ࡱ> bjbj 6DT T D,201111   1111111$3Z61]     111B2*** "111* 1**V/11𪥻.'0 1X202006*6116#1  *     11*   2    6         T ]:`UMSKI EKOSUSTAVI JASKANSKOG KRAJA Dr. sc. Boris Vrbek, `umarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450, Email:  HYPERLINK mailto:borisv@sumins.hr borisv@sumins.hr SA}ETAK Podru je jaskanskog kraja biljno-geografski obuhvaa razli ite regije tako da openito mo~emo istaknuti kao prijelazno podru je u kojem se pojavljuju geografski , klimatski i fitogeografski elementi predalpskog i panonskog dijela. Dio jaskanskog kraja pripada klimazonalnoj zajednici kitnjaka iobi noga graba (Querco petraeae-Carpinetum Illyricum) koji se ras lanjuje na dva pojasa: ni~i 90-120 m n.v. reprezentiran arealom lu~njaka i obi noga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris) i viai do 350 m  arealom kitnjakovo-grabovih auma. U pojasu lu~njaka i oobi noga graba u podru ju pokupskog bazena izlo~enog nekada estim poplavama, razvijene su azonalne zajednice, ija je pojava uvjetovana re~imom poplavnih i podzemnih (talnih) voda: auma hrasta lu~nnjaka sa velikom ~utilovkom, auma poljskog jasena s kasnim drijemovcem i auma crne johe s dugoklasim aaaem. Na tako raznolikom geoloakom podru ju nastala su razli ita tla. Na podru ju pribre~ja oko Jastrebarskog zastupljena su lesivirana tla i obrona ni pseudoglejevi. Prema }umberku i Pljeaivici u viaim predjelima nalazimo rendzine na dolomitima, Smee tlo na vapnencima i dolomitima, lesivirana tla i kiselo smea tla. U nizinskom dijelu rasprostranjena su hidromorfna tla: pseudoglej ravni arski, pseudoglej-glej, i euglejevi. Klju ne rije i: Jastrebarsko, aumske zajednice, aumska tla UVOD Prema `imuni i Bach ( 1975) i Bojani i Iv i(1974) na podru ju aireg prostora grada Jastrebarsko dolaze slijedee stratigrafske i petrografske jedinice. Na brdskom podru ju u kojem pripada i vrh Pljeaivice (729m) javljaju se dolomiti, podreeno vapnenci, dolomiti ni vapnenci i aejli i vapnenci trijasa te u manjoj mjeri bre e, konglomerati, lapori te karbonatni klastiti i ro~njaci. Na njima nalazimo pedosistematske jedinice: rendzine, koluvijalno tlo i smea tla na vapnencima i dolomitima sa pojedina nim javljanjem lesiviranih tala na zaravnjenim dijelovima terena te neato kiselih smeih tala. U pobru na podru ju od strmih obronaka samoborskog i ~umbera kog gorja do glavne stare prometnice Zagreb-Jastrebarsko-Karlovac javljaju se vapnoviti lapori, pijesci i pjeaenjaci te konglomerati i bre e To je podru je kiselo smeih, smeih lesiviranih tala i lesiviranih tala, a odmah nadovezujui se do njih na pijescima, pjeskovitim i glinovitim laporima te glinama dolaze pseudoglejevi obrona ni te lesivirana tla pseudoglejena. Na ovom dijelu pobra najviae su izvan aumske vegetacije rasprostranjena tla vinograda sa poznatim jaskanskim vinima te ostala antropogena tla. Treu stepenicu iza stare prometnice litoloaki je sa injen od aluvija sa aljuncima, pijescima i glinama, kopnenim beskarbonatnim lesom, glinovitim siltom i sitraznim glinama u podru ju barskog lesa. Ovaj nizinski kompleks strukturu zemljianog