Naslov
Žir kao hrana
(Acorn as food)

Autori
Licht, Robert ; Nemeš, Tomislav ; Bašić-Palković, Pavao ; Dubravac, Tomislav ; Dekanić, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma - 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.-2009. / Ivanković, Mladen - Zagreb, 2009, 67-68

Skup
Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma - 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.-2009.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.10.2009. - 29.10.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
hrast; žir; povijest; hrana; kruh; kava
(oak; acorn; history; food; bread; coffee)

Sažetak
Sjeme hrastova ima veliku energetsku vrijednost zahvaljujući proteinima, ugljikohidratima, mastima i drugim tvarima koje sadrži. Zbog toga je žir omiljena hrana mnogim životinjama koje obitavaju u hrastovim šumama. Međutim, tijekom povijesti, u siromašnijim krajevima i oskudnijim vremenima, žir su u prehrani znali koristiti i ljudi. Gorčina i oporost koja dolazi od tanina može se otkloniti kuhanjem ili prženjem, čime žir postaje jestiv. Na posteru se prikazuje uporaba žira nekoliko vrsta hrastova u prehrambene svrhe tijekom povijesti. Već u I. stoljeću antički pisac Plinije navodi da je žir najslađi kada se ispeče u pepelu. Dubrovačkom benediktincu i književniku, Mavru Vetranoviću (1482(3). – 1576.), crnikin je žir ukusniji od kestena i o njemu piše: A želud, ki rode česvina i hrasti, kostanje nadhodi ljepotom i slasti. Brojna plemena američkih indijanaca, osobito u Kaliforniji, upotrebljavaju žir za dobivanje brašna, pripremu pogačica i kruha. Žirov kruh pripremao se i u Norveškoj, Švedskoj i Italiji pri čemu se za krušno brašno upotrebljavalo žirove hrasta crnike, sladuna i lužnjaka. U Makedoniji se kruh od žira – želadov hleb – pripremao sve do Prvoga svjetskog rata. U korejskoj prehrambenoj kulturi gotovo se svakodnevno konzumiraju dotori muk i dotori gooksoo, žele od žira i knedle od žira. U krajevima Hrvatske siromašnim žitorodnim površinama u krušne se smjese osim žitarica dodavalo i brašno drugih biljaka, na primjer rogačevo i žirovo brašno. Kruh od crnikinih žirova bio je uobičajen primjerice na otocima Šolti, Molatu i Velom Ižu. Vinkovčanin Josip Kozarac u svojoj Slavonskoj šumi (1888.) opisuje pripremu kave od lužnjakovog žira. Ovaj se napitak preporučuje bolesnicima, naročito onima koji boluju od rahitisa, skrofuloze, dizenterije i bolesti mokraćnoga mjehura. U današnje bi vrijeme, zahvaljujući svojim prehrambenim i ljekovitim svojstvima, hrastovi žirovi svoje mjesto trebali pronaći u okviru rastuće "Eko-Etno" turističke ponude.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA