Naslov
Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka
(Efficiency of different methods for seeding grasslands)

Autori
Očić, Vesna ; Leto, Josip ; Grgić, Zoran

Izvornik
Mljekarstvo (0026-704X) 59 (2009), 4; 330-335

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
sjetva travnjaka ; produktivnost ; cijena koštanja ; doprinos pokrića ; ekonomičnost
(grassland seeding ; productivity ; cost price ; gross margin ; production efficiency)

Sažetak
U nas su još uvijek nedovoljno istraženi ekonomski učinci različitih metoda zasijavanja travnjaka koji značajno utječu na razlike u prihodu, te cijeni koštanja sijena. U svrhu utvrđivanja ovih razlika postavljen je trogodišnji poljski pokus u Crkvenom Boku kod Siska, gdje se utvrđivala produktivnost travnjaka zasnovanih direktnom sjetvom u kukuruzište s razmakom redova od 18 cm, direktnom sjetvom u kukuruzište s razmakom redova od 9 cm, klasičnom sjetvom, direktnom sjetvom u postojeću tratinu bez primjene herbicida i kao kontrola prirodni travnjak. U cjelokupnom istraživačkom razdoblju najproduktivniji je bio travnjak zasnovan klasičnom sjetvom, dok su najmanje produktivni bili prirodni travnjak te travnjak zasnovan direktnom sjetvom bez primjene herbicida. U ekonomskoj analizi utvrđeno je da se u ispitivanim uvjetima po godinama razlike cijene koštanja tone zelene mase kreću od 0, 07 kn/kg do 0, 48 kn/kg. Promatrano po jedinici površine razlike u vrijednosti proizvodnje se kreću od 1 856 kn što je ostvareno kod kontrole – prirodnog travnjaka do 9 710 kn/ha što je ostvareno klasičnom sjetvom. Odnosi uloženog i dobivenog mjereni vrijednošću Gross Margina ili doprinosa pokrića se kreću od negativnog -3.216 kn po jedinici površine ( renoviranje prirodnog travnjaka direktnom sjetvom bez herbicida ) do 2 652 kn/ha što je ostvareno klasičnom sjetvom. Gledajući ekonomičnost, kao jedno od osnovnih mjerila ekonomske uspješnosti gospodarstva najekonomičnijim se pokazao prirodni travnjak sa koeficijentom 2, 40, renoviranje prirodnog travnjaka direktnom sjetvom se pokazalo potpuno neekonomično sa koeficijentom daleko ispod granice ekonomičnosti ( konkretno 0, 42 ), dok se na samoj granici nalazi direktna sjetva u kukuruzište s razmakom redova od 18 cm s koeficijentom 1, 02 što znači da se na svakih 100 uloženih kuna dobiva samo 102 kune prihoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA