ࡱ> #`bjbj7K> %,,,@ddd8X$@i "hjjjjjj$uhݞ,,,#r,,hh,,|  G5dԉ <,90iß|ßß,8 ^gL3ji@@@$ d@@@d@@@,,,,,, Ivana `UBIC Hrvatski institute za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska NOVINSKI NAPISI O DJELATNOSTI FRA MIJE UIA I IZGRADNJU BAZILIKE U TOMISLAVGRADU * Na temelju suvremenog tiska rekonstruirani su dogaaji fra Mijinog djelovanja i izgradnja spomen-crkve (bazilike) u Tomislavgradu. Izgradnja spomen-crkve i spomen doma u Tomislavgradu, kao i proslava tisuobljetnice hrvatskog kraljevstva (925.  1925.) medijski su dobro popraeni. Isje ke iz novina, rukopise, nacrte, slike bazilike i spomen-doma uva se u Arhivu samostana ~upe Tomislavgrad. Zahvaljujui fra Mijinoj anga~iranosti oko izgradnje spomen-crkve i spomen-doma, te brojnim donacijama hrvatske dijaspore u Americi, danas Tomislavgrad posjeduje prekrasnu baziliku. Klju ne rije i: fra Mijo ui, izgradnja spomen-crkve u Tomislavgradu, tisuobljetnica hrvatskog kraljevstva, Proglas na hrvatski narod, Braa hrvatskog zmaja, Druatvo za izgradnju spomen-crkve i Tomislavova doma. U ovom radu bit e prikazana djelatnost fra Mije uia i njegovo zalaganje za izgradnju spomen-crkve u Tomislavgradu. Do sada u historiografiji postoji nekoliko radova koji se doti u ove problematike, ali ne u cijelosti. Fra Mijo ui je cijeli svoj ~ivot posvetio Crkvi i Bogu. Bio je radiaan i vrijedan sveenik koji je iza sebe ostavio ne samo spomen-crkvu, samostan i Tomislavov dom u Tomislavgradu ve i bogatu pisanu ostavatinu, koju je pronaaao fra Robert Joli u duvanjskom samostanu te ju je sredio u 18 registara s preko 7000 stranica, meu kojima se nalazi i novinska graa, koju koristim u radu. U ostavatini je naena i fra Mijina Povijest Duvna, koja na~alost nikad nije tiskana. Njegova se Povijest Duvna sastoji od nekoliko dijelova: Duvno od najstarijih do najnovijih histori ara, Duvanjska biskupija 1460. -1667., }upa Duvno i Spomen crkva sa Tomislavovim domom. O djelovanju fra Mije uia piae fra Ivo Bagari u svojoj knjizi }ivot i djelo fra Mije uia donosi Fra Mijinu biografiju te spominje gradnju spomen-crkve, samostana i spomen-dom u svom rodnom Tomislavgradu. Novinska graa koja se nalazi u arhivu samostana Tomislavgrad predstavlja samo isje ke iz pojedinih novina, uglavnom teme vezane za izgradnju bazilike, skupljanje novca i neke fotokopije. Napisi u novinama se ne odnose samo na fra Mijinu djelatnost ve i na neke injenice iz proalosti Tomislavgrada. Trenutno jedan dio grae novina nije dostupan u Sveu ilianoj nacionalnoj knji~nici, zbog ega koristim grau Arhiva samostana Tomislavgrad. Fra Mijo ui roen je u Bukovici (podru je Duvna) 10. studenog 1882., veliki dio ~ivota proveo je u Duvnu/Tomislavgradu gdje je obnaaao du~nost nad~upnika i vjerou itelja. Od svibnja 1913. slu~bovao je u Mostaru kao prefekt Franjeva kog bogoslovnog fakulteta. Taj posao nije prihvatio s velikim oduaevljenjem, zbog ega je molio da ga se razrijeai du~nosti. Po etkom svibnja 1914. u }upanjcu/Duvnu/Tomislavgradu zapo eo je najvei graevniski pothvat u povijesti duvanjskog kraja, s izgradnjom veli anstvene bazilike, Hrvatskog doma i kasnije franjeva kog samostana u }upanjcu/Duvnu/Tomislavgradu. U Tomislavgradu je, s manjim prekidima, ostao tijekom itavoga aktivnog sveeni kog ~ivota od 1914. do 1936. kao ~upnik i dekan, a kasnije do 1944. kao duhovni pomonik, vjerou itelj i voditelj gradnje bazilike i smostana. Prve godine fra Mijina djelovanja u Duvnu prati Prvi svjetski rat. U svojim zadaama tijekom rata fra Mijo uji se pokazo odgovoran i savjestan, to se najbolje vidi iz njegovih godianjih izvjeaa. Crkva koja je tada postojala u }upanjcu/Duvnu bila je premala za toliko ~upljana, zbog ega je fra Mijo uij odlu io za izgradnju nove, vee i ljepae crkve. Pravu priliku za realizaciju svog plana vidio je u tisu obljetnici hrvatskog kraljevstva, zbog ega je pokrenuo svu crkvenu i nacionalnu javnost da se podigne spomen-crkva u ast toga velikog dogaaja hrvatske povijesti. To nije bila nimalo laka zadaa s obzirom da je politiku dr~ave vodio Nikola Paai, koji je zagovarao centralizam i srpski unitarizam. Na poticaj fra Mije uia osniva se Druatvo za izgradnju spomen-crkve i Tomislavovog doma u Duvnu 17. sije nja 1917, a lanovi druatva su: predsjednik fra Mijo ui, potpredsjednik dr. Pero `picnagel, tajnik Matan Petrovi, odbornici Tomo `andrk (kotarski poglavar), Ante Rubi (posjednik), Ivan An i (posjednik), Ilija Zrno (posjednik), Marko Radoa (veleposjednik) i Ivica Nevisti. Upravo je u ovom trenutku fra Miji uiu tisak poslu~io za airenje informacije o izgradnji spomen-crkve i spomen-doma te na taj na in omoguio sakupljanje novca za izgradnju. Duvnjaci 30. sije nja izdaju  Proglas na hrvatski narod koji glasi:  Primi e se 1925. 1000-godianjica krunisanja prvog hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskom polju, u negda velikom i slavnom gradu Delminiumu, a sada Duvnu. Ova historijska zgoda, tada najslavnija, a sada najutjealjivija za sve Hrvate, ne smije ni u ova burna vremena ostati sakrivena. Mi ~itelji grada Duvna i okolice te Duvanjskog polja ponukavani na prvom mjestu da oko toga poradimo, kako ne bi ova za nas Hrvate rijetka historijska zgoda neopa~ena proala pozivamo svu brau od Triglava do Bojane te od Mure, Drave i Dunava do Jadranskoga mora, da ujedinjeni duhom i mialju ato sjajnije proslavimo godinu 1925. kao uspomenu po nas Hrvate najslavnijeg dogaaja. Ono isto veselje i oduaevljenje, koje je tada hrvatski narod na Duvanjskom polju i airom domovine osjeao, mislimo da e osjeati i god. 1925., a komu ne bude mogue osobno prisustvovati toj narodnoj slavi taj e se sigurno toga dana srcem i mialju prenijeti na Duvanjsko polje. Da ovaj slavni dogaaj dostojno proslavi i da o njemu ~ivu uspomenu u hravstkom narodu sa uva, odlu io je hrvatski narod u Duvnu, na svome sastanku od 14. sije nja 1917., da mjesto ikakva drugog spomenika sagradi u Duvnu Spomen-crkvu sa Tomislavovim domom, koja e biti trajni spomenik hrvatske slave i vidljivi zalog srenije budunosti. Tom prilikom izabran je odbor, koji e gornju zamisao izvesti. Pokroviteljstva primila se je Njegova Preuzviaenost zagreba ki nadbiskuo dr. Ante Bauer, hrvatski rodoljub i mecena. Ime dra Ante Bauera jam i da e ovaj spomenik biti dostojan historijskoga dogaaja i hravstkoga naroda. Stoga apeliramo na sve Hravate bez razlike vjere od Triglava do Bojane te od Mure, Drave i Dunava do Jadranskog mora da svaki pridonese svoj darak na uspomenu naae narodne slave i moi.  Fra Mijo uji pomo za izgradnju spomen-crkve i doma je tra~io svugdje pa i od vlade u Beogradu, od kralja Aleksandra, od katoli kih crkvenih dostojanstvenika, od bogatih i uglednih graana u Zagrebu, Sarajevu i Splitu, od hrvatskih kulturnih i dobrotvornih druatava. U Zagrebu je 1917. fra Mijo ui posjetio nadbiskupa Antu Bauera koji je obe ao pokroviteljstvo nad spomen-crkvom, te da e osobno polo~iti i blagosloviti kamen temeljac i da e 1925. doi na Duvanjsko polje posvetiti crkvu. Osim nadbiskupa posjetio je i bana Ivana Skerlecza, koji je takoer obeao pomoi, te gradona elnika Zagreba Vjekoslava Heinzela. Nakon posjeta dr~avnih predstavnika posjetio je fra Mijo ui i nekoliko kulturnih druatava. Meu njima je bilo kulturno druatvo  Braa Hrvatskog zmaja , koje tada broji preko 150 lanova, od kojih je do 100 knji~evnika, a ostali su poznate li nosti iz svih krugova druatva. Zmajevci su ve 1906. doali na ideju proslave tisuobljetnice hrvatskog kraljevstva. Fra Mijo ui imao je predavanje u prostorijama  Brae Hrvatskog zmaja , gdje je govorio o djelovanju duvanjskog odbora za gradnju spomen-crkve. Tom prigodom skupljeno je 300 kruna. Zmajevci su mu obeali organizirati odbore po cijeloj Hrvatskoj, te da e izraditi diplome i spomen knjige kako bi pomogli pri izgradnji spomen crkve i spomen-doma. Fra Mijo ui je dr~ao predavanje i  Zboru duhovne mlade~i u Zagrebu koji je obeao izraditi pjesmarice i broaurice te na taj na in pomoi prikupljanju novca za izgradnju bazilike i samostana u Tomislavgradu. Odazvali su se dalmatinski zastupnici na Carevinskom vijeu sa mnogo darova, pjesme i uputama o daljnjem radu. Ovaj posjet Zagrebu za fra Miju uia bio je hvale vrijedan jer je uspio podii na noge cijeli hrvatski narod da se odazove i pokrene u slavlju