N dN N N N N N N ```$ D```$ ```LLLLLL Zdravka JELASKA MARIJAN, Grad i ljudi: Split 1918.  1941., Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2009., 513 str. Knjiga Zdravke Jelaske Marijan zna ajna je zbog prikaza razvoja grada Splita i ~ivota njihovih graana izmeu dvaju svjetskih ratova. Autorica kao glavne izvore koristi bilje~ni ke spise iz Dr~avnog arhiva u Splitu, tisak onog doba (Dalmatinski glasnik, Slu~beni glasnik Primorske Banovine, Novo doba, Jadranska poata i dr.), objavljena sjeanja i knji~evna djela koja govore o ~ivotu Spliana. Temelj knjige je doktorska disertacija pod naslovom Druatveni razvoj Splita izmeu dva svjetska rata, obranjena 2006. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjiga Zdravke Jelaske Marijan podijeljena je u 14 poglavlja. U uvodu autorica se osvre na dosadaanja historiografska djela o Splitu. U prvom poglavlju  Demografski i prostorni razvoj (20.-62.) govori nam o rastu broja stanovnika grada Splita te o airenju grada. Autorica usporeuje porast broja stanovnika Splita s drugim gradovima u Hrvatskoj, kao ato su Zagreb, Osijek, Zadar, Trogir, `ibenik i Dubrovnik. Broj stanovnika je iz godine u godinu rastao zbog ega se airila infrastruktura grada. U ovom poglavlju mogu se nai 12 grafi kih prikaza i pet tablica koje jasno prikazuju strukturu stanovniatva Splita. U drugom poglavlju  Djelovanju lokalne samouprave i osnovna obilje~ja politi koga ~ivota (63.-142.) autorica govori o teakom stanju u Splitu nakon Prvoga svjetskog rata. U tom razdoblju u gradu je doalo do velike nestaaice hrane. Nakon uspostave Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba u Splitu je uspostavljeno novo opinsko vijee iji je predsjednik bio Josip Smodlaka. Od 1919. do kraja svog mandata 1926. Vijee opine Split i opinsko upraviteljstvo uglavnom se brinulo o komunalnim problemima Splita i problemima slabih prometnih veza s unutraanjoau. Drugog studenog 1918. uspostavljena je Zemaljska vlada za Dalmaciju, ime Zadar prestaje biti srediate pokrajinske uprave. Politika talijanskog iredentizma predstavljala je veliki problem za Hrvate na podru ju Jadrana. Talijanski planovi bili su vrlo jasni, okupacija jadranske obale, te je ubrzo doalo do talijanskoga vojnog osvajanja Dalmacije u studenome 1918. godine. Rapallskim ugovorom 12. studenog 1920. rijeaeno je tzv.  jadransko pitanje i utvrene su granice isto ne jadranske obale. Tim ugovorom Italija je dobila Goricu, Gradiaku, dio Kranjske, Istru, Zadar, Loainj, Cres, Lastovo, Palagru~u i Suaac (ukupno oko 10.000 etvornih kilometara). Rijeka je postala nezavisna dr~ava. U daljem dijelu ovog poglavlja autorica se osvre i na politi ku povijest Splita u razdoblju od 1918. do 1941. godine. Rezultate izbora za splitsko Opinsko vijee koji su odr~ani 1926. i 1928. autorica donosi u dvjema tablicama. U treem poglavlju  Organizacija vjerskog ~ivota (143.