ࡱ> bjbj 13&  aaaaauuu8Lu&"$t!aaa||| aa|||Je\Ep$u=8B0&B ub E aE@|.{&  ':LOKALNA SAMOUPRAVA (NACRT SKRIPTA ZA STUDIJ JAVNE UPRAVE) Autor: dr.sc. Ivan Kopri, izv.prof. Pravnog fakulteta u Zagrebu TEMELJNI POJMOVI lokalna samouprava  lokalne samoupravne jedinice lokalna (dr~avna) uprava  upravne jedinice lokalna zajednica i oblikovanje lokalnih jedinica lokalne jedinice u teritorijalnom upravnom sustavu razgrani enje lokalne samouprave i dr~avne uprave KONCEPCIJE O ULOZI LOKALNIH JEDINICA Koncepcija upravne decentralizacije Koncepcija politi ke decentralizacije Koncepcija i na elo supsidijarnosti Marksisti ka koncepcija komune Koncepcija upravne decentralizacije - instrument sredianje dr~avne vlasti i uprave - unitarne, centralizirane zemlje (npr. Francuska) - na elo nedjeljivosti narodnog suvereniteta (J. J. Rousseau) - na elo jednakosti graana - upravno skrbniatvo (tutorstvo) - teorija razvoja zajednice (community development) (OUN) - planovi, inicijativa, nadzor, obrazovanje, briga i pomo organa sredianje dr~ave Koncepcija politi ke decentralizacije - specifi nost lokalnih interesa i poslova - tehni ke prednosti + interesne koristi - protute~a sredianjoj dr~avnoj vlasti - dioba vlasti po teritorijalnom na elu - decentralizacija kroz samoupravu - dualizam lokalne samouprave i lokalne dr~avne uprave (razlikovanje, organizacijska i personalna odijeljenost) - airoka autonomija u lokalnim poslovima - na elni i logi ki primat sredianje vlasti Elementi autonomije lokalnih jedinica lokalni politi ki izbori pravna osobnost financijska autonomija airoki krug lokalnih poslova pravo na samoregulaciju pravo na samoorganizaciju pravo na meusobnu suradnju ograni avanje utjecaja sredianje dr~ave i zaatita Koristi od politi ke decentralizacije onemoguuje koncentraciju politi ke moi lokalizira politi ke sukobe ograni ava ekscese nacionalne dr~ave ubla~ava meunacionalne napetosti poboljaava kvalitetu javnih slu~bi smanjuje ukupne javne troakove omoguuje participaciju graana politi ki educira i odgaja graane i razvija demokratsku politi ku kulturu osposobljava i selekcionira politi are za du~nosti na nacionalnoj razini ja a politi ki legitimitet itavog sustava Koncepcija i na elo supsidijarnosti - primat pojedinca i ni~ih razina - odnos pojedinca i javnih organa druatvena kultura kapitalizma Katoli ka crkva (Quadragesimo Anno; Pio XI.; 1931.) - odnos sredianje vlasti i teritorijalnih jedinica - EPLS, l. 4. st. 3. - odnos nadnacionalnih integracija i dr~ava lanica - Ugovor Europske zajednice i kasnije verzije - temelj interpretacije - kapacitet lokalnih institucija - na elo solidarnosti i odgovornosti Marksisti ka koncepcija komune - anarhisti ki i socijal-utopisti ki temelji - lokalne jedinice, komune, kao sredstvo prevladavanja dr~ave kao specifi nog tipa politi kog sustava - delegatsko na elo - realni elementi: vea dostupnost lakai politi ki utjecaj - nerealni elementi: neposredna demokracija jednostavnost lokalnih poslova - iskustva Pariake komune 1871. i Oktobarske revolucije 1917. Koncepcije o ulozi lokalnih jedinica u Hrvatskoj - marksisti ka koncepcija komune  do 1990. - koncepcija upravne decentralizacije s nekim elementima samouprave  1992-2000. (sustav lokalne samouprave i uprave) - koncepcija politi ke decentralizacije i na elo supsidijarnosti  2001-2003. - 2004. ! recentralizacija ili decentralizacija? Ustavnopravna koncepcija lokalne samouprave u Hrvatskoj - Ustav iz 1990.  pravo na lokalnu samoupravu - ratifikacija Europske povelje o lokalnoj samoupravi 1997.  koncepcija politi ke decentralizacije - Promjene Ustava iz 2000.  na elo podjele vlasti po teritorijalnom na elu + na elo supsidijarnosti TERITORIJALNA OSNOVA LOKALNE SAMOUPRAVE Teritorijalna podjela (administrativno-teritorijalna podjela) Kriteriji: Kriterij potpunosti Kriterij jednakosti Kriterij kapaciteta Kriterij dostupnosti Dileme teritorijalne podjele: Ope ili specijalne lokalne jedinice Monotipska ili politipska struktura Velike ili male lokalne jedinice Stupnjevanje ili suradnja Ope ili specijalne lokalne jedinice Integriranje viae lokalnih poslova i slu~bi u ope jedinice A. Prednosti: Ekonomi nost Odreivanje prioriteta Politi ke prednosti Povijesna tradicija B. Nedostatak: Smanjena efikasnost Otpor promjenama Jednonamjenske (specijalne) jedinice A. Prednost: Efikasnost Elasti nost i prilagodljivost u mijenjanju teritorijalne organizacije i unutarnje strukture Manja birokratiziranost postupanja i financiranja B. Nedostaci: Ote~ana tehni ka koordinacija s drugim slu~bama Ote~an politi ki nadzor i utjecaj Multipliciranje unutarnjih upravnih funkcija (neekonomi nost) Vei utjecaj i nadzor centralne dr~ave - ope su pravilo, specijalne iznimka - specijalne se primjenjuju samo za posebno va~ne lokalne poslove i slu~be - utvruje se optimalni akcijski radijus i optimalna veli ina jedinice - specijalne su karakteristi ne za SAD, vicarsku, Australiju, Kanadu, Novi Zeland - SAD: kolske jedinice-distrikti, kontrola voda, izgradnja