pokrova sa injavaju najviae Euglejna tla (amfiglej, hipoglej), pseudoglej na zaravni te pseudoglej-glej i semiglej. Opisana raznovrsnost mati nih supstrata i s tim povezana odgovarajua raznolikost tala jasno ukazuje kako je mati ni supstrat na istra~ivanome podru ju naj eae odlu an pedogenetski faktor. RASPRAVA I REZULTATI Pedoloake karakteristike istra~ivanog podru ja Mati ni supstrat je uvijek vrlo va~an imbenik tvorbe tala jer daje ishodiani mineralni material, o kojem zavise mnogobrojna svojstva tla, u prvom redu mehani ki sastav i reakcija tla. uloga reljefa u formiraanju tala je viaestruko izra~ena. Razvijenost reljefa uvjetuje procese translokacije zemljianog materijala iz viaih u ni~e polo~aje. Reljef zatim djeluje i kao zna ajan modifikator openite klime. U aumskim ekosustavima stvaraju se specifi ni bioklimatski uvjeti koji razli ito djluju na procese humizacije organskog dijela tla, procese stvaranja aumske prostirke, bioloako kru~enje elemenata i druge elementarne procese u tlu. U navedenim procesima ima svakako va~nu ulogu sastav aumskih zajednica, koje daju ishodiani material za organsku komponentu tla. Vrste aumskog tla Prema osnovnoj pedoloakoj karti (Kova evi i dr. 1969, Vrbek i dr. 2008) Utvreno je 9 glavnih tipova tala sa svojim podtipovima, varijetetima i formama. Pedosistematska pripadnost utvrena je prema klasifikaciji tala `kori i dr. (1985), Mayer (1992), Martinovi (1997). Popis pedosistematskih jedinica prikazan je u tablici 1. a tipska fiziografija tala s prosje nim vrijednostima nekih kemijskih i fizikalnih analiza u tablici 2. Tablica1: Popis pedosistematskih jedinica Tablica 2: Tipska fiziografija tala Koluvij (Koluvium) Tla se formiraju uglavnom u podno~ju brda gdje se akumulira materijal tla i stijena koji je erozijom premjeaten ni~e gdje se smiruju povrainski vodeni tokovi. Poato je izvorni materijal iz kojieg nastaju ova tla vrlo aarolik tako su i njegove fizikalne i kemijske te ekoloaka svojstva vrlo varijabilna. Koluvij mo~e biti karbonatan, nekarbonatan, viae ili manje skeletni, oglejeni i neoglejeni. U slu aju da prevladava sitnica i velika fizioloaki aktivna dubina uz dosta ravnomjernu opskrbu procjednom vlagom tada koluvijalna tla posjeduju veliku plodnost. Rendzina (Rendzina) Rendzina nastaje na mati nom supstratu koji bogat sa kalcijevim karbonatom kao ato su lapori, flia, laporoviti vapnenci, pjeskoviti dolomit, karbonati aljunci i pijesci. Mehani kim raspadanjem u pravilu daje karbonatni regolit. itavo tlo (pedoloaki profil tla) je karbonatan s potpuno razvijenim humusnim A horizontom, koji kontinuirano prekriva mati ni supstrat. Poato su vrlo razli iti supstrat na kojima se javljaju rendzine airok je i raspon proizvodno ekoloakih svojstava. Pod aumskom vegetacijom naj eae nalazimo dolomitne, laporne i fliane rendzine. Rendzine na dolomitima koji se intenzivno fizikalno troai obi no su plitke do srednje duboke i nema veih oscilacija ato se ti e dubine profila tla do mati ne stijene. Ta su tla vrlo propusna i padaline lako prolazi kroz solum tla te dopire brzo do mati ne stijene