Pregled bibliografske jedinice broj: 440190
Uloga i značaj šuma hrasta crnike (Quercus ilex L.) u očuvanju šumskih ekosustava Mediterana
Uloga i značaj šuma hrasta crnike (Quercus ilex L.) u očuvanju šumskih ekosustava Mediterana // Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma - 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.-2009. / Ivanković, Mladen (ur.).
Zagreb, 2009. str. 27-28 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 440190 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga i značaj šuma hrasta crnike (Quercus ilex L.) u očuvanju šumskih ekosustava Mediterana
(The role and the importance of the holm oak (Quercus ilex L.) forests for the preservation of Mediterranean forest ecosystems)
Autori
Dubravac, Tomislav ; Krejči, Vlado ; Viličić, Vinko ; Barčić, Damir ; Španjol, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma - 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.-2009.
/ Ivanković, Mladen - Zagreb, 2009, 27-28
ISBN
978-953-98401-7-2
Skup
Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma - 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.-2009.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.10.2009. - 29.10.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
šumski ekosustavi; panjače; sjeme; prirodna obnova; Mediteran; hrast crnika
(forest ecosystems; coppice forests; seed; netural regeneration; Mediterranean; holm oak)
Sažetak
Hrast crnika (Quercus ilex L.) predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu drveća u toplijem dijelu mediteranske regije Republike Hrvatske. U većem dijelu južnoga područja tvori čiste, a u humidnijem, sjeverozapadnom primorju mješovite sastojine s crnim jasenom. Područja šuma hrasta crnike nose obilježje vrlo rane naseljenosti i intezivnog razvoja stanovništva stoga je utjecaj čovjeka te njegovih eksploatorskih navika na ovom području izrazito velik. Od nekadašnjih kvalitetnih šuma hrasta crnike visokog uzgojnog oblika danas imamo uglavnom sastojine uređajnog razreda panjača te degradirane oblike od makija, gariga do kamenjare. Takva degradirana područja uglavnom naseljava alepski bor, koji ima značajnu i nezamjenjivu pionirsku ulogu u ozelenjevanju opustošenih površina, ali i u pripremi stanišnih uvjeta za pridolazak autohtone vegetacije. U skladu s temeljnim principima potrajnoga (održivoga) gospodarenja šumama za većinu panjača cilj treba biti prevođenje u viši uzgojni oblik. Obzirom kako sjeme hrasta crnike rađa svake godine, jačim ili slabijim intenzitetom, te potvrđenu spoznaju da su panjače degradirane sastojine na kvalitetnim staništima, a u skladu s odredbama Pravilnika o uređivanju šuma, gospodareske se panjače trebaju obnavljati prirodnim putem po načelima oplodnih sječa. Istraživanja donose uspješne i konkretne rezultate takvoga pokusa gdje je primjenom principa oplodnih sječa, praćena prirodna konverzija u viši uzgojni oblik. Kroz desetgodišnje pomladno razdoblje, praćenjem godina dobroga uroda sjemenom i uz pravilne i adekvatne radove njege sastojine dobivena je kvalitetna mlada sjemenjača hrasta crnike visokog uzgojnog oblika. Takve autohtone sastojine hrasta crnike stabilni su ekosustavi koji se relativno lako odupiru negativnim biotičkim i abiotičkim činiteljima te osim svoje gospodarske uloge imaju višestruku vrijednost u pružanju općekorisnih funkcija šuma. Obzirom na ekstremne klimatske i reljefne prilike ovoga područja njena uloga je osobito važna u smanjenju erozivnih procesa i zaštiti tla, vode, klime, kisika, biodiverziteta, izgleda krajolika. Uvažavajući činjenicu kako je ovo područje izloženo čestim požarima, uloga hrasta crnike, kao vrste otporne na požare, dolazi do punog izražaja. Navedene višekorisne funkcije idu u prilog potrebi značajnijega istraživanja hrasta crnike s ciljem očuvanja genofonda, genetske i biološke raznolikosti i potrajnosti mediteranskih šumskih ekosustava.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0000000-3505 - Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava (Dubravac, Tomislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Profili:
Vlado Krejči
(autor)
Vinko Viličić
(autor)
Željko Španjol
(autor)
Tomislav Dubravac
(autor)
Damir Barčić
(autor)