-148.) autorica donosi broj pripadnika Rimokatoli ke crkve (93-98%), ~idovske zajednice (1%), te pripadnike pravoslavne vjere (1%) iji se broj iz godine u godinu poveavao te je 1929. dosegao viae od 4%. Split je bio sjediate Biskupije splitsko-makarske, a meuratno razdoblje obilje~ila su dva biskupa, Juraj Cari i Klement Kvirin Bonefa i. Bogoslu~je je od 1916. bilo isklju ivo na hrvatskom jeziku. }idovi su u Splitu imali svoju Bogoatovnu opinu, kulturno druatvo Jarden i svoje groblje, koje se nalazilo na isto noj padini Marijana i spada meu najstarija ~idovska groblja u Europi, budui da je postojalo od 1573. godine. Srpska pravoslavna zajednica utemeljila je 1925. svoju parohiju, koja je bila u sastavu eparhije u `ibeniku. Bogoslu~je se odr~avalo u kapeli sv. Marije koja je bila u sklopu ~andarmerijske vojarne. U etvrtom poglavlju  Gradska infrastruktura, prometni i gospodarski temelji razvoja (149.-260.) govori se o prvoj elektrifikaciji, vodovodu i kanalizaciji, izgradnji novih prometnica i ~eljezni kih pruga, lu kom prometu, industrijskim granama, obrtu i trgovini, poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu. `to se ti e elektrifikacije, vodovoda i kanalizacije, Split je kasnio za drugim gradovima: Zagrebom, Osijekom, Zadrom, `ibenikom. Prvu pravu rasvjetu dobio je u o~ujku 1927., ato je usporilo gospodarski napredak Splita. Temelj vodoopskrbnog sustava Splita je rimski vodovod koji se modernizirao 1922. godine zbog novih gradskih etvrti koje su nastajale uz rub grada. Problem vodoopskrbe Split je rijeaio 1932. kada je od Dr~avne hipotekarne banke podigao zajam kako bi rijeaio problem vodoopskrbe ne samo grada Splita, ve i sela splitske opine. `to se ti e prometnica, one su se po ele graditi tijekom dvadesetih godina 20. stoljea. Tada se proairuju, produljuju i grade nove ulice i pruge. Na prijelazu 19. i 20. stoljea promet splitske luke naglo se poveao zbog ega je Split krajem osamdesetih godina 19. stoljea postao vodea dalmatinska luka, pretekavai Zadar. Split je u meuratnom razdoblju imao dvije luke, gradsku luku i prirodnu luku Vranjic-Solin. Najrazvijenija industrijska grana na airem splitskom podru ju nakon Prvoga svjetskog rata bila je cementna industrija, brodogradnja, prehrambena industrija, industrija bezalkoholnih i alkoholnih pia, rudarstvo i dr. Turizam i ugostiteljstvo bili su slabo razvijeni. Split je uglavnom bio tranzitni grad, ljudi dolazili u njega i odlazili dalje na putovanje. Stranci su na podru ju Splita, kao i Dalmacije, po eli dolaziti tek od 1922., kada su se stabilizirali odnosi s Italijom i kada se vei dio talijanskih okupacijskih snaga povukao. U meuratnom razdoblju Split ima oko devet hotela, 32 prenoiata, 19 restorana te veliki broj drugih ugostiteljskih objekata. Radi poticanja turizma u Splitu je 1923. osnovano  Druatvo za saobraaj putnika , kasnije su osnivana i druga udru~enja i druatva kako bi se poveala kvaliteta ugostiteljstva i turizma. U petom poglavlju  Struktura obitelji i obiteljska imovina (266.