tisuobljetnice hrvatskog kraljevstva. Nije bilo sve tako lako kako je na prvi pogled izgledalo, nakon zavraetka Prvoga svjetskog rata cijelu zemlju je poharala velika neimaatina i glad. Novaca nije bilo zbog ega fra Mijo ui odlazi u SAD(1920. i 1921.). Za tako veliki pothvat trebalo je puno novaca, a to duvanjska ~upa nije imala. U godini dana fra Mijo ui pohodio je 32 ameri ke savezne dr~ave. U Americi je skupio 971.507 K, dok je Duvno s okolicom dalo 400.000 dinara. Treba napomenuti da su velike svote novca dali mnogi muslimani. Duvnjak Hasan Odobaai dao je livadu u vrijednosti 30.000 dinara. Za vrijeme njegovog boravka u Americi stanje u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca bilo je jako teako. Fra Mijo ui 3. rujna 1922 postavlja kamen temeljac za  Hravatski spomen  dom Tomislav . Neko vrijeme su se radovi na oba projekta odvijali usporedno, a sve te radove nadgledao je fra. Mijo ui. Tisuobljetnica hrvatskog kraljevstva (1925.) bila je sveano proslavljena u svim gradovima Hrvatske. Najsve anije slavlje ipak je imao Zagreb gdje se slavilo dva dana. Na Jela i placu se okupilo oko 60 000 ljudi koji su zanosno klicali i pljeskali. Nave er je Zagreb odjenuo sve ano ruho. Sve su hrvatske kue bile okiene hrvatskim zastavama, a na prozorima i balkonima postavljeni su skupocjeni sagovi i ilimi i razni ukrasi sa narodnim motivima. Povodom tisugodianjice hrvatskog kraljevstva odr~ane su etri proslave u Zagrebu, prva je bila 21. lipnja 1925. na blagdan Presvetog Srca Isusova, druga sve ana proslava odr~ana ja na Trgu bana Josipa Jela ia od 4. do 6. srpnja 1925., trea je odr~ana 15. i 16. kolovoza 1925. povodom Treeg hrvatskog svesokolskog sleta i etvrta sveanost odr~ana je 7. i 8. rujna 1925. a organizirao ju je Jugoslavesnki sokolski savez. Zagreba ke gospoe druatva  Tomislav su takoer odlu ile pomoi pri izgradnji spomen-crkve u Duvnu, ali i u Zagrebu napraviti neato povodom proslave tisugodianjice hrvatskog kraljevstva. Odlu ile su obnoviti crkvu sv. Franje Ksaverskog, na obroncima Sljemena, te su uredile park ispred crkve s prekrasnom Kalvarijom i s Kri~nim putem. Na 14 postaja ovog kri~nog puta su uklesane glavne zgode 14 vijekova hrvatske proalosti, od dolaska Hrvata. Na Bogojavljanje 1925. prikupljao se milodar po svim katoli kim crkvama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te se poziva sav narod da s nov anim prilozima pomognu izgradnji ovih dvaju kulturnih spomenika. Pomagalo se na sve mogue na ine, organizirani su razli iti banketi, posebne Duvanjeke ve eri gotovo u svakom gradu, gdje bi se na kraju ve ere skupljao milodar. Najvea potpora u sakupljanju priloga bilo je druatvo  Brae hrvatskog zmaja , meu njima treba spomenuti Stjepana Podhorskoga koji je izradio sve projekte spomen-crkve, spomen-doma i samostana. Prema izvjeau Jutarnjeg lista velika sve anost bila je 8. srpnja 1924. kada je blagoslovljen temeljni kamen duvanjske bazilike. Izaslanici Milutin Mayer, Stjepan Podhorsky, Dragan Milonari krenuli su automobilom u Duvno ve u petak 5. srpnja 1926 8 : > p r   N P R X lnʿʩyyysmycy]Th1MQhp@ hQ@hphp6@ h}@ h @ hw*@ hp@ h/`@ h|f@h1MQh}5@h]hL}5@CJaJh55@CJaJh~!5@CJaJhyZ5@CJaJh]h]5@CJaJh]h}5@CJaJh!d5@CJaJh!dh!d@ h!d@: < > npr.13l68:ĉ@ $dha$gdiB$a$gd!d $dha$gdiBdhgd!dnnp~ 8XZ\^npr(*,.H6V\j&246NVd~ýܘukh1MQh}6@hEy@CJaJ%jh1MQhO(0J@CJUaJ hYd;@ hEy@%jhONhz0J@CJUaJ hQ@ hz@ hTO@ hn@%jh~!h~!0J@CJUaJ h]@ h(@ h~!@h1MQh}@h1MQhEJ@*$R TVXZ8<hpRVtzVXZpǴǡǡ曡ys hn@ hQ@%jh(hON0J@CJUaJh1MQhW@ h7@ h|f@h hYd;@CJaJ%jh h 0J@CJUaJ hYd;@ h @%jh1MQhO(0J@CJUaJh1MQh}@ hEy@h1MQh}6@+pr8 D !!0"h"*#l#n#p#r#$$&B&D&j&l&n&&&&'庴奟ylhCNh K@CJaJ%jhCNhCN0J@CJUaJ%jh Kh K0J@CJUaJ h K@jh1MQh}0J@U h7@ hw@%jh~ Lh0J@CJUaJ hn@ h(@ h*&@h1MQh}@h*&h}@h1MQh7@('.(b))**h+++,J,d,f,h,L-N-..//t0v0011:2<2223x3z344 6"6677::vvlh1MQh;{<6@h1MQhNc6@h1MQh76@h1MQh6@ hQ6@h1MQh)6@h1MQh6@h1MQh;{<@h1MQh@h1MQh@hyZh}6@ h!d@ h5N@ hyZ@ hzc@h1MQh}@h Kh}6@(::::::;(;d;;;;;;6<P<\<<<<= =.=T=V=X=========== >0>2>4>^>j>>>>ɺɺɺϱɱϱ|vp h,@ hb\ @h1MQh @ h}@hY >h@CJaJ%jhY >hY >0J@CJUaJ hem@h1MQhr@h1MQh*R@ h3B@ hY >@ h7@ hQ@h1MQh}@%jh1MQhZ0J@CJUaJh1MQho@,>>?D???:@<@F@A"A$A&APA0B2B\BfBhBjBBC>CRCVCjCCCCDDDrE,FdFFFGG GGƹٰ߰߰߰߰ߪyyf%jh1MQhyj0J@CJUaJ h5@h1MQhyj@ hb\ @%jh1MQhr0J@CJUaJh1MQh6@ hzc@h1MQhKn@h~ LhX5@CJaJ%jh~ Lh~ L0J@CJUaJ hX5@h1MQhf@ hem@h1MQhr@h1MQh@(GG H"HzHHHI8IdIIIIIIJJ,J0JJK4KDKRKfKlKKKKKKLFLLLLLL,MMM費neh1MQh @%jh1MQhW0J@CJUaJh1MQhW@ h_@%jh1MQh` 0J@CJUaJ hzc@h1MQh` @h1MQhf@ h@h1MQhg@h1MQh@ hb\ @ h.@h1MQh}@h1MQh6@h1MQhyj@ h5@'MMMMMM8NvNNNNNNOPOOOOOOO PPP.PlQQRRRSZSSSSTTTоwjd^^^ h6@ h@h1MQh}@CJaJ%jh1MQh}0J@CJUaJ h0@%jh#=h-0J@CJUaJ h#=@h1MQh}@ hMR@ hwR@h1MQhS% @h7hDd@h1MQhDd@h1MQh7@ h7@ h-@h1MQh @h1MQhf@$T U,V.V8WhWWWWXXzXYYZ*Z8Z:Z|ZZZ[>[@[B[(\\\\\\\\\&]p]]]^0^N^f^^úúϧɞ|sih)h)6@h1MQhK{@ hwR@h1MQhzB@%jh1MQh&[=0J@CJUaJh1MQhX@%jh1MQhk0J@CJUaJh1MQhD@ hD@ h)@h1MQhk@ h0@%jh#=h#=0J@CJUaJ h6@h1MQh}@)^^____`zz"zbzv||||||4}X~~~~~ >@Xnp*8vDFڃ܃օȆΆе٬ЬЬЬЬУȣȣh1MQh46@h1MQhjS6@ hM@h1MQhjS@h1MQh4@%jh1MQhs>z0J@CJUaJ hl@Uh1MQhs>z@h1MQh&r@ hwR@h1MQhny@h1MQh}@ h)@14., te su stigli tamo u subotu oko 9 sati nave er. Domai odbor priredio im je sjajan do ek. Na visokom brdu iznad Duvanjskog polja skupilo se oko stotinu konjanika i kola, te viae stotina ljudi ~ena i djece, koji su ih pratili pjevajui svoje omiljene narodne pjesme, pa tako sve do Duvna. U Duvnu im je prireen drugi do ek. Nakon ato su po starom obi aju kuaali komad kruha i soli, svaki je dobio po buketi cvijea, a djevoj ica Ben ieva pozdravila ih je `enoinom pjesmom  Povrh Gri a grada , a ostale djevojke su zapjevale pjesmu  Oj Zagrebe bijeli . Nakon sve anog do eka su otpraeni do svog kono iata u ~upnom dvoru. U ponedjeljak 7. srpnja 1924. pristizali su i drugi gosti: mostarski biskup Alojzije Miai, banjalu ki biskup Jozo Gari, te oko stotinu franjevaca i izaslanstvo Dominikanskog reda iz grada Splita. Nave er prireena je po mjeatanskom odboru sve ana bakljada u kojoj je sudjelovalo tisue ljudi s lampijonima i izvrsnom livanjskom glazbom. Sama sve anost obavljena je u utorak 8. srpnja 1924. Toga je dana sve ano blagoslovljeno i posveeno temeljno kamenje, ato su ga za spomen-crkvu darovale razne hrvatske opine, gradovi i druatva. U velikoj i kienoj povorci dovezeno je kamenje na gradiliate, gdje je ekalo  silno mnoatvo naroda iz itave okolice Duvna. Biskup Miai je obavio blagoslov i posvetu, nakon ega je uslijedila sveta misa. Bio je to veli anstven prizor. Na otvorenom polju sluaalo je biskupa i staro i mlado. A kako je bilo upravo podne, kad je crkvena slu~ba dovraena, uspeo se na minaret obli~nje d~amije Mujezin i pozivao vjernike  na molitvu. To je sve u esnike slavlja ganulo do suza... Nakon mise uslijedio je zajedni ki objed za 900 osoba. Na sve anosti je sudjelovao i general Jovanovi koji je odboru predao kraljevski dar od 60.000 dinara za gradnju spome-crkve. U znak sjeanja na taj dogaaj napisana je povelja s imenima posebno zaslu~enih pojedinaca, a glasi ovako: Na spomen tisuugodianjice suverene hrvatske dr~ave i krunisanja prvog hrvatskog kralja TOMISLAVA NA DUVANJSKOM POLJU Braa hrvatskog Zmaja u Zagrebu postavljaju temeljni kamen ovoj zavjetnoj crkvi, koji je blagoslovljen dne 15. Juna 1924. Crkva je sagraena po~rtvovnim nstojanjem duvanjskog ~upnika O. MIJE UIA prinosima hrvatskog naroda po nacrtima Arch. prof. STJEPANA PODHORSKOGA, a za vrijeme PAPE PIA XI, zagreba kog nadbiskupa Dra ANTE BAUERA, mostarskog biskupa O. ALOJZIJA MI`IA franjeva kog redodr~avnika u Mostaru, O. ALOJZIJA BUBALA. Bilo je na slavu Bo~ju i na ast svih Hrvata. Na~alost crkva nije bila gotova 1925. kako je fra Mijo ui planirao, ali su radovi tekli brzo i u jesen 1925. gradnja je dosegla skoro do krova, a sve to zahvaljujui radnoj snazi duvanjskih seljaka, koji su dova~ali svoje kamenje. Crkvu su gradili svi bez obzira na vjeroispovjest. Veliku pomo u izgradnj spomen-crkve i spomen-doma imao je Centralni odbor Duvnjaka koji je osnovan u Zagrebu, predsjednik odbora bio je Milan Prpi. Budui da je novaca bilo sve manje lanovi Odbora za izgradnju spomen-doma su fra Miji uiu predlagali da se ta dva odbora (Odbor za izgradnju bazilike i Odbor za izgradnju spomen-doma) ujedine u jedan odbor. Ujedinjenjem bi imali zajedni ke financije koje bi onda dijelili pola-pola. Ta ideja se fra Miji uiu nije sviala zbog ega on izlazi iz Odbora za izgradnju spomen-doma. Za novog predsjednika izabran je Jozo Batini te tajnik Stanko Marijanovi. Dom  Tomislav bio je dovraen 1928., dovraetak doma za fra Mijo ui je imao veliko zna enje jer je on ipak spajao sve duvanjske Hrvate. U njemu su se sastajali  Pjeva ko tamburaako druatvo Tomislav i neka druga kulturno-umjetni ka druatva, gdje su odr~avali svoje probe. Radovi na crkvi te iste godine su nastavljeni. Meutim, teaka politi ka vremena i polo~aj hrvatskog naroda u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji, pogotovo nakon ubojstva brae Radia i ure Basari eka u beogradskoj Narodnoj skupatini 1928. i uvoenje `estojanuarske diktature po etkom 1929. ote~ali su dovraetak bazilike. Za vrijeme kraljeve diktature radovi oko spomen crkve se dovraavaju (malo sporije jer novca nije bilo dovoljno) i 1932. crkva je izvana bila gotova s prekrasnom kupolom i monumentalnim zvonikom, ali joj je nedostajalo unutarnje ureenje koje je bilo gotovo 1940. Posveenje crkve i samostana obavljeno je na Miholjdan 29. rujna 1940. u prisustvu 8.000 ljudi iz Duvna i okolice. O tom sve anom dogaaju nas obavjeatava Kraanska obitelj: Za taj sve ani dan pripravio se je narod trodnevnim svetim Misijama, koje su odr~ane u ~upama Tomislavgrad i `uica. Misionari su bili: Dr. fra Leon Petrovi, generalni vicar iz Mostara, Dr. fra David Zrno, komesar hercegova kih franjevaca u Americi i Dr. Vendelin Vasilj, biskupov tajnik takoder iz Mostara. Sve anost je zapo ela u subotu, dne 28. septembra, kad je doaao preuzviaeni biskup o. Alojzije Miai u pratnji Dr. fra Kreaimira Pand~ia, provincijala franjevaca. Biskup je izvanredno sve ano do ekan, i nave er su mu graani priredili bakljadu, a pozdravio ga je lijepim govorom na elnik Tomislavgrada gosp. Pile An i. Na sami dan proslave skupilo se 8000 vjernika iz Duvna i okolice. Najprije je vrlo sve ano prenesen Sakrament iz stare crkev u novu. To je u inio provincijal fra Kreaimir Pand~i u pratnji Dr. fra Davida Zrne i Dr. fra Sre ka Peria kao i cijeloga sakupljenoga naroda. Iza toga je preuzviaeni biskup blagoslovio crkvu i novi samostan, (oboje je posveeno bl. Nikoli Taveliu) a tada je slijedila sve ana sv. Misa, koju je na otvorenom polju pred crkvom rekao provincijal, Dr. Pand~i. Za vrijeme sv. Mise propovijedao je preuzviaeni biskup. Poslije sv. Mise odr~an je sve ani ru ak, na koji se je skupilo mnogo uzvanika iz cijele Banovine, a osobito su se odazvali mjesni graani i seljaci. Goste je pozdravio provincijal, a preuzviaeni biskup zahvalio se na pozdravu i istakao povezanost hercegova kih franjevaca s narodom kroz duga stoljea borbe za narodni opstanak&  Uz sav trud koji je ulo~en u izgradnju spomen-crkve 23 godine, crkva je zadobila teaka oateenja u Drugom svjetskom ratu. Crkva i samostan su bombardirani i razoreni 16. listopada 1944. od strane engleskih zrakoplova i partizanskih topova. Krajem 1944. Spomen-dom Tomislav je uniaten. Raznijela ga je eksplozija, jer je u njemu bilo nakupljeno dosta streljiva i oru~ja. Prilikom bombardiranja crkvi je oateen itav krov koji je bio prekriven bakrenim limom. Krovna je konstrukcija sasvim propala, zidovi su oateeni. Nakon svih tih oateenja koje je zadobila bazilika i samostan tijekom rata, uslijedila je dugogodianja obnova. Crkva je ponovno obnovljena 1957. godine, a u potpunosti joj je vraen izgled 80-tih godina 20. stoljea. NOVINSKI NAPISI O DJELATNOSTI FRA MIJE UIA I IZGRADNJU BAZILIKE U TOMISLAVGRADU Napise koje nailazimo u novinama govore nam uglavnom o proslavi tisugodianjice hrvatskog kraljevstva. Zahvaljujui tom dogaaju fra Mijo ui je zapo eo izgradnju spomen-crkve i spomen-doma u Tomislavgradu. Gradnja spomen-crkve zapo ela je 1923. nakon ato su po etna nov ana sredstva sakupljena u Zagrebu. Novaca nije bilo dovoljno zbog ega se organiziraju sve ani banketi, gdje se prikupljaju nov ani prilozi za izgradnju spomen-crkve i spomen-doma. Takvi banketi obi no su se zavali  Duvanjske ve eri i odr~avali su se diljem Kraljevine Jugoslavije. Fra Mijo ui pomo za izgradnju bazilike tra~io je i u Americi, gdje je prikupio 971.507 kruna. Crkva se gradila dugo i sporo uglavnom zbog nedostatka novca. Poveenje crkve obavljeno je 29. rujna 1940. Najvee zasluge za izgradnju spomen-crkve u Tomislavgradu sigurno pripadaju fra Miji uiu. On je velik dio svog ~ivota proveo planirajui i prikupljajui novac za izgradnju bazilike i spomen-doma u Tomislavgradu. Sigurno velike zasluge idu i ing. Stjepanu Podhorsky koji je sve nacrte bazilike radio besplatno, te svima koji su nov ano ili na neki drugi na in pomogli da se spomen-crkva i spomen-dom sagradi. Djelovao je u nesigurno politi ko vrijeme zbog ega svoje organizacijske sposobnosti nije mogao do kraja pokazati. Sav njegov rad ipak se najbolje vidi u onom ato je ostavio iza sebe, prekrasnu baziliku i franjeva ki samostan. * Prikazani rezultati u radu proizaali su iz znanstvenog projekta Polo~aj i razvoj Hrvatske 1918.  1941. koji se provodi uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske.  U ilirsko doba mjesto se zvalo Deliminium, kasnije u srednjem vijeku mjenja naziv u }upanjac/}upanj-Potok,a naziv Tomislavgrad dobiva tek 1928 po princu Tomislavu Karaoreviu. Viae o etimologiji Duvna vidi Robert JOLI, Duvno kroz stoljea, Tomislavgrad  Zagreb, 2002., 20.  22.  O fra Mijinom djelovanju i njegovom ~ivotu, izgradnji spomen-bazilike (crkve), te proslavi tisugodianjice hrvatskog kraljevstva vidi Ivo BAGARI, Fra Mijo ui  }ivot i djelo, Tomislavgrad 2000., Ivo BAGARI, Duvno. Povijest ~upa duvanjskog samostana. Prigodom 150. obljetnice danaanje ~upe Duvno 1839.  1989.,Duvno, 1989. Robert JOLI, Duvno kroz stoljea, Tonislavgrad  Zagreb, 2002., Milutin MAYER, S puta na Duvanjsko polje, Zagreb, 1924., Duvanjski zbornik, Zbornik radova s meunarodnoga znanstvenog skupa  Duvanjski kraj kroz povijest , Jure Kriato, Zagreb  Tomislavgrad, 2000.,  Arhiv samostana ~upe Tomislavgrad, Sv. B-6., 76  126.  AS} TG, Sv. B-5., 1  43.  I. BAGARI, Fra Mijo ui  AS} TG, Sv. B-6., 76  126.  Vidi biljeaku 1.  I. BAGARI, Fra Mijo ui, 24.-29.  U to vrijeme ~upa broji izmeu 5000 i 5500 duaa.  O proslavi tisugodianjice hrvatskog kraljevstva vidi: Zlatko MATIJEVI, U sjeni dvaju orlova. Prilozi crkveno-nacionalnoj povijesti Hrvata u prvim desetljeima 20. stoljea, Zagreb, 2005., 187. -215. Hrvoje MATKOVI, Proslava tisugodianjice hrvatskog kraljevstva 1925. godine i njezini odjeci u Hrvatskoj, zbornik Prvi hrvatski kralj Tomislav, Zagreb, 1998., 281.-305.  AS} TG, Sv. B-2., 312-313., I. BAGARI, Fra Mijo ui, 38.-39.  Mira Kolar, Gradnja duvanjske bazilike u spomen tisuugodianjice krunidbe kralja Tomislava, u: Duvanjski zbornik, Zagreb  Tomislavgrad, 2000., 284.  Juraj KOLARI, Deset godina obnovljene Dru~be  Braa Hrvatskog Zmaja (1990.  2001.), Zagreb, 2001.  AS} TG, Sv. B-6, novine.  Isto.  AS} TG, Sv. B-2, 229.  Jutarnj list, Zagreb, XX/1931., br. 7084 (22.XI.).  Zlatko MATIJEVI, U sjeni dvaju orlova. Prilozi crkveno-nacionalnoj povijesti Hrvata u prvim desetljeima 20. stoljea, Zagreb, 2005., 187. -215.  Jutarnji list, Zagreb, XIV /1925., br. 4818 (5.VII.).  Vidi biljeaku 17.  AS} TG, Sv. B-6, novine.  Hrvatska misao, Zagreb, IV/1924., br. 60 (21.III.), Jutarnji list, Zagreb, XIV/1925., br. 4814 (9.VII.)  Jutarnji list, Zagreb, XIII/1924., br. 4481 (22.VII.).  Isto.  I. BAGARI, Fra Mijo ui, 53.  M. Kolar, Gradnja duvanjske bazilike u spomen tisuugodianjice krunidbe kralja Tomislava, 283.-303.  Isto.  Kraanska obitelj, Mostar, XXIII/1940., br. 11.  AS} TG, Sv. B-17., 1  19.  M. Kolar, Gradnja duvanjske bazilike u spomen tisuugodianjice krunidbe kralja Tomislava, 303.     PAGE  PAGE 5 ΆІ:<RN*,B",nTV\^̓Γ"J˸˯ԗvpjd^U^Uh1MQh@ h>@ h#=@ h4K@ h~ L@h1MQh;{<@ hK@h1MQha@h1MQhZ@h1MQh6)@hemhD@ h}@hemh}@%jh1MQha0J@CJUaJh1MQh}@ hl@h1MQhjS@h1MQh4@%jh1MQh40J@CJUaJ!Hn؋h8`PRTVXZ $dha$gd!d $dha$gd!d $dha$gd^ $dha$gdiB$&*nFƖȖؖ26\^`@l(4nTVʜfܝžϼϪդ⪞xoxeh1MQh3O6@h1MQh3O@h1MQhB6@h1MQhB@%jh}h}0J@CJUaJ h^@ hA@h1MQh.9@h1MQh3@%jhAhA0J@CJUaJ h|@h|h1MQh'@ hKA@ h>@h1MQh{/@h1MQh8.@'ž̠ P(*6^68xhvjX׽}tnt[%jh1MQhQ0J@CJUaJ h>d@h1MQhQ@ hem@h1MQhd@ hH4@ h#^@h1MQh1MQ@h|h3@%jhMhu0J@CJUaJh1MQhu@h1MQhp6@ h4K6@h1MQhu6@h1MQhn6@h1MQh3O6@h1MQhB6@"rtLNPRTZnfhjVX(`ľ~x~xtnhnhbxb\b hyv@ h@!