i procijeuje se potpovrainski niz padinu. Proizvodno je zna ajnija ekoloaki vla~nija varijanta osojnih polo~aja, dok u prisojnim dolazi do izra~aja kserotermni uvjeti (Mayer & Vrbek 1995). Devastacija vegetacije dovodi do jake jaru~ne vodene erozije i formiranja aljunkovito-pjeskovitih konusa u podno~ju padina- Laporne rendzine raairene su u podru ju klasti nih sedimenata. to su topla, svje~a dosta duboka tla, vrlo podlo~na vodenoj eroziji zbog lake troaivosti i nepropusnosti stijene. Eutri no smee tlo (Eutri ni kambisol) Ovo tlo se formira na bazama bogatim sedimentima. Ima moli ni (Amo) ili orhi ni (Aoh) humusni horizont koji le~i neposredno iznad kambi nog horizonta tipa (B)v. Malo ima ovih tala pod aumskom vegetacijom a razlog je taj ato su ta tla prvenstveno najbolja za poljoprivredu. Mati ni supstrat od velike je va~nosti za nastajanje eutri no smeeg tla. Dominantni je proces argilogeneze, prete~no se formiraju troslojni minerali gline, a uglji ni dioksid je glavni agens raspadanja primarnih minerala. Eutri ni kambisoli su veinom ilovasti s neato poveanim sadr~ajem gline u (B)v horizontu. Tlo ima dobru dreniranost, osrednji vodni kapacitet i povoljan zra ni re~im. Reakcija tla je iznad 5,5. Nastaje na lesu i drugim sedimentima bogatim bazama. U }umberku dolazi povrh krednog fliaa. Najveu plodnost i aumsku proizvodnost imaju podtipovi iz lesa i lesolikih supstrata koji, osim povoljnih kemijskih svojstava imaju velik kapacitet i akumuliranja pristupa ne vode, veliku ekoloaku dubinu lagane ilovaste teksture. Distri no smee tlo (distri ni kambisol, kiselo smee) Ovo tlo spada u dominantne tipove aumskih tala Hrvatske. No na podru ju Jastrebarskog javlja se samo na jednom dijelu na pjea enjacima koji se fragmentarno pojavljuju na aljunkovitoj i pjeskovitoj glini na donjem dijelu pobra prema Tlo je bogato skeletom (kamenjem), rastresito i vodopropusno, razli ite dubine profila tla do mati ne stijene (solum tla), siromaano bazama, a reakcija tla je kisela ili jako kisela (pH u vodi ispod 5,5). Smee tlo na vapnencu i dolomitu (Kalkokambisol) Ovo tlo je takoer jedno od najzastupljenijih i proizvodno vrlo zna ajnih aumskih tala u Hrvatskoj. Njegova tvorba vezana je za iste vapnence i dolomite na kojima kambi ni (B)rz horizont nastaje postupnim nakupljanjem netopivog glinenog ostatka u procesu okraavanja. itavo tlo (solum) je nekarbonatan, a reakcija tla je iznad 5,5. Pojavljuje se u dva varijeteta: plitko i srednje duboko. Javlja se i na konglomeratima koji imaju manje od 1% nerastvorivog ostatka. Maksimalna dubina tla ne prelazi na ovom podru ju 30-60 cm. Vee prodiranje korjenovog sistema u tlo omogueno je tamo gdje je slojanje stijena okomito ili koso. Tla su dobro drenirana zbog propusnosti vapnenca. Promjenjljivost dubine te stjenovitost i kamenitost oDFVl@ B D d f h l z | ~  0 վկ՞Պ{nanaSEh*ThI`6aJmHsHh*ThgAW6aJmHsHh*ThgAWaJmHsHh*Th9H aJmHsHh*Th*T0JaJmHsH'jh*Th*TUaJmHsH!jh*Th*TUaJmHsHh*Th*TCJaJmHsHh*TaJmHsHh*Th{aJmHsHh*Th*TaJmHsHh*ThgAWCJOJQJaJh*Th9H CJOJQJaJFrh j l | DD !!!"( $dha$gd{$dhxxa$gd9H $dha$gd9H gd9H dgd*T $dha$gd*T0  B :hlrttv!!!!!ؾؾؾر}rjbWKh*Th D5mHsHh*ThGmHsHhGmHsHh9H mHsHh*Th]BmHsHh*Th=>mHsHh.mHsHh*Th9H mHsHh*ThvmHsHh*Th DmHsHh*ThgAWaJmHsHh*Th=>aJmHsHh*Th78aJmHsHh*Th]BaJmHsHh*ThI`6aJmHsHh*ThI`aJmHsH!""$(((>((*+++++@,B,00$8b8884;6;nCpCJGLGGGfMZƸxlaVTUh*Th{mHsHh*Th=>mHsHh*Th e5mHsH h*Th e6B*mHphsH h*Th D6B*mHphsHh*Th emHsHh*Th DmHsHh.mHsHh*Th D56mHsHh*Th~mHsHh*Th9@mHsHh*ThmHsHh*Th D5mHsHh*Th{5mHsH ((>(++++@,B,h,0004;6;;nCpCCJGLG$dh`a$gd9H $dh<a$gd9H gd e $dha$gd9H $dha$gd.gd9H $dh`a$gd9H LGGZZ[@eBeeefjzz~zzz܇އ.gd]Bgd9H gdq $dha$gd{ $dha$gd9H $dha$gd{ $dha$gd9H vog terena ograni ava mogunost njegovog intenzivnijeg koriatenja za primjenu mehanizacije kod poaumljavanja. Lesivirano tlo (Luvisol) Luvisoli pripadaju grupi visokoproizvodnih aumskih tala Hrvatske. To su tla prete~ito dubokog i vrlo dubokog soluma, teksturno diferencirana na lakai A-E dio profila i te~i Bt horizont, ato meutim, uzevai u cjelini, ne djeluje negativno na plodnost. Vee su dubine i plodnosti oni luvisoli koji dolaze na silikatnim i silikatno-karbonatnim supstratima, a neato su ni~e plodnosti luvisoli na vapnencu i dolomitu zbog manje dubine soluma i manje mogunosti zadr~avanja vlage. Elementarni areali luvisola mnogo su vei na silikatima, dok se na vapnena ko-dolomitnim stijenama smjenjuju u kratkim intervalima sa smeim tlima i stijenama. Luvisol na vapnencu mo~e imati normalnu autohtonu pedogenezu i svojstva sli na silikatnom luvisolu, ali on se naj eae isti e specifi nim svojstvima koja su uvjetovana velikom staroau i jakim utjecajem eolskog procesa na njihovo teksturnio diferenciranje. Ova su tla s obzirom na svoju starost jako isprana i zakiseljena tako da je pH obi no ispod 5,0, a stupanj zasienosti bazama ispod 35%. pod prirodnom aumskom vegetacijom kod luvisola se naj eae javlja polusirovi humus.Lesivirana tipi na i pseudoglejna tla na ilovinama i glinama u ni~im dijelovima u izmjeni s pseudoglejevima obrona nim glavna su proizvodna tla za poljoprivredu (vinogradarstvo) ovoga kraja. Tablica 3: Vegetacijsko-pedoloaki odnosi u podru ju pribre~ja, }umberka i Pljeaivice Hidromorfna tla U Jastrebarskim nizinskim aumama u Pokuplju u centralnom bazenskom dijelu najzastupljenija su mo varno glejna tla (euglej) s podtipovma: hipoglejno, epiglejno i amfiglejno. Velike povraine zauzima pseudoglej na nizinskim pleistocenskim terasama i lokalnim mikromezouzvisinama (gredama) oboda bazenskog dijela nizine. U~e zone uz rije ne tijekove zauzimaju aluvijalna tla (fluvisoli) i fluvijativna livadna (humofluvisoli) te livadna semiglejna (semiglej) i Pseudoglej-glej tla izmeu zone aluvijalnih nanosa i bazenskog dijela ili izmeu bazenskog dijela i priterasnih polo~aja. Prema Mayer (1992) za svaki navedeni tip u neporemeenim prirodnim uvjetima karakteristi an je drugi model vodnog re~ima (`kori i dr. 1987). Teaka bazenska verti na euglejna tla imaju trajno zastojni tip vodnog re~ima. Kod epiglejnih tala zamo varivanje izaziva povrainska voda, a kod amfigleja kombinirano vla~enje gornjim i donjim vodama. Podzemni tip vodnog re~ima odnosi se na humofluvisole i