Pregled bibliografske jedinice broj: 440766
Prolog Dugog Nosa Marina Držića kao protoznanstvenofantastični tekst hrvatske književnosti
Prolog Dugog Nosa Marina Držića kao protoznanstvenofantastični tekst hrvatske književnosti // Zbornik radova s 9. znanstvenog skupa Komparativna povijest hrvatske književnosti : Držić danas - Epoha i naslijeđe / Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka (ur.).
Split : Zagreb: Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009. str. 273-288 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 440766 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prolog Dugog Nosa Marina Držića kao protoznanstvenofantastični tekst hrvatske književnosti
(Long Nose's Prologue by Marin Držić as a Proto-Science Fiction Text of Croatian Literature)
Autori
Šakić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova s 9. znanstvenog skupa Komparativna povijest hrvatske književnosti : Držić danas - Epoha i naslijeđe
/ Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka - Split : Zagreb : Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009, 273-288
ISBN
978-953-163-327-7
Skup
Znanstveni skup Komparativna povijest hrvatske književnosti : Držić danas - Epoha i naslijeđe (9 ; 2008)
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.09.2008. - 24.09.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Marin Držić; Prolog Dugog Nosa; utopija; protoznanstvenofantastična književnost
(Marin Držić; Long Nose's Prologue; utopian literature; proto-science fiction)
Sažetak
Prolog Dugog Nosa, prvi od dvaju prologa komediji Dundo Maroje (1551) Marina Držića, stekao je u drugoj polovici povlašten status, postavši svojevrstan ključ za razumijevanje Držićeva opusa. Tu danas kanoniziranu liniju interpretacija autorskog svijeta Marina Držića otvorio je Živko Jeličić, povezavši Prolog, tj. njegov utopijski sloj i parabolu o ljudima nazbilj i ljudima nahvao, s Držićevim urotničkim pismima. Kako se nakon Drugoga svjetskog rata razvio niz ideoloških i društveno uvjetovanih iščitavanja Držića (kao svojevrsnog preteče socijalističkog društva), 1960-ih je Leo Košuta dokazao da je Držićev Prolog nastao u kontekstu renesansne kulture i ranonovovjekovne slike svijeta. Ovaj rad bavi se polemikom Jeličić-Košuta, tj. raspravi o utopijskome momentu u Prologu, s tvrdnjom (koju je prvi izrekao i Frano Čale) da je i Košutino mišljenje izrazito kontekstualno u svojoj zaključnoj interpretaciji Držićeva opusa kroz društvenu i političku optiku. Stoga je uostalom "polemika" o Držićevu utopizmu bespredmetna, jer je – slijedom teza Fredrica Jamesona iz Achaeologies of the Future (2007) – kod Držića riječ o utopijskoj formi, u smislu literarnog teksta (pa i prakse iz urotnički pisama), a ne o utopijskom impulsu. Slijedom Darka Suvina (1979) i kasnijih kritičkih pristupa znanstvenoj fantastici, koje je – po suvinovskim formalističkim definicijama – utopija "društvenopolitički podžanr", drugi dio rada svrstava Prolog u tradiciju znanstvene fantastike, i to ne samo po utopijskom elementu, nego ustanovljujući u tekstu formalne obrasce i pripovjedna sredstva karakteristične za pred-znanstvenu fantastiku od Platona, Jambula i Lukijana do modernog doba: (1) čudesno (imaginarno) putovanje ; (2) opis Starih Indija kao spleta motiva iz opisa indijskog carstva Prezbitera Ivana, Rajskog (Sretnog) otoka, Arkadije i Otoka blaženih ; (3) opis Novih Indija kao Raja zemaljskog (Edena), Eldorada, koji prelazi u socioekonomski opis alternativnog društvenog uređenja – u opis (4) utopije, koja se poistovjećuje s drugim antičkim toposom, opisom Zlatnog doba. Svojim formalnim elementima Prolog Dugog Nosa time svakako pripada tzv. protoznanstvenofantastičnoj književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