@ h}@ h@h hY >@ hZW@ h#+@ h_@h!d5@CJaJh]h!d5@CJaJ hiB@ h<@h^hax@ h}@%jhd9~hd9~0J@CJUaJ h2@ hax@ h^@h^@CJaJh1MQh'@CJaJ#`vƺ|~<bȾBFH^b,d̯̣̘|qeqZqṆh5=$hl6OJQJh5=$hlOJQJh.hl6OJQJh.hlOJQJhzhlOJQJ!jhzhl0JOJQJUh~!hlOJQJhYhl6OJQJ!jh~!hl0JOJQJUh5hl6OJQJhlOJQJh1MQh<@h1MQh!d@h}hLi hLi@ h2@ hXiP@|\@~XB68`jgd} $dha$gdiBZ\^` $>@BD|~ŴuudYH!jh.hl0JOJQJUhhlOJQJ!jhhl0JOJQJUhONhlOJQJ!jhONhl0JOJQJUh hlOJQJhl6OJQJh.hlOJQJhl!jhzhl0JOJQJUhO(hlOJQJ!jhO(hl0JOJQJUhzhlOJQJh~hl6OJQJhlOJQJ>@RVXZ\ @BDF¸¸ϧ|k`\K!jhY >hl0JOJQJUhlhnGhlOJQJ!jhnGhl0JOJQJUhH|hl6OJQJhfhl6OJQJhlOJQJhCNhlOJQJ!jhCNhl0JOJQJUhl@OJQJh Khl@OJQJh KhlOJQJ!jh Khl0JOJQJUh.hlOJQJhl6OJQJ 46uj^jMIIhl!jhnGhl0JOJQJUh#=hl6OJQJhyjhlOJQJ!jhyjhl0JOJQJUhrhlOJQJ!jhrhl0JOJQJUh-hl6OJQJh~ LhlOJQJ!jh~ Lhl0JOJQJUhAhl6OJQJhAhl:OJQJhAhlOJQJhlOJQJhY >hlOJQJ68:Rxz68:<^`b㳨ϜϨtπcXXG!jhkhl0JOJQJUh#=hlOJQJ!jh#=hl0JOJQJUh&[=hl6OJQJh("hlOJQJ!jh("hl0JOJQJUhfhl6OJQJh-hlOJQJ!jh-hl0JOJQJUhhlOJQJhlOJQJhhl6OJQJhWhlOJQJ!jhWhl0JOJQJUbdhjln",.ѴudYNh.hlOJQJhahlOJQJ!jhahl0JOJQJUh4hlOJQJhl6OJQJhl!jh4hl0JOJQJUh("hlOJQJhs>zhlOJQJ!jhs>zhl0JOJQJUh&[=hl6OJQJh&[=hlOJQJ!jh&[=hl0JOJQJUhlOJQJhkhlOJQJ. nlnrtxz~ $dha$gdiBh]hgdnG &`#$gdtC.0268B .0lnpr㾳۳sۋbWWF!jhd9~hl0JOJQJUhQhlOJQJ!jhQhl0JOJQJUhuhl6OJQJh.hl6OJQJhuhlOJQJ!jhuhl0JOJQJUh}hl6OJQJh}hlOJQJ!jh}hl0JOJQJUhAhl:OJQJhlOJQJhAhlOJQJ!jhAhl0JOJQJUDhlnptvz|Ңh1MQh<@hH0JmHnHuhl hl0Jjhl0JUjh~Uh~hd9~hlOJQJhlOJQJhAhl:OJQJhAhlOJQJ5 01h:pnG/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH >A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa R@R } Tekst fusnoteCJOJPJQJaJmHsHHH } Char CharOJPJQJ_HmHsHtH >&@> }Referenca fusnoteH*8 @"8 nGPodno~je  p#2)@12 nG Broj stranice-++ V V5 B!y"$m%')C*q.g23;*=BCIE&F]W 5o3 "W# 7 R  = @ ]W GH Q6RZ13334 4Q4z44444545P5v55555DC(F)F*F+F,F-FFFKKKKKLM.PhPPPPPP,QRRySSSTTPTTU0UKUUUUV}VVVV6W7W9W:WGMT^Άž`6b.03456789:;<iklmnpqrstvw1jou2  '!!8@0(  B S  ? 3tl45}6dl7=89\:l;,h,,-2$2$$$&^W2248$8$$$&^WC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity  1917, a1925. a ProductID     !"*,24=>FHPRXYZ[fgjkopuvwx "+,89:;ABFGHIVX[\]^fgvw  ')569:ABOPST]^jklmxz|}  &(78ABMOVWYZbchjopyz./126789HIPQYZ`aefhiopst !#+,-.89<?LMPQRSYZ`akmqrtu}~ '(*+123478>?GHMOST\]bcghoqxy{|$%*-./9: %&/0<=HIMNUVXYbcikstxy          , - 5 6 ; <        ! ) * 1 : W X _ ` b c j k v w ~      ! ( . / 8 : ? @ G H P Q Y Z e f l m o         ! " & ' / 0 3 5 6 7 = > F G N T W X \ ] b f l m v w x y WX]^  !"*+679:>?CDJKOPVWXY`acgopvw|$,5<=DEGITUXY]^bdrw{|+-./45=?EKOPXY\]abghmnvwyz  ;<>?CU_`efopvw"'(*167>?EFOT[\abghijqrtu  !'(*+-.2:;<BFQRVXZ[efklmntuxy 67>?OPT^bfjkqrxy   &|~46suPR "#%&/0<=>?CGMNUVXYZ[]^cdefnprsy$%'(,.1267;<DEOPTU[\`djkz{~  &/15689@AGHNPRStu}"#()./23:<>?DEGOZ^deghopxy{| ().15689@CMNXY_`bcjkw}  &'-.3456ADGHLMQRTUZ[efginovw~!"$%01;<>?JKQRTUZ[acijklstuv~       % & / 0 ; = A B F G J K O P T U Y Z \ ] _ ` d e k l u w | } !!!! !!!!!!!!! !&!'!.!/!6!7!9!:!>!?!E!L!U!V!Z![!_!`!e!i!o!p!t!u!x!y!}!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"" " " """""" "!"%"'","-"6"8"?"@"E"F"N"O"R"S"U"V"\"_"j"r"x"{"}"~"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""# #####<#>#^#_#g#h#p#q#z#|#}#~##########################$$$$$$$$%$)$*$,$-$1$9$=$A$H$I$L$M$Q$V$]$^$c$g$n$o$r$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%% %%%%%%%*%+%-%.%8%9%?%@%A%B%H%I%J%K%P%Q%W%X%Z%[%c%d%l%o%v%w%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&& &&&&&!&"&$&%&'&(&,&-&1&2&8&9&A&B&D&E&F&H&J&K&L&N&T&U&Y&\&a&b&d&e&l&q&r&w&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''''''"'#'{'}'''''''''''''''''''''''''''''''''''(( ( ((((( (!(#($(+(,(0(1(7(8(=(>(?(@(J(K(U(V(W(Z(a(b(g(o(v(w({(|((((((((((((((((((((((((((((((()))) ) )))))))()))*)+)0)1)2)3)>)@)B)C)E)F)L)M)P)Q)V)W)Y)Z)[)\)d)e)n)o)v)w))))))))))))))))))))))))))))))))))))** ******"*$*%***+*1*2*:*;*D*F*M*N*U*V*W*X*c*d*k*l*p*q*s*t*{*|***********************************+ +++++!+"+'+(+.+/+8+9+=+>+@+A+B+D+J+Q+U+V+X+Y+f+g+o+p+u+v++++++++++++++++++++++++++++++++,,, , ,,,,,,,",*,1,3,9,:,?,@,H,I,K,L,N,O,U,V,[,`,g,h,l,m,r,s,},~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- ------!-%-*-+---.-0-1-9-:-?-@-E-G-L-M-P-Q-S-T-V-W-]-^-e-f-l-m-r-s-x-y-z-{-------------------------------------..........