hipogleje u kojih zamo varivanje nastaje pod utjecajem podzemnih voda promjenjljivog vodostaja u rasponu od nekoliko metara. U tu grupu spadaju i livadna tla s hidromorfizmom ispod prvog metra. Ona su zapravo kombinacija automorfnog tla u gornjem dijelu profila (eutri no smee i sl.) koje le~i na dubljim zamo varenim horizontima. Taj tip je opisan prema klasifikaciji `koria (1986). Aluvijalna tla (fluvisoli) pjeskovite ili sli ne teksture nosioci su propirurg vodnog re~ima (silaznog kretanja vode), ali u kombinaciji s poplavama, ukoliko nisu sprije ene nasipima. Pseudoglejna tla karakterizira povremeno zastojni tip vla~enja s razli itim trajanjem mokre i vla~ne faze u povrainskom dijelu iznad vrlo slabo propusnog g ili Bg horizonta. Na mikrouzvisinama bazenskog dijela ili na njegovoj periferiji prisutna je i podzemna voda koja koleba u rasponu od nekoliko metara. U pokupskim nizinama izvedeni su opse~ni vodotehni ki i graevinski zahvati (kanali, komunikacije). Uslijed tih vrlo jakih antropogenih utjecaja doalo je do promjene vodnog re~ima, do one iaenja tla zrakom i poplavnim vodama. Ostalo je malo aumskih povraina u bazenskom dijelu koje ne nose obilje~ja bla~eg utjecaja (dijelom hidromeliorirana euglejna tla). u ekstremnim slu ajevima prirodni tipovi tala prelaze u novi tip nazvan  hidromeliorirna tla. S tim u vezi, prema Mayer (1996) plodnost i proizvodnost euglejnih tala u odnosu na pojedine aumske vrste mjenjaju se, ato ugro~ava i njihov opstanak. U tablici 3 prikazan je odnos glavnih tipova tala i aumskih zajednica u Pokupskom bazenu. Tablica 4: Vegetacijsko-pedoloaki odnosi u jaskanskoj nizini Ekoloako floristi ke zna ajke aumskih zajednica Prema Trinajsti i dr. (1992) i Raua i dr. (1992) u pojasu kitnjaka i obi noga graba je geoloako-litoloaka podloga klju ni imbenik pojave azonalnih zajednica. Tako sun a silikatnoj podlozirazvijene acidifilne zajednice kitnjaka s cero mi bekicama, zatim zajednica kitnjaka s kestenom. U arealu kitnjakovo-grabovih auma, zbog lake pristupa nosti, je ovjek donekle uniatio i degradirao autohtone aume. Spontano u viaim predjelima (}umberak) ni u sastojine breze i trepetljike, a podignuti sui nasadi razli itih etinja a (Pinus nigra i Pinus silvestris, Picea abies, Larix deciduas, Pseudotsuga douglassii id r.) Ranije je na podru ju vinograda obilno saen bagrem. Viai pojas (> 450 m) pripada bukvi (Fagion Illyricum). Analogno prilikama u ni~em pojasu, it u je litoloaka podloga zna ajan imbenik u postojanju razli itih asocijacija: na istim dolomitima je auma bukve s kukurjekom, na silikatnim supstratima zajednica bukve s bekicama i bukve s rebra om, a na vapnena ko-dolomitnim naslagama brdska auma bukve (Fagetum Illyricum montanum)  klimazonalna zajednica tog pojasa. U ni~em potpojasu, na relativno dubljim i i hranjivima bogatijim tlima, nalazimo vitalne sastojine bukve, s vrlo bogatim raznovrsnim slojem prizemnog raaa. Posebna asocijacija predstavlja bukva s bekicom (Luzulo-Fagetum) koja predstavlja ekoloaki optimum areala bukve. Takoer na ju~nim padinama i po grebenima gorja Pljeaivice i }umberka , kako u bukovom tako i u ni~em kitnjakovo-grabovom pojasu, javljaju se kserotermofitne zajednice medunca i kitnjaka s crnim grabom, crnim jasenom i javorom gluha em. Na podlozi istih dolomita je obilno zastupljena crnjuaa (Erica carnea). ZAKLJU AK Na temelju prikazanog pedoloako-vegetacijskog slijeda u tablicama 3 i 4 mo~e se zaklju iti kako na podru ju jaskanskog kraja vertikalnu zonalnost aumskih zajednica prati i specifi na promjena pedoloakih uvjeta na tom podru ju. Relativno velika zastupljenost lokalno uvjetovanih biljnih zajednica i njima pripadajuih tala, uvjetovana je raznolikoau geoloako-litoloake podloge i geomorfoloakim obilje~jima terena. U nizinskom dijelu (Pokupski bazen) glavno je obilje~je pojava hidromorfnih tala koja danas pokazuju genezu nekadaanjeg prirodnog poplavljivanja ovog podru ja. Glavna posljedica velikih vodotehni kih zahvata je isuaivanje tla bazena pokupskuh auma uz airenje pojave suaenja hrasta lu~njaka i airenje aumskih zajednica koje se prilagouju na nove uvjete. LITERATURA: Bojani, L., D. Ivi i, (1974): Ope hidroloake karakteristike bazena Crne Mlake. Geol. vjesnik, 27:265-271, Zagreb. Kova evi, P., M. Kalini, V. Pavli, M. Bogunovi, I. Tomaa, (1969): Tla sekcije Samobor 4, 1:50 000. Institut za pedologiju i tehnologiju tla Poljoprivrednog Martinovi, J., (1975): Karta aumskih tala profila Pokupskih auma mjerila 1:25 000. U okviru rada Cestar, D. i dr. 1975: Ekoloako-gospodarski tipovi na podru ju Pokupskih nizinskih auma, `umarski institut Jastrebarsko. Martinovi, J., (1997): Tloznanstvo u zaatiti okoliaa. Priru nik za in~enjere, Zagreb. Mayer, B., (1992): `umska tla Republike Hrvatske pri kraju XX stoljea, Monografija aume u Hrvatskoj, 19-32, `umarski fakultet, Zagreb. Mayer, B. (1996): Hidropedoloaki odnosi na podru ju nizinskih auma pokupskog bazena. Rad. `umar. inst. 31 (1/2): 37-89, Jastrebarsko. Mayer, B., B.Vrbek, (1995): Structure of soil cover on dolomites of Samobor and }umberak hills. Acta Bot. Croat. 54,141-149. Raua, ., I. Trinajsti, J. Vukeli, J. Medvedovi, (1992): Biljni svijet hrvatskih auma (u monografiji  `ume u Hrvatskoj), 33-77, Zagreb. `imuni, A., O. Basch, (1975): Stratigrafija kvartarnih sedimenata zagreba kog posavlja. Geol. vjesnik 28:153-164, Zagreb. `kori, A., G. Filipovski, M. iri, (1985): Klasifikacija zemljiata Jugoslavije. ANU BiH Poseb. Izdanja, knj. LXXVII-13: 1-72, Sarajevo. `kori, A., (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveu iliata u Zagrebu. 172p, Zagreb. `kori, A., Z. Racz, M. Bogunovi, (1987): Pedosfera i vodni re~im Posavlja. Zbornik radova, Savjetovanje rijeka Sava zaatita i koriatenje voda, 69-99, Zagreb. Trinajsti, I., . Raua, J. Vukeli, J. Medvedovi, (1992): Karta aumskih zajednica republike Hrvatske. Kartografski odsjek leksikografskog zavoda  Miroslav Krle~a , Zagreb. Vrbek, B., Husnjak, S., I. Pilaa, (2008) Classification of lowland Oak Forest Soils in Croatia. The International Conference & Field Workshops on Soil Classification pth  17th November (Abstract) Santiago, Chile. ZZZ@eee fhhppTx\xLyzzz~zzzF{~^~N܄ P|ԇ题}}ssh}[}h*Th7aJmHsHh|6aJmHsHh|aJmHsHh*Th]B6aJmHsHh*Th]BaJmHsHh.aJmHsHh*Th e5mHsHh*ThqmHsHh.mHsHh*Th emHsHh*Th D5mHsH h*Thq6B*mHphsHh*Th{5mHsHh*Th DmHsH#ԇ܇,. .:<> (*.04>@DFJZ\`bfntʿ|x|x||x||x||x||x|x|xh h mHsHh-h-h mHsHh-aJmHsHh-h aJmHsHh-h-aJmHsHh-mHsHh*Th }mHsHh*ThGmHsHhtmHsHh*Th{mHsHh*ThtmHsHh*Th]BaJmHsH/:ʖԘҙn$ @d^`@a$gd. n^n`gd-$n^n`a$gd-$n^n`a$gd- n^n`gd.