-297.) autorica se osvre na ~ivotni tijek Spliana koji se ne razlikuje od ~ivota ostalih graana drugih dalmatinskih gradova. Kako autorica ka~e:  }ivot mo~emo sa~eti rije ima roenje-djetinjstvo-akolovanje-posao-brak-starost-smrt. Brak se sklapao prema crkvenim pravilima, a sklapanje braka pred graanskom vlaau vrijedilo je samo za osobe koje nisu pripadale priznatim vjerama i nevjernicima. Mijeaanih brakova u Splitu je bilo malo, a izvanbra ne zajednice bile su rijetkost, a ako ih je i bilo to se prijavljivao ~upniku ili vlastima. `to se ti e diobe imovine ona se uglavnom dijelila izmeu muakih baatinika, dok su ~ene dobivale novac i robu (miraz). U ovom poglavlju nalazi se i pet grafi kih prikaza. U prva dva se vidi da su djevojke ulazile u brak s 21-25 godina (41%), dok su muakarci ulazili u brak s 26-30 godina (38%). Ostala tri grafi ka prikaza odnose se na nasljeivanje imovine i odricanje od prava nasljeivanja, gdje se vidi da su se ~ene naj eae odricale prava na imovinu, a da se odricanje od prava nasljeivanja naj eae odricalo u o evu korist. U aestom poglavlju  Obrazovanje stanovniatva (298.-319.) autorica govori o velikoj nepismenosti grada Splita u razdoblju izmeu dvaju svjetskih ratova. Dvadesetih godina 20. stoljea broj nepismenih se poveavao, ato je razlog naglog poveanja broja stanovnika, doseljavanja ljudi prete~no iz Dalmatinske zagore. Za nepismene ljude odr~avali su se razni te ajevi koje su naj eae organizirala sljedea druatva: Narodna ~enska zadruga, Hrvatsko katoli ko prosvjetno druatvo  Danica , Pu ka itaonica Lu ac, Pu ka itaonica Varoa, Prosvjetno druatvo  Svjetlo , Pu ko sveu iliate, Hrvatska ~ena, Hrvatski radiaa i Selja ka sloga. U ovom poglavlju autorica donosi tablicu o pismenim i nepismenim graanima u razdoblju od 1919. do 1940. godine. Osnovnoakolsko obrazovanje u Splitu je bilo obvezatno, a akole su bile podijeljene na muake i ~enske. Osim ope i klasi ne gimnazije u Splitu su bile i strukovne akole koje su osnovane joa u drugoj polovici 19. stoljea. Strukovne akole su se dijelile na aegrtske akole i strukovne akole koje su bile izjedna ene sa zavranom srednjom akolom. Od strukovnih akola Split je imao trgova ku, poljodjelsku, graditeljsku, zanatlijsku i dr. U meurau u Splitu je djelovao samo jedan fakultet, a to je Bogoslovni fakultet. Zbog toga su mladi odlazili na studiranje u inozemstvo. Malo je bilo ~enskih osoba s fakultetom, ak i u klasi nim ~enskim gimnazijama predavali su muaki nastavnici. U sedmom poglavlju  Kultura svakodnevnoga ~ivljenja (320.-339.) autorica govori kako i na koji na in su ~ivjeli graani Splita. Prvi znakovi modernizacije su automobili, uvoenje autobusnog prijevoza, elektrifikacija grada, grijanje u stanovima i dr. Znakovi modernizacije vidjeli su se i u ~enskoj modi. }ene su po ele skraivati kosu, a skraivala se i suknja, dok su mladii po eli nositi kratke hla ice. U osmom poglavlju  Zdravstvene prilike (340.-354) vidi se koliko su se graani Splita brinuli za higijenu i zdravlje svojih sugraana. Na kraju Prvoga svjetskog rata u Splitu su postojale etiri zdravstvene ustanove: Pokrajinska bolnica, Vojna bolnica, Opinska bolnica za ku~ne bolesti i privatni sanatorij dr. Jakae Ra ia2 b Z   ( , > B ` n f  Z JdfhjDJǿෳ૘h4%h>HhT huhhuhha!h"_hOehuhOe6huhA-6hpJ h.w6hpJhU6h.whUhIhyh#~hyhA-6hA-< j,$@045>Hhuh>Hhh/:ha!h4%hCqGFJH&,<0 j !!!" # ###d#######*$,$@$$$$$F%H%%&8&&&&&&''''''''(@(n())վݾݲݲݲݶh2C-hshafjh]hd huh7FhK2hK2h7F6h7FhhLh.whT huh>Hhuh>Hh h;'zhejD)**++0+z+++++++,-"-B-F-n--.. /"/|/>0@0000112123*3L33$4&4^4`4442545X5Z5555556666J7777h8~88"9$9x9z99ܾ𶲮hyh(uhh!chhT huhhu h6Rphh6Rphh7FhpJhaha!h.wh|h]h2C-D99:&::;F;p;;*<x<===>>D>F>v>x>>>&?L?P????(@V@`@@@0ATAVABCCCCCC@X Nj.6jRTl "*"$L˿çç食锘h hyh%NhLmh%NhQxhpJhBDPVXZfh@BNPh] hyh@7h@7hh%Nhy hyh%Nhha<hLm hyhYPʠ̠Π $`lnp¡$&RT^*,VZ\ƣȣ2Fbh "ƾhZhuh6hTh(qhh&h2fh hyh2fhLmh@7h] hyh@7hyJ¦ƦȦڦܦަh]hgd2 &`#$gdp $dha$gd~b$dh`a$gdLm$dh`a$gdy$dh`a$gdi{¦ĦȦʦ֦ئڦަh&0JmHnHuhi{ hi{0Jjhi{0JUhE,jhE,UhY)h~b,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa8 @8 2Podno~je  p#2)@2 2 Broj stranice4U@4 6Rp Hiperveza >*phFrs5 O  7"i$)-15b:>qEEFFFFFFFFFFFFFFFFF0000000000000000000000000000000000@0@00 505 15b:>qEF0N0000i0000 $$$')9INgrs~0L(+,-./TUVWXY[)Z*  '!!z(U $ )Gh  ,-G[/NRS[ # : N Z ^ { | * 3 7 > @ W ,NOdm{}Wp {8FG)9Zr'(<mEhm\{ hi<="Q)@ cW# 6 !!!>"I"n""""#$#%#\$r$}$$$$$$$$%%%%%%% &&*&G&b&&&&&'$'.'@'D'I'_'h'i''''''''''(>(](t((((((((((!).)Q)))))*Z*h*p*******+C+E+J+e+i+++++++++,d,t,,,,,, ---.-:-U-W-Y-z-{----------?.E.G.Q.^.... ////+/,/7/?/R/X/^/b/d/i/j/k/u/{/}///////// 0 0'0O0S0W0]0a0c0000011=1?1A1B11111123<33333344-4N4y44455)59555555 666S6f6h66666A7S7788888V9X9k99999999:: : :::/:1:T:Y:_:b:x::::;;#;k;;;;;;;=======>>>>>>???i?j??????l@@@-A`AtAyAAAB BBB'B(BSBWBBBBBB CC$CBCvCCCCCCCCCCCCD DDD#DtD{DDDEEEEEEEFFFFFFFFFFFFFFqs45 NO  6"7"h$i$))--1145a:b:>>pEqEEEFFFFFFFFFFFFFFFFFFF@@(B3B;BCBIBJBjBkBsBuBBBvCwCDDFFFFFFFFFFFFFFFFDEFFFFFFFFFFFFFFL'ncNe&s/>s!cOe67FHx9# a!z#(Y)iz+A--2C-{C-/g/7@7C%<a< ]DfF GhLSM%NH"!(q~`6NpCqIrv!/:1LpUEy]y9Y]U4N6QaHT,pJ"1$@DDIhDD  "|#F@@ @@@@@@&@(@4@<@B@D@F@H@L@`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1;"ܦ;"ܦ& B<$ B<$!4FF2HP ?A-21Zdravka JELASKA MARIJAN, Grad i ljudi: Split 1918 Ivana `ubic Ivana `ubicOh+'0( <H h t  4Zdravka JELASKA MARIJAN, Grad i ljudi: Split 1918 Ivana ubic Normal.dot Ivana ubic2Microsoft Office Word@F#@VǿV@?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\^_`abcdfghijklmnopqrstuvxyz{|}~Root Entry F@ktData ]1Tablee{"WordDocument.SummaryInformation(wDocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q