#.$.*.-.2.3.;.<.B.C.E.F.O.P.R.S.W.X.a.d.j.k.p.u...................................../// ///"/#/'/(/*/+/0/1/7/9/@/A/J/K/M/N/P/Q/\/]/c/d/k/l/t/w/|/}//////////////////////////////000000000 0!0*0+03040;0=0@0A0C0D0F0G0I0J0V0W0_0`0e0f0n0o0u0w0~0000000000000000000000000000000000000000111111111111(1)1*1+1214191:1>1?1A1B1L1M1R1S1W1^1`1d1p1q1w1|1111111111111111111111111111111111111111112 2 2222222#2$2,2/2122292>2@2A2D2E2M2N2U2V2\2`2d2i2n2o2s2t2}2~22222222222222222222222222222222222333 3333 3$3%3-3.303134353<3=3E3F3H3I3P3S3Z3[3b3c3m3n3x3|3333333333333333333333333344444444 4+4,44454:4;4?4@4I4J4O4Q4U4V4X4Y4f4g4j4o4s4z444444444444444444444444445555(53545>5?5B5P5Z5[5b5v5555555555555555555555555555555555556 6 6 6 6666666#6%6(6)6+6,626368696=6>6?6B6G6N6U6V6X6Y6`6a6f6j6o6s6v6z66666666666666666666666666666667 7!7"7-7.777777777777777777777777777777777777777778888 8 88888 8!8)8*8+8,818284858>8?8K8L8S8T8U8V8[8\8a8c8o8p8r8s8x8y88888888888888888888888888888888888888888888899 999999$9%9,9-9/9094959<9=9?9@9F9G9M9N9Y9[9^9_9`9a9i9j9m9n9}9~9999999999999999999999999999999$:%:):*:/:0:C:D:K:M:Q:R:T:U:d:e:j:l:r:s::::::;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<< < <<<<< <!<"<#<'<(<D<E<F<G<Q<R<Y<Z<[<\<i<j<r<t<w<x<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = ======== =!="=+=,=-=.=1=2=:=;=C=D=G=H=S=T=]=^=e=g=i=j=m=n=u=v=y=z===========================================>>>>>>>>>!>#>%>(>)>.>/>3>5><>=>J>K>U>V>W>X>_>`>a>b>d>f>n>o>u>w>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??? ? ? ??????$?&?2?3?=???E?F?H?I?S?T?[?\?c?e?f?g?n?o?q?r?t?u?|?}???????????????????????????????????????@@ @ @ @@@@@@@@'@(@*@+@/@0@7@8@@@A@J@K@M@N@S@T@Y@Z@[@\@`@b@d@e@g@h@n@o@z@{@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAA AAAAAAA!A"A*A,A2A3A5A6A?A@ABADAJAKATAUAVAWA[A\A^A_AhAiApAqAsAuAyA{AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBB B BBBBBBB"B$B&B'B+B,B.B/B1B2B9B:B?B@BHBIBKBLBRBSB[B]B^B_BfBgBiBjBlBmBuBvB|B}BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBC C C C CCCCCCC'C(C-C.C0C1C8C9CCCDCFCGCJCKCOCPCTCUCWCXC^C_C`CaCjCkCwCxCzC{CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDDDDDD+D,D2D4D:D;D?DADKDLD_DaDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEE EEEEEE%E&E,E-E4E6EF?F@FKFLFOFPFTFUFZF[F\F]FfFgFoFpFqFrFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGGG G GGGGGGG$G%G1G2G3G4G?G@GAGBGOGQGXGYGeGfGnGoGqGrGvGxG}G~GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHH H HHHHHH H)H*H6H7H8H9HDHFHKHLHSHTHZH[H]H^H`HaHgHhHrHsHzH{H|H}HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHII I IIIIIII"I#I$I%I*I+I3I4I8I9ICIDIIIKITIUIZI[IdIeIgIhIjIlIqIrIvIxIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJJJ%J&J.J/J0J1JJ?JLJNJUJVJ\J]JdJeJhJiJjJkJnJpJxJyJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK KKKKKKKK K)K*K3K4K;Ky<>] _ !!f!p!t!!!!","8"y"{""""""X#Z####$M$Q$S$$$$%%o%%%%%%H&J&N&T&q&r&w&&&&&&&&&&}''''( ((((((()) +C+D+J+Q+U+++3,\,,,#-F-s......9//////00001X1Z1x1y111122.30333 4+4Q4U4o4y44444445545>5P5Z5v5555566 6N6U6666777c8888=9?9y999k:s:u::];^;_;;;;(<)<.<<<<<<===>>}????{@~@A!AAAAAAAAB$B&BBBDCCCCCCCD4D@DAD`DaDDDEEIELEEEEEEF%F-F=FGGQGwGxG}GGEHFHHH I IJIKIkIlIqIIIIMJNJoJJJKKKLLMM-P0PgPjPPPPPPPPPPP+Q.QRRRRxS{SSSSSTTTTOTRTTTUU/U2UJUMUUUUUUUVV|VVVVVVVV5W7W7W9W9W:W:W))KK.P0PgPhPPPPPPPTTU U UUUU6W7W7W9W9W:W:Wd>KAzBDnGHrHEJ~ LMON3OTOXiP1MQMRB1SZW_/`P`zcNcd>dff|f@8hAl+l@KlQ>memKn6oRxrvtUcxgyny zs>z}d9~(!dcr4yZDPp)q8G)*R~5Bg#^w,;*&63Bp>,ZltC}!bv'D_7A->@..p7..  !"#$'()*+,]W`` ``````` `"`(`,`.`2`4`6`:`<`>`B`D`F`H`J`L`N`P`V`X`Z`\`^`zUnknownG: Times New Roman5Symbol3& : ArialU.{ @CalibriCentury Gothic"1 hr&r&:&V @&V @&!4dKK2qHP ?}2NNOVINSKI NATPISI VEZANI UZ IZGRADNJU BAZILIKE I OSTALE FRA MIJINE DJELATNOSTIIvana Ivana `ubicOh+'0 , @L l x  PNOVINSKI NATPISI VEZANI UZ IZGRADNJU BAZILIKE I OSTALE FRA MIJINE DJELATNOSTIIvana Normal.dot Ivana ubic2Microsoft Office Word@@,a/@`;5@`;5V @՜.+,08 hp|  &K ONOVINSKI NATPISI VEZANI UZ IZGRADNJU BAZILIKE I OSTALE FRA MIJINE DJELATNOSTI Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~Root Entry FpLG5Data y1TableßWordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q