$0^`0a$gd-$dhxxa$gd-Ə֏؏܏ޏ6:NVX ғ(,24FHTZ^bДҔԔΕѷh-h CJaJmHsHh-h-CJaJmHsHh. h$Ch. hX,2h.h-mHsHh mHsHh-mHsHh-h h mHsHBΕȖʖ̖֖ؖܖޖ"$8:NP^`fhx|—ʗ̗Зҗؗڗޗ 46BDHJ`dԘҙޙÿ÷÷ÿ÷ÿ÷h h mHsHh-h-mHsHh-h mHsHh-CJaJmHsHh-h CJaJmHsHh-h-CJaJmHsHF$&*,8>@DFJVX\^btz̛Λޛ (*6:JLTVX^jnx*ʝΝûðh*ThqmHsHh$Ch_H* h$Ch_h-mHsHh$Ch_mHsHh$Ch-mHsHh mHsHh-mHsHh-h >ngd*T 0^`0gd-4??????????????P&P . A!"#$% 8$DpDyK borisv@sumins.hryK 0mailto:borisv@sumins.hr^ 666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH<`< NormalCJ_HmH sH tH NN  Heading 1$$hxx@&`ha$5DD  Heading 2$$@&a$ 5>*CJ>>  Heading 3$$@&a$5H@H  Heading 4$$dhx@&a$6DA`D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List (O( S$a$CJ80@8 *T List Bulletdh:B@:  Body Text$dha$D"D  Comment TextCJmH sH uBC@2B Body Text Indent$a$fR@Bf Body Text Indent 2$hxx`ha$CJmH sH uHSRH Body Text Indent 3 `@P@b@  Body Text 2$a$5CJn@rn gAW List Paragraphd^m$ CJOJPJQJ^JaJmHsH0U@0 *T Hyperlink>*B*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] D0 !ZԇΕ')*PQSTU(LGn(+,RV|DX8@0(  B S  ?"'+129BLlnt+5+.*/!$'4@IMp{6<_c     BH V\hqgj)38alv18im !!"" #-#0#;###$$%%&&''R(\((((((( )))!),)5) * * *+*.*;*=*J*Q*b*e*m*w*****+ ++ ,,,, - -..//001 1112 2Y2\2222222"3#3V3^3a3g3a4d444.545a5k5555555a6i6a7d778!8)8*8:8[8c8[9b9q9u999999999 ::::3:>:::I;L;O;V;_;g;m;u;\<c<<<<<<<<<.=/=3=4=7=8=;=>=?=A=G=H=K=M=R=S=V=X=`=a=d=f=j=k=m=u=x=y==========================>> > >>>>&>,>->1>2>8>=>>>I>]>^>d>e>g>h>p>q>z>{>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ? ? ???????????????????????????@@"@T@[@`@h@p@t@@@@@@@@@@@A AAAAAA"A%A(A-A/A7ADAEAOAPAZA[AbAcAfAgAoAqAwA~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABB#B1B9B;BABBBCBDBOBPBSBUB]B^BmBnBvBwBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCC CCCCCC&C'C+Cg>>??????@p@@@@@AA%AAAAAABUBBBBC CCCCJDDDD333333333333__ h.. . .11#3V377!8(8*808<<==??@@DDD<`0k1j^6Z hh^h`OJQJo(  ^ `o(.  ^ `o(..  ^ `o(...88^8`o(.... 88^8`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ ^`o(.........^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. 01j0G~t |q.7$-I`DD@0808x&&0808@{X"D (,ZUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @CalibriA BCambria Math"hTfUfUf rC ~:#|C ~:#|20DD2qHX $PgAW2!xx*1.1.2.2. Orografske i hidrografske prilikeUnknown Boris Vrbek   Oh+'0 ( H T ` lx,1.1.2.2. Orografske i hidrografske prilikeUnknown Normal.dotm Boris Vrbek9Microsoft Office Word@,@>@7K@gC ~:՜.+,D՜.+,h$ hp  SUMARSKI INSTITUT|#D +1.1.2.2. Orografske i hidrografske prilike Title 8@ _PID_HLINKSAhdFmailto:borisv@sumins.hrY   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWYZ[\]^_abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{}~Root Entry FData X1Table`7WordDocument6SummaryInformation(|DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q