Pregled bibliografske jedinice broj: 441498
Nacionalističke predrasude i socijalna distanca - od vanjske prema unutarnjoj prijetnji
Nacionalističke predrasude i socijalna distanca - od vanjske prema unutarnjoj prijetnji // Godišnjak za sociologiju - Filozofski fakultet u Nišu, 5 (2009), 5; 63-83 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni znanstveni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 441498 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nacionalističke predrasude i socijalna distanca - od vanjske prema unutarnjoj prijetnji
(Nationalist prejudices and social distance-from external towards internal threat)
Autori
Topic, Martina
Izvornik
Godišnjak za sociologiju - Filozofski fakultet u Nišu (1451-9739) 5
(2009), 5;
63-83
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni
Ključne riječi
nacionalističke predrasude; vanjska i unutarnja prijetnja; nacionalne manjine; Zagreb; Hrvatska
(nationalist prejudices; internal and external threat; national minorities; Zagreb; Croatia)
Sažetak
Nakon proglašenja neovisnosti od SFRJ 1991. godine, Republika Hrvatska našla se u ratu za neovisnost. Logična posljedica rata bile su snažne tenzije prema državljanima srpske nacionalnosti, mnogi od kojih su napustili teritorij RH nakon vojnih akcija 1995. godine i potom mirovne reintegracije okupiranih područja. Oni koji su ostali živjeti u RH ostvarili su pravo na državljanstvo i deklarativno sva prava koja pripadaju i drugim državljanima RH međutim, susreli su se s nacionalističkim predrasudama, netrpeljivošću i ksenofobijom, a koje u nekim dijelovima RH postoje i danas. No, istraživanje provedeno koncem 2008. godine, ispitalo je stavove građana grada Zagreba prema nacionalnim manjinama uključivši u pitanja o nacionalnim manjinama i neke druge društvene skupine. Prema rezultatima istraživanja, čini se dakle da, barem kada je u pitanju hrvatski glavni grad (a njega se može smatrati 'Hrvatskom u malom'), nacionalističke predrasude padaju u drugi plan te da primat na ljestvici prijetnji zauzimaju neka druga pitanja s čime se trend opadanja tenzija prema nacionalnim manjinama kontinuirano nastavlja. Zaključak rada je kako su netom nakon neovisnosti kao unutarnje prijetnje uzimani pripadnici nacionalnih manjina (najviše Srbi ali i drugi) s obzirom na vanjsku prijetnju u vidu Srbije dok se u novije vrijeme građani sve više okreću onome što smatraju prijetnjama, a to više nisu nacionalne manjine (a dakle niti Srbija) nego ono što smatraju društveno neprihvatljivim grupama od kojih osjećaju unutarnju prijetnju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