mostova, zdravstvo, transport, vatrogastvo Monotipska ili politipska struktura Razlikovanje dva ili vie tipova lokalnih jedinica na istoj teritorijalnoj razini s razli itim pravnim polo~ajem uzima u obzir razlike u tipu naselja i stupnju urbaniziranosti  urbana naselja (gradovi) i ruralna podru ja mo~e uzeti u obzir i razlike po veli ini  gradovi po veli ini (veli ina uvjetuje tip upravnih problema) vei gradovi mogu biti smjeateni na viau teritorijalnu razinu (Njema ka: u sastavu kotara, Kreis, su opine, kreisangehrige Gemeinden, i manji gradovi, kreisangehrige Stdte; pored kotara, izvan njihovog sastava smjeateni su vei gradovi, kresifreie Stdte) glavni grad je obi no izdvojen i posebno reguliran (Austrija: Wien/Be  ima status opine, Gemeinde, kotara, Kreis, i zemlje, Land) u slabije urbaniziranim zemljama ili zbog tradicije (germanske zemlje) Jedan tip lokalnih jedinica na pojedinoj teritorijalnoj razini s na elno i formalno jednakim pravnim polo~ajem (jednak krug poslova i jednak nadzor sredianje dr~ave) stvarne razlike ipak postoje, a ponekad one nalaze izraz i u zakonodavstvu nastoji sprije iti produbljivanje stvarnih razlika stvarne razlike ipak postoje, ponekad nalaze izraz i u zakonodavstvu Francuska, Belgija, Italija, `vicarska, `vedska, Portugal, `panjolska, Danska, Finska Velike ili male lokalne jedinice (problem veli ine lokalnih jedinica) Male lokalne jedinice; neintegrirani sustav a) Prednosti: omoguavaju vei politi ki utjecaj lokalnog stanovniatva na lokalne organe preglednost, transparentnost i razumljivost djelovanja politi kih tijela olakaavaju i aire politi ku participaciju graana (politi ki zahtjev za demokracijom) lokalne su slu~be dostupnije graanima mogua je kompeticija meu brojnim lokalnim jedinicama i privla enje kapitala mogui su eksperimenti i inovacija b) Nedostaci: ne mogu obavljati ozbiljne, skuplje i zahtjevnije slu~be pridonose centralizaciji, jer su ovisne o pomoi sredianje dr~ave c) Zastupljenost: Francuska, eaka, Slova ka, Maarska, Latvija, `panjolska Velike lokalne jedinice; integrirani sustav a) Prednosti: od njih se o ekuje vei ekonomsko-financijski kapacitet mogu anga~irati viae stru nih ljudi za lokalne slu~be bolji politi ki potencijali vee su aanse postizanja racionalnosti javnih slu~bi b) Nedostaci: gubitak osjeaja solidarnosti slabljenje lokalnih kulturnih identiteta rivalstvo uklju enih naselja birokratizacija zbog razvoja slu~beni kog aparata c) Zastupljenost: Engleska i Wales, Litva, veina nordijskih zemalja (`vedska, Danska, Finska), Portugal, Nizozemska, Belgija, Bugarska, Poljska, Makedonija, Albanija Tradicionalne (prirodne, klasi ne, male) opine vs. moderne (velike) opine a) Tradicionalne opine na elo da svako naselje kao posebna lokalna zajednica dobiva samoupravni status u prosjeku su male, imaju od 1.000 do 2.000 stanovnika i 10 do 20 km2 Francuska: 36.400 opina s prosje no 1.300 stanovnika i 15 km2 b) Moderne opine u istu lokalnu jedinicu se uklju uje viae naselja na airem teritoriju s u pravilu viae od 10.000 stanovnika na elo racionalnosti i u inkovitosti `vedska: 278 opina s prosje no 29.500 stanovnika i 1.595 km2 - razvojni trend ide prema veim jedinicama, jer lokalne jedinice trebaju osigurati sve viae sve skupljih slu~bi - slabo ekonomski razvijena podru ja  na njima poveanje teritorija lokalnih jedinica ne dovodi do poveanja financijskog i drugog kapaciteta tih jedinica - otpor je to vei ato je vei politi ki utjecaj lokalnog stanovniatva - otpor lokalnog stanovniatva poveanju podru ja lokalnih samoupravnih jedinica manji je kod skupljih i tehni ki zahtjevnijih slu~bi Prosje na veli ina lokalnih jedinica u pojedinim zemljama ZEMLJAPROSJE NI BROJ STANOVNIKAPROSJE NA POVR`INAEngleska i Wales 123.000 533Litva 66.300 1.166Bugarska 31.400 322 `vedska 29.500 1.595Portugal 28.000Nizozemska 20.500 60Danska 18.000 150Poljska 15.600 130Finska 10.500 730Slovenija 10.300 105Albanija 10.000 77Norveka 9.000 710Rumunjska 7.600 81Italija 6.500 38Estonija 5.700 178panjolska 5.000 60Letonija 4.400 116Maarska 3.200 32Slova ka 1.900 17 eaka 1.700 13Francuska 1.300 15 Stupnjevanje ili suradnja (povezivanje) Stupnjevanje uvoenje novih razina u teritorijalni upravni sustav, tako da se uz osnovnu razinu lokalnih jedinica pojavljuju i meustupnjevi, kao ato je okru~na, regionalna, i sl. vertikalna diferencijacija teritorijalnog sustava dr~ave rjeaava problem veli ine tako da se skuplje, tehni ki i stru no zahtjevnije slu~be povjeravaju jedinicama na airoj razini, koje su u pravilu veeg kapaciteta slu~be kod kojih je blizina i dostupnost graanima presudno va~na ostaju na razini temeljnih jedinica dva su stupnja pravilo dodatni stupnjevi su izraz povijesne tradicije, veli ine teritorija, velikog broja jedinica na ni~oj razini ili, u novije vrijeme, sna~enja integracijskih procesa vei je broj stupnjeva na prete~no ruralnom podru ju, ako se primjeni politipska struktura (gradovi su na viaoj razini) stvara relativno krutu strukturu koja te~i hijerarhijskim odnosima i predstavlja oslonac centralizmu neki stupnjevi jedinica u pojedinim zemljama nemaju samoupravni karakter (vlastita tijela izabrana od lokalnog stanovniatva i vlastiti politi ki legitimitet), nego su administrativnog karaktera i slu~e kao pomo sredianjoj dr~avi (jedinice lokalne uprave) jedan stupanj teritorijalne samouprave: `vicarska, Austrija, Finska, Gr ka dva stupnja: Engleska, Italija, Njema ka (439 kotara, Kreise, i 14.458 temeljnih jedinica, Gemeinden und Stdte), `panjolska, `vedska, Belgija, Danska, Portugal, Norveaka tri stupnja: Francuska (20 regija, 100 departmana, 36.400 opina), Poljska (16 wojewdztwa, 373 powiata, 2.483 gmina) Suradnja (povezivanje) - svaka suradnja ne zna i organizacijsko povezivanje, ali zna i stvaranje odreenih veza meu jedinicama koje surauju, povremenih ili trajnih institucionalnih aran~mana i/ili zajedni kih tijela i organa - na in prevladavanja slabijih lokalnih potencijala - lokalne se jedinice povezuju u pravilu na vlastitu inicijativu nastojei prevladati pojedina nu ograni enost mogunosti i kapaciteta rjeaavanja lokalnih javnih problema - stje u se mogunosti obavljanja veih projekata i skupljih i zahtjevnijih slu~bi, kao i gospodarskog i socijalnog razvoja - zna ajnija na razini temeljnih jedinica, posebno u uvjetima usitnjene teritorijalne strukture (Francuska, tranzicijske zemlje  Maarska, eaka, Slova ka, itd.) - temeljne prednosti: elasti nost, prilagodljivost, fleksibilnost teritorijalnog sustava, autonomija lokalnih jedinica i otpor centralizaciji - nedostatak: ateti politi kom sadr~aju lokalne samouprave (smanjuje politi ki utjecaj i nadzor lokalnog stanovniatva kojemu suradnja nije dovoljno pregledna i vidljiva, a poveava utjecaj profesionalnog i stru nog upravnog osoblja koje ima stvarni pregled nad suradnjom) - zna ajnija je na europskom kontinentu, dok u anglosaksonskom svijetu prevladavaju kompetitivni i pregovara ki odnosi, kao u privatnom gospodarskom sektoru Fakultativna ili obvezatna suradnja Funkcionalna ili organizacijska suradnja Opa ili specijalizirana suradnja Jednaka i nejednaka suradnja Fakultativna ili obvezatna suradnja - fakultativna suradnja je uvijek mogua i dopuatena, a ovisi o volji samih lokalnih samoupravnih jedinica - obvezatnu suradnju propisuje ili odreuje sredianja vlast (npr. obavezno osnivanje zajedni kog upravnog ureda za viae malih lokalnih jedinica u Maarskoj) - prijelazni oblici: odreeni oblici suradnje nastaju zbog financijskih ili drugih beneficija koje u slu aju postizanja takve suradnje dodjeljuje sredianja dr~avna vlast (npr. sindikati opina u Francuskoj) Funkcionalna ili organizacijska suradnja - funkcionalna: zajedni ko obavljanje odreenog lokalnog posla odn. slu~be, sudjelovanje u zajedni kom pothvatu - organizacijska: stvaranje odreenog organizacijskog oblika s odreenim zadatkom koji predstavlja zajedni ki interes uklju enih lokalnih jedinica zajedni ki administrativni ured (Maarska), zajedni ki forum odlu ivanja, zajedni ko tijelo odgovorno za skuplje i tehni ki zahtjevnije slu~be (vatrogastvo, promet, itd.), zajedni ka ustanova ili poduzee, sindikati (udruge) lokalnih jedinica, nacionalna udruga lokalnih jedinica Opa ili specijalizirana suradnja - ope povezivanje  po svim pitanjima i poslovima - specijalizirano  po odreenom pitanju ili poslu - prijelazni oblici  po viae to no odreenih poslova - Francuska: viae od 2.000 viaenamjenskih sindikata opina za odr~avanje cesta, vodoopskrbu, socijalne i prosvjetne slu~be, kao i gotovo 12.000 jednonamjenskih sindikata - `panjolska: oko 50% lokalnih samoupravnih jedinica uklju eno je u oblike suradnje, od ega je pola jednonamjensko, a pola viaenamjensko Jednaka ili nejednaka suradnja - kod jednake suradnje sve uklju ene lokalne jedinice imaju isti status (prava i obaveze, polo~aj) - kod nejednake suradnje jedna lokalna jedinica, obi no grad, temeljem dogovora ili ugovora naplatno obavlja odreeni posao ili slu~bu za druge (Francuska, Njema ka, zemlje srednje Europe, SAD, itd.) Kriteriji za formiranje lokalnih jedinica: Homogenost (jednolikost, istovrsnost) Gravitacija (privla enje) Komplementarnost (nadopunjavanje) Ekonomsko-financijski kapacitet - dolaze do razli itog utjecaja, neki viae  drugi manje, u razli itim vrstama i tipovima lokalnih jedinica, pa i meu pojedinim jedinicama Homogenost - jednolikost, istovrsnost po nekom kriteriju te razgrani enost od okoline - zahtjeva da se u istu jedinicu uvrste podru ja istovrsna po kriteriju koji se iz nekog razloga smatra va~nim - izvorno geografsko zna enje  prirodne granice (vodotoci, planine) - prirodna i druatvena homogenost prirodna: geografska razgrani enost, demografska jednolikost, jednolikost ekonomskog sirovinskog temelja druatvena: po privrednoj aktivnosti, po tradiciji, po kulturnim vrijednostima, po javnim slu~bama - homogenost potreba i homogenost sredstava za zadovoljavanje potreba homogenost potreba: istovrsni materijalni, kulturni i drugi interesi ljudi na nekom podru ju homogenost sredstava: istovrsna objektivna ekonomska i druatvena situacija ljudi - nedostaci: ponekad viae olakaava nadzor i pregled nad nekim podru jem izvana, dok ga ljudi na tom podru ju ne osjeaju kao kohezivni faktor mo~e dovesti do neprihvatljivih ishoda (ljudi ne prihvaaju lokalne jedinice, stvaraju se nelogi ne jedinice koje ne mogu funkcionirati, itd.) Gravitacija - odreena mjesta privla e odreene druatvene procese - izvorno geografsko zna enje: vodotoci privla e promet, ato za sobom povla i druatvene procese (komunikacije, trgovina, naseljavanje) - suvremeno zna enje: privla na snaga ve postojeih srediata - vrste: ekonomska, kulturna, upravna, opedruatvena, itd. - temeljni problem: odrediti granice (anketirati, istra~iti) Komplementarnost - te~nja da se postigne jedna samoupravna cjelina, tj. cjelovitost i samodovoljnost lokalne jedinice - razli iti prirodni i druatveni faktori moraju se meusobno nadopunjavati u ato kompletnijem zadovoljavanju interesa i potreba ljudi - tendira autarhi nosti (potencijalni nedostatak ovog kriterija) - ekonomska: prirodni izvori i proizvodni kapaciteti - upravna: lokalna jedinica kao cjelovit ~ivotni krug za ljude koji tek u iznimnim slu ajevima zadovoljavaju poneku potrebu izvan svoje lokalne jedinice, dok sve temeljne interese zadovoljavaju u njoj - mora se u veoj mjeri uzeti u obzir: u guaim aglomeracijama (vei gradovi) u izdvojenim i izoliranim podru jima (planinsko selo, mali otok), ali na razli itim razinama potreba i mogunosti njihovog zadovoljavanja Ekonomsko-financijski kapacitet - njegovo je zna enje vee ato je potpunija integracija (ato viae slu~bi i poslova) - odreuje se metodom najmanjeg zajedni kog nazivnika (najskuplja slu~ba) ili metodom zbrajanja cijene svih integriranih slu~bi Faktori koji uvjetuju teritorijalnu podjelu: Prirodni faktor, Socioloaki faktor, Vremenski faktor, Urbanizacija, Ekonomsko-tehni ki i organizacijski faktor, Politi ki faktor. Prirodni faktor - izravno: konfiguracija tla (nizinsko ili planinsko podru je), hidrografska mre~a i more (otoci) - neizravno: klima, bonitet tla, vegetacija, rude, itd. - utjecaj tog faktora se postupno smanjuje zbog tehni kog razvitka, ali ipak ne nestaje u potpunosti - posebno je zna ajan kod airih jedinica (prirodne regije) Socioloaki faktor - lokalne jedinice imaju svoj socioloaki temelj u postojanju lokalnih zajednica, kao kohezivnih cjelina povezanih zajedni kim interesima i identifikacijom stanovniatva - de-lokalizacija i raspad starih lokalnih zajednica uz ote~ano stvaranje novih (masovno druatvo, depolitizacija, konzumerizam, anomija, i sl.) - globalizacija i lokalizacija kao komplementarni procesi Vremenski faktor - stabiliziranje pojedinih lokalnih jedinica, pojedine vrste lokalnih jedinica ili itave teritorijalne podjele u vremenu - ato du~e neka teritorijalna organizacija opstane, to e biti stabilnija i otpornija prema promjenama, jer ljudi razvijaju osjeaj pripadnosti i identifikacije s lokalnom jedinicom - u dugim vremenskim razdobljima mogu se uo iti odreene konstante u teritorijalnoj strukturi pojedine zemlje - povijesne uvjetovanosti (povijesna cjelina) - ato je du~i period stabilizacije, struktura je sve manje elasti na, sve se viae okoatava i postaje nesposobna prilagoditi se promijenjenim okolnostima (`vicarska) - nerijetko i kod radikalnih promjena u teritorijalnoj organizaciji stari teritorijalni oblici dolaze do izra~aja kroz nove (npr. Francuske predrevolucionarne gnralit zapravo su opstale kroz strukturu departementa) - ponekad je struktura tako kruta da se u slu aju nu~nih promjena uvode novi meustupnjevi, ili je potpuno nesposobna za promjene te opstaje tako dugo dok ne izazove potpuno nezadovoljstvo i radikalnu promjenu Urbanizacija - sve vei dio stanovniatva ~ivi u gradovima, ali i nekad tipi ne gradske komunalne slu~be aire se posvuda po dr~avnom teritoriju - stupanj urbanizacije: postotak gradskog stanovniatva u ukupnom broju stanovnika neke zemlje - gradovi: broj stanovnika (kvantitativna tipologija gradova) odreena gustoa stanovniatva odreeni postotak nepoljoprivrednog stanovniatva odreene slu~be i institucije (banka, poata, akola, i sl.) ostalo (na in ~ivota, diferenciranost zanimanja i heterogenost stanovniatva, urbana vizura, itd.) - grad je naselje s gustim stanovniatvom, razvijenom druatvenom podjelom rada, kompaktno izgraenom povrainom i odgovarajuim javnim slu~bama (Pavi) - grad kao specifi ni tip naselja zahtjeva nove, komunalne slu~be, kao i druga iji na in njihovog organiziranja i druga iji, slo~eniji na in upravljanja takvim lokalnim jedinicama - naglasak prelazi s politi ke uloge graana na viae ekonomski uvjetovanu ulogu korisnika i potroaa a (konzumerizam) - razvoj gradova: protourbanizacija lokalizacija komunalizacija (faza industrijske urbanizacije) metropolitanizacija Ekonomsko-tehni ki i organizacijski faktor - u temeljima je stvaranja moderne, velike opine - lokalne jedinice trebaju preuzeti sve airi krug sve zahtjevnijih slu~bi te postati nositelji ekonomskog i opedruatvenog razvoja - lokalne slu~be postaju sve slo~enije te zahtijevaju sve viae financijskih sredstava i sve profesionalnije osoblje - razvoj tehnike komunikacija, prometa i veza omoguuje koheziju na sve airim podru jima - razlozi racionalne organizacije tra~e vee lokalne jedinice - kad veli ina lokalnih jedinica prijee odreenu granicu potrebne su i nove unutraanje upravne slu~be - uloga nositelja ekonomskog i opedruatvenog razvoja stoji u temeljima tendencije regionalizacije suvremene Europe Politi ki faktor - graani ~ele zadr~ati politi ki utjecaj nad lokalnim pitanjima i slu~bama te rjeaavati lokalne probleme - vrijednost politi ke participacije i ja anje politi kog legitimiteta itavog teritorijalnog sustava - govori u prilog manjih jedinica, u kojima je politi ka participacija graana mogua - ato su interesi graana airi i diverzificiraniji, oni sve aira podru ja do~ivljavaju kao svoj ~ivotni krug  protiv premalih lokalnih jedinica - u velikim lokalnim jedinicama, u prilog kojih govori mogunost obavljanja aireg kruga zna ajnih slu~bi i poslova, politi ka participacija graana dobiva nove oblike (npr. neposredni izbor pojedina nog izvranog funkcionara) - depolitizacija ili kriza u politi kom anga~manu? }upanijaPovraina km2Broj stanovnikaStan./ km2Broj gradovaBroj opinaBroj naseljaZagreba ka 3.060 309.696101,2 8 26 697Krapinsko- zagorska 1.229 142.432115,9 7  25 423Sisa ko- moslava ka 4.468 185.387 41,5 6 13 456Karlova ka 3.626 141.787 39,1 5 17 649Vara~dinska 1.262 184.769146,4 6 22 301Koprivni ko -kri~eva ka 1.748 124.467 71,2 3 22 264Bjelovarsko -bilogorska 2.640 133.084 50,4 5 18 323Primorsko- goranska 3.588 305.505 85,1 14 21 515Li ko- senjska 5.353 53.677 10,0 4 8 252Viroviti ko- podravska 2.024 93.389 46,1 3 13 190Po~eako- slavonska 1.823 85.831 47,1 4 6 277Brodsko- posavska 2.030 176.765 87,1 2 26 185Zadarska 3.646 162.045 44,4 6 27 226Osje ko- baranjska 4.155 330.506 79,5 7 35 264`ibensko- kninska 2.984 112.891 37,8 5 14 196Vukovarsko -srijemska 2.454 204.768 83,4 4 26 85Splitsko- dalmatinska 4.540 463.676102,1 16 39 367Istarska 2.813 206.344 73,4 11 28 648Dubrova ko-neretvanska 1.781 122.870 69,0 5 17 230Meimurska 729 118.426162,4 3 22 129Grad Zagreb 641 779.1451.215,5 1 - 70REPUBLIKA HRVATSKA56.5944.437.460 78,41234266.747 Opine prema broju stanovnika (31. 7. 2003.) RasponBroj opinaBroj stanovnikaUdio broja opina u %Udio broja stan. u % ! 1.000 29 21.431 6,8 1,6 1.001 - 2.000 100 155.565 23,5 11,3 2.001 - 5.000 229 647.611 53,9 47,2 5.001 -10.000 60 463.487 14,1 33,810.001 -15.000 6 68.442 1,4 5,015.001 ! 1 15.506 0,2 1,1UKUPNO 4251.372.042 100,0 100,0 Gradovi prema broju stanovnika (31. 7. 2003.) RasponBroj gradovaBroj stanovnikaUdio broja grad. u %Udio broja stan. u % ! 5.000 18 61.281 14,5 2,0 5.001 - 10.000 39 291.397 31,5 9,5 10.001 - 20.000 39 534.928 31,5 17,5 20.001 - 50.000 18 580.242 14,5 18,9 50.001 - 100.000 6 371.072 4,8 12,1100.000 - 200.000 3 447.353 2,4 14,6200.001 ! 1 779.145 0,8 25,4UKUPNO 1243.065.418 100,0 100,0 Naselja prema broju stanovnika (31. 3. 2001.) RasponBroj naseljaBroj stanovnikaUdio broja naselja u %Udio broja stan. u %Bez stanovnika 105 - 1,6 0,0 ! 100 2.489 108.186 36,8 2,4 101 - 500 2.898 691.054 42,9 15,6 501 - 1.000 719 505.860 10,6 11,4 1.001 - 2.000 321 447.445 4,7 10,1 2.001 - 5.000 148 444.847 2,2 10,0 5.001 - 10.000 41 278.638 0,6 6,3 10.001 - 20.000 18 242.701 0,3 5,5 20.001 - 50.000 13 430.862 0,2 9,7 50.001 - 100.000 4 277.203 0,1 6,2100.001 - 200.000 2 318.940 0,0 7,2200.001! 1 691.724 0,0 15,6UKUPNO 6.759 4.437.460 100,0 100,0 Gradovi prema broju stanovnika (sredianji grad + pripojena prigradska naselja  31. 3. 2001.) Zagreb (70) 779.145 (691.724) Split ( 8) 187.599 (173.692) Rijeka ( 2) 143.817 (143.395) Osijek (11) 114.031 ( 91.046) Zadar (15) 72.946 ( 69.239) Slavon. Brod ( 3) 63.268 ( 57.199) Velika Gorica (58) 62.519 ( 32.813) Karlovac (52) 59.469 ( 49.228) Pula ( 1) 58.342 ( 58.342) Sisak (34) 53.036 ( 37.491) ibenik (33) 51.185 ( 36.886) Vara~din 48.944 Dubrovnik 43.607 Bjelovar 41.083 Vinkovci 36.786 Samobor 35.925 Kaatela 33.338 Koprivnica 30.793 akovec (14) 30.201 ( 15.565) akovo 29.196 Po~ega 27.911 Sinj 25.179 Vukovar 25.007 Kutina 24.542 Petrinja 22.858 Zapreai 22.758 Virovitica 22.519 Kri~evci (60) 22.195 ( 11.445) }upanije prema broju stanovnika i povraini Raspon broja stanovnikaBroj ~upanijaRaspon povraine u km2Broj ~upanija ! 100.000 3 ! 1.000 2100.001 - 200.000 11 1.001 - 2.000 5200.001 - 300.000 2 2.001 - 3.000 6300.001 - 400.000 3 3.001 - 4.000 4 ! 400.000 2 ! 4.000 4 LOKALNI POSLOVI Javni poslovi - vertikalno razgrani enje centralni poslovi  poslovi dr~avne uprave lokalni poslovi  samoupravni (vlastiti, naravni) djelokrug - lokalni samoupravi djelokrug - samoupravni djelokrug regionalnih jedinica Europske tradicije lokalne samouprave i odreivanja lokalnih poslova francuska centralisti ka tradicija germanska tradicija politi ke decentralizacije engleska ultra vires doktrina A. Francuska tradicija Dekoncentracija  upravne jedinice  hijerarhijski nadzor Decentralizacija  lokalne samoupravne jedinice  upravno skrbniatvo / upravni nadzor - isklju ivo vlastiti poslovi B. Njema ka tradicija dualizam dr~avne uprave i lokalne samouprave Dvostruki kolosijek - lokalne samoupravne jedinice - lokalne ekspoziture tijela sredianje dr~avne uprave Jednostruki kolosijek - lokalne samoupravne jedinice - vlastiti samoupravni poslovi - fakultativni samoupravni djelokrug - obligatorni (minimalni, nalo~eni) samoupravni djelokrug - preneseni poslovi dr~avne uprave Decentralizacija kroz samoupravu (politi ka decentralizacija) Administrativna (upravna) decentralizacija C. Britanska tradicija - koncepcija suverenosti parlamenta ! ultra vires doktrina - enumeracija  privatni zakoni  ne razlikuju se sredianji od lokalnih poslova - politi ka decentralizacija  upravna decentralizacija - devolucija Upravno-tehni ki i politi ko-interesni razlozi za odreenje lokalnosti javnih poslova A. Upravno-tehni ki razlozi Blizina korisnika Priroda predmeta rada Lokalno uvjetovane potrebe Potreba diferenciranosti regulacije odreene djelatnosti Potrebna sredstva B. Politi ko-interesni razlozi Specifi nost odreenih lokalnih interesa Decentralizacija kao interes sredianje vlasti `ire sudjelovanje graana Ja anje lokalne autonomije da bi lokalna samouprava mogla biti protute~a sredianjoj vlasti Odreivanje lokalnih poslova A. Na elo supsidijarnosti (i solidarnosti) nacionalna i nadnacionalna razina lokalne jedinice i aire razine vlasti pojedinac i javne vlasti - ratificirati odredbe l. 4/3. i 9/5. Europske povelje o lokalnoj samoupravi - l. 134/3. Ustava RH B. Razlike izmeu samoupravnog i prenesenog djelokruga Samoupravni djelokrug Preneseni djelokrug a) odgovornost lokalnih jedinica i njihovih tijela sredianje dr~ave b) opa regulacija lokalna predstavni ka tijela sredianja dr~ava c) financiranje vlastiti prihodi/lokalni prora un sredianji dr~avni prora un d) nadzor ustavnosti i zakonitosti zakonit. i svrsishodnosti C. Samoupravni djelokrug a) Opa klauzula i enumeracija kao temeljne pravne tehnike za odreivanje lokalnog samoupravnog djelokruga 1. Opa klauzula  pravna presumpcija u korist lokalnih poslova (Europska povelja; komparativno airoko prihvaena) Prednosti: 1. poti e inovaciju i inicijativu lokalnih jedinica 2. stimulira autonomiju lokalnih jedinica 3. itav upravni sustav postaje elasti niji 4. demokrati nije rjeaenje  legitimira i u vrauje poziciju lokalnih vlasti 5. poveava kapacitet lokalnih jedinica i itavog sustava Nedostaci: 1. mo~e poveati jaz u stupnju razvijenosti meu lokalnim jedinicama 2. slabije razvijene lokalne jedinice mogu razviti ambicije koje ne mogu financirati iz vlastitih prihoda 3. razvija se neodgovornost sredianje vlasti za stanje u lokalnim jedinicama te one ostaju&(pt    R T n p NP`!!z"|"n$p$$>%@%V%%6&.\02Ὣuih~nCJOJQJaJhVh [dCJaJhVh [d6CJOJQJaJhVh~nCJOJQJaJh [dCJOJQJaJ"h(zQh [d56CJOJQJaJ"h(zQh(zQ56CJOJQJaJ"hVh [d5:CJOJQJaJhVh [d5CJOJQJaJhVh [dCJOJQJaJ)&t  ~ :    R T 0 n p  dhgd~n $dha$gd~ngd~n & Fdhgd~ndhgd~n$ & Fdha$gd~ndhgd~n ~ 2t6&lLDFx0 & Fdhgd~n $dha$gd~ngd~ndhgd~n0dNP&j.V> $dha$gd~ngd~n & Fdhgd~ndhgd~ngd~n hdh^hgd~n & Fdhgd~n(&BDLv^` gd~ngd~ndhgd~n & Fdhgd~n !!""<"z"|""#l$n$r$$>%@%V%~%%%%%6&& & Fdhgd~n & Fdhgd~n $dha$gd~n$a$gd~ngd~ndhgd~n&& '>'@''( (:(h((((( )")l)))V*** & Fdhgd~n hdh^hgd~n & Fdhgd~n & Fdhgd~ngd~ngd~ndhgd~n & Fdhgd~n*6+z++D,F,,(--......\061245556dhgd~n & Fdhgd~ndhgd~ngd~n$a$gd~ndhgd~n hdh^hgd~n & F dhgd~n2223:3f33 44444 556$9&9.9094::=V=N>r>>>^?@@*BNBzCDDlEnEEEEFGGhKKOORRR\&\d\\ccöКЈЈЈ"hVh [d5CJH*OJQJaJh~nCJOJQJaJhVh~n5CJOJQJaJh~n5CJOJQJaJh [d5CJOJQJaJhVh [d5CJOJQJaJhVh [dCJOJQJaJhVh [d6CJOJQJaJ5677x8$9&9(9*9,9.909r999:4::\;<V<<8=:=V= dh^gd~n 8dh^8gd~n $dha$gd~ndhgd~n  & Fdhgd~nV==L>N>r>>>@?^??:@r@@@@8AAA(B*BNBxCzCDD 8dh^8gd~n dh^gd~ndhgd~n  & Fdhgd~nDDDDpEEEFF8GGGHI^JhKjKKKK"LHL $$Ifa$gd~n $Ifgd~ngd~ndhgd~n  & Fdhgd~ndhgd~nHLJLlLLLvvv $Ifgd~nkd$$IflF #            0    4 laLLLLMvvv $Ifgd~nkd$$IflF #   0    4 laMMM:M^Mvvv $Ifgd~nkd4$$IflF #   0    4 la^M`MpMMMvvv $Ifgd~nkd$$IflF #   0    4 laMMMMMvvv $Ifgd~nkdL$$IflF #   0    4 laMMNN'Nvvv $Ifgd~nkd$$IflF #   0    4 la'N(N/NANRNvvv $Ifgd~nkdd$$IflF #   0    4 laRNSN[NmN~Nvvv $Ifgd~nkd$$IflF #   0    4 la~NNNNNvvv $Ifgd~nkd|$$IflF #   0    4 laNNNNNvvv $Ifgd~nkd$$IflF #   0    4 laNNNNOvvv $Ifgd~nkd$$IflF #   0    4 laOOO"O3Ovvv $Ifgd~nkd $$IflF #   0    4 la3O4O>OQOcOvvv $Ifgd~nkd$$IflF #   0    4 lacOdOlOOOvvv $Ifgd~nkd8$$IflF #   0    4 laOOOOOvvv $Ifgd~nkd$$IflF #   0    4 laOOOOOvvv $Ifgd~nkdP$$IflF #   0    4 laOOOPPPPvPPvvv $Ifgd~nkdh $$IflF #   0    4 laPPPPPvvv $Ifgd~nkd $$IflF #   0    4 laPPQ,QPQvvv $Ifgd~nkd $$IflF #   0    4 laPQRQfQQQvvv $Ifgd~nkd $$IflF #   0    4 laQQQRR"RpSSUUVwrjj_____ & Fdhgd~ndhgd~ngd~ndhgd~nkd $$IflF #   0    4 la V^WNXY[[]]] ^_ `vanbcccd$drddddfg:h  & Fdhgd~ngd~ndhgd~n & Fdhgd~ncddpqHqqqq"r & Fdhgd~n & Fdhgd~n & Fdhgd~ndhgd~n"r$rrr^stuuvvv^x`xbxxy8y|yyyzzzzgd~n & F dhgd~ndhgd~n & Fdhgd~ndhgd~n 8dh^8gd~nz{d||2}~~T΀Ё||gd~n & Fdhgd~ndhgd~n & Fdhgd~ndhgd~ndhgd~n|vvĊ&(hjnڎ & F dhgd~ndhgd~n & Fdhgd~ndhgd~ngd~ndhgd~nNrtZʐ 02:<0zژ$؛|~dhgd~ngd~n$a$gd~n & F dhgd~n~Zp֟tڢB,PtlЦ֧r & F dhgd~n & F dhgd~ndhgd~ngd~nȫh6^`dvƱб $Ifgd~ngd~ndhgd~n*:3*! $Ifgd~n $Ifgd~nkd$ $$Ifl    ֞ #    '          0    4 la:P\ht $Ifgd~n3*** $Ifgd~nkd2 $$Ifl    ֞ #  '     0    4 laҲ޲ $Ifgd~n0@3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 la@Vdp| $Ifgd~nȳ3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laȳֳ $Ifgd~n&<3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 la<HT`n $Ifgd~nnp3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laƴԴ $Ifgd~n,<3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 la<R`lx $Ifgd~n3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laֵ $Ifgd~n (83*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 la8P^jx $Ifgd~nƶ3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laƶ޶ $Ifgd~n&:J3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laJbp| $Ifgd~nη3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laη  $Ifgd~n,<R3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laR`lx $Ifgd~n3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laԸ $Ifgd~n .>3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 la>Tbnz $Ifgd~nƹ3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laƹܹ $Ifgd~n(@P3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laPfr| $Ifgd~nк3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laк޺ $Ifgd~n2BX3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 laXfr~ $Ifgd~n̻3*** $Ifgd~nkd@$$Ifl    ֞ #'0    4 la̻ػ $Ifgd~n*@3*** $Ifgd~nkd@ $$Ifl    ֞ #'0    4 la@P\jz $Ifgd~nz|3*** $Ifgd~nkd@!$$Ifl    ֞ #  '     0    4 laļҼڼ $Ifgd~nLZ3..% $Ifgd~ngd~nkdN"$$Ifl    ֞ #    '          0    4 laZr&Pkd\#$$Ifl    r$ X#    B  B  B  0    4 la $Ifgd~n &23DKV`kPkd"$$$Ifl    r$ X#  B B B 0    4 la $Ifgd~nkl}YPPPPP $Ifgd~nkd$$$Ifl    r$ X# BBB0    4 laȾҾݾYPPPPP $Ifgd~nkd%$$Ifl    r$ X# BBB0    4 laݾ޾ YPPPPP $Ifgd~nkdX&$$Ifl    r$ X# BBB0    4 la.D\YPPPPP $Ifgd~nkd'$$Ifl    r$ X# BBB0    4 la\^lzYPPPPP $Ifgd~nkd'$$Ifl    r$ X#  B B B 0    4 la&@YPKKKBB $Ifgd~ngd~n  p#gd~nkd($$Ifl    r$ X#    B  B  B  0    4 la@`PkdT)$$Ifl    r$ X#    B  B  B  0    4 la $Ifgd~n 2:EQ\YPPPPP $Ifgd~nkd*$$Ifl    r$ X#  B B B 0    4 la\]qyYPPPPP $Ifgd~nkd*$$Ifl    r$ X# BBB0    4 laYPPPPP $Ifgd~nkd+$$Ifl    r$ X# BBB0    4 la YPPPPP $Ifgd~nkdP,$$Ifl    r$ X# BBB0    4 la*3>KUYPPPPP $Ifgd~nkd-$$Ifl    r$ X# BBB0    4 laUV,FZYPPPPP $Ifgd~nkd-$$Ifl    r$ X# BBB0    4 laZ\jxYPPPPP $Ifgd~nkdx.$$Ifl    r$ X#  B B B 0    4 la"<\YTTKKKKK $Ifgd~ngd~nkd>/$$Ifl    r$ X#    B  B  B  0    4 la0YPB999 $Ifgd~n  p#$Ifgd~n $Ifgd~nkd0$$Ifl    r $D          0    4 la02brYPPPPP $Ifgd~nkd0$$Ifl    r $D     0    4 la$6YPPPPP $Ifgd~nkd1$$Ifl    r $D 0    4 la68fxYPPPPP $Ifgd~nkd2$$Ifl    r $D 0    4 laYPPPPP $Ifgd~nkdp3$$Ifl    r $D 0    4 la4=IU^YPPPPP $Ifgd~nkdD4$$Ifl    r $D 0    4 la^_t~YPPPPP $Ifgd~nkd5$$Ifl    r $D 0    4 laYPPPPP $Ifgd~nkd5$$Ifl    r $D 0    4 la "YPPPPP $Ifgd~nkd6$$Ifl    r $D 0    4 la"#6AMYcYPPPPP $Ifgd~nkd7$$Ifl    r $D 0    4 lacdvYPPPPP $Ifgd~nkdh8$$Ifl    r $D 0    4 la2J\YPPPPP $Ifgd~nkd<9$$Ifl    r $D 0    4 lad2v Z\櫛yyfyfVhVh [d;CJOJQJaJ%hVh [d56;CJOJQJaJ"hVh [d56CJOJQJaJhVh [d6CJOJQJaJhVh [d5CJOJQJaJh~n5CJOJQJaJhVh [dCJH*OJQJaJ"h~nh [d6>*CJOJQJaJh~nCJOJQJaJhVh [dCJOJQJaJhVh [dCJaJ!\^l|YPPPPP $Ifgd~nkd:$$Ifl    r $D     0    4 laxzYTTTOOOOOgd~ngd~nkd:$$Ifl    r $D          0    4 la @Ab:;(Rz^`>f.gd~n.0J`|&^kd;$$Ifl    \ $ !D  L      0    4 la $Ifgd~ngd~n &8:^lckd<$$Ifl    \ $ !D L 0    4 la $Ifgd~nlccUc  p#$Ifgd~n $Ifgd~nkd^=$$Ifl    \ $ !D L 0    4 la4Dhzlcccc $Ifgd~nkd>$$Ifl    \ $ !D L 0    4 laz|lcccc $Ifgd~nkd>$$Ifl    \ $ !D L 0    4 lanldd\dWWgd~ndhgd~ndhgd~nkd?$$Ifl    \ $ !D L 0    4 lan>|df FHv dh`gd~n  & Fdhgd~ngd~ndhgd~n & Fdh`gd~n $dha$gd~ndhgd~n-dh^`-gd~n & Fedh^e`gd~n\.Z&b`  p#dhgd~ngd~ndhgd~n & Fdhgd~n dh^gd~n & Fdhgd~n & Fdh`gd~ngd~n.XZ^`d024.2Z`b|X̼zkz_]Uh~nCJOJQJaJh~nh [dCJOJQJaJh~nh [d>*CJOJQJaJ h~nh~nhVh [dCJaJhVh [d6CJOJQJaJhVh [d5CJOJQJaJhVh [d;CJOJQJaJ%hVh [d56;CJOJQJaJ"hVh [d56CJOJQJaJhVh [dCJOJQJaJ#8:rn$lnD^ & Fdhgd~ndhgd~ndhgd~n & Fdhgd~n & Fdhgd~ngd~n $dha$gd~ngd~n^ZjzPNlFXZdh^`gd~n dh^gd~ngd~ndhgd~ndhgd~n prepuatene svojim nedovoljnim kapacitetima 2. Enumeracija  pravna presumpcija u korist poslova sredianje dr~ave Prednosti: 1. odgovornost za stanje u dr~avi je uglavnom na sredianjoj vlasti, ato su poti e i obavezuje na svakovrsnu pomo i potporu lokalnim jedinicama 2. eksperimentiranje, dozirano i nejednako optereivanje razli itih lokalnih jedinica Nedostaci: 1. ograni avanje lokalne autonomije i centralisti ke tendencije 2. vrlo komplicirana u pravnotehni koj primjeni, kako na razini zakonodavstva, tako i na razini primjene u tijelima dr~avne uprave i tijelima lokalnih samoupravnih jedinica - varijante i prijelazni oblici ! harmonizacija - veli ina lokalnih jedinica kao faktor odabira pravne tehnike odreivanja lokalnih poslova - suradnja kao na in prevladavanja slabijih lokalnih potencijala - vertikalna elasti nost u dodjeljivanju poslova i ovlasti b) Obligatorni i fakultativni samoupravni djelokrug - obligatorni djelokrug  bitne lokalne slu~be  minimalna razina javnih slu~bi - fakultativni djelokrug  izraz autonomije lokalnih jedinica c) Temeljne skupine poslova iz lokalnog samoupravnog djelokruga Vijee Europe 1988.: - u svih 15 zemalja: izgradnja i odr~avanje osnovnih akola (15), lokalne ceste (15), lokalno planiranje (15), izdavanje graevinskih dozvola i dozvola za ruaenje (15), sabiranje smea (15), socijalna pomo (9), stara ki domovi (6), knji~nice (5), promocija turizma (0), kazaliata (0), razvoj sporta i sportski objekti (0), - u 14 zemalja takoer: protupo~arna zaatita (13), izgradnja i odr~avanje predakolskih ustanova (12), kanalizacija (12), opskrba vodom (11), zaatita prirode i okoliaa te odlagaliata otpada (11), groblja (9), organizacija i upravljanje prometom (6), zaatita kulturnog i umjetni kog nasljea (5), subvencionirano stanovanje (4), muzejske slu~be (0), parkovi prirode te rekreacijski i javni prostori (0), - u 13 zemalja joa i: zaatita okoliaa (8), razvoj i o uvanje zaposlenosti (2), nadzor nad prometom nekretnina (1), klaonice (0), kupaliata i lje iliata (0), financijsko sudjelovanje u javnim i privatnim poduzeima (0), - u 12 zemalja joa i: pomo u elementarnim nepogodama (12), urbanisti ko planiranje i regulacija graenja (9), tr~nice i sajmovi (2), financijska ili fiskalna pomo javnom ili privatnom poduzetniatvu (0), - u 11 zemalja takoer: obrazovno, administrativno i tehni ko osoblje predakolskih ustanova (8), - u 10 zemalja joa i: epidemioloaka slu~ba (8) te pomorski i rije ni promet (1), - u 9 zemalja joa i: obrazovno, administrativno i tehni ko osoblje osnovnih akola (10), bolnice (5), opskrba elektri nom energijom (5) te opskrba plinom (4), - u 8 zemalja joa i: izgradnja i odr~avanje srednjih akola (4), pomo vjerskim zajednicama i odr~avanje crkvi (4), potpore za stanovanje (4) te zaatita potroaa a (4) d) Razdioba meu stupnjevima teritorijalne samouprave - regionalni poslovi - Europska povelja o regionalnoj samoupravi u pripremi - regionalni poslovi su oni koji imaju veliki akcijski radijus, odnosno koji zahtijevaju specijaliziranu stru nost, skupu oprema, koordinaciju na vrlo airokom podru ju, velika financijska sredstva, itd. - prostorno planiranje - regionalni ekonomski i ukupni druatveni razvoj - zdravstvo, socijalna sigurnost, srednje, specijalizirano i visoko akolstvo - znanost, javni promet, zaatita okoliaa, itd. - mjesna samouprava - specijalni slu ajevi: gradovi, veliki i glavni gradovi, metropolitanska podru ja e) Autonomija u vraenju vlastitih samoupravnih poslova - lokalne ovlasti trebaju biti potpune i cjelovite te jasno odreene temeljem zakona ( l. 4/4. Povelje) - eliminiranje administrativnog nadzora i ograni enja - regulacija i nadzor kvalitete javnih slu~bi povjerenih lokalnim jedinicama D. Preneseni djelokrug a) Uobi ajeni preneseni djelokrug registriranje injenica roenja, zaklju enja braka i smrti i voenje odnosnih evidencija, statisti ki poslovi, izdavanje identifikacijskih iskaznica i voza kih dozvola, nadzor gradnje, vojne evidencije, provedba izbora i voenje evidencije bira a, civilna zaatita, vatrogasna slu~ba, slu~ba spaaavanja, odr~avanje javnog reda i mira, i sli ni - ako im ve nisu povjereni u samoupravni djelokrug b) Tehnike prenoaenja poslova dr~avne uprave na lokalne samoupravne jedinice - zakon (volja sredianje vlasti) - administrativni ugovor sredianje vlasti i lokalne samoupravne jedinice (problemi koordinacije, fragmentacija, slaba pozicija pojedine lokalne jedinice) - sporazum sredianje vlasti i udruge/a lokalnih samoupravnih jedinica c) Preneseni djelokrug vs. teritorijalne ekspoziture tijela sredianje dr~avne uprave Preneseni djelokrug Prednost: Povoljno djelovanje na politi ki sadr~aj lokalne samouprave: - jer lokalne jedinice obavljaju ak i one poslove za koje krajnju odgovornost snose organi sredianje dr~ave - jer na svojem podru ju lokalne samoupravne jedinice nemaju ispostava tijela sredianje dr~avne uprave uvjeti: dovoljno airok samoupravni djelokrug, racionalna organizacija, efikasnost, atedljivost i profesionalnost lokalne administracije, zna ajni financijski kapacitet lokalnih jedinica Nedostatak: Nepovoljno djelovanje na lokalnu samoupravu uz ja anje centralnog utjecaja: - jer sredianji organi mogu  pozivajui se na svoju krajnju odgovornost za obavljanje prenesenih poslova dr~avne uprave  zna ajno intervenirati u rad lokalnih tijela, ak i u pogledu obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga - jer lokalna tijela mogu po eti funkcionirati kao produ~ena ruka sredianje dr~ave, ako nisu ispunjeni gore navedeni uvjeti - jer je nadzor sredianje dr~ave u pogledu prenesenog djelokruga airi i intenzivniji, u odnosu na nadzor u pogledu samoupravnog djelokruga Teritorijalne ekspoziture Prednost: Sredianja dr~ava koja snosi krajnju odgovornost zadr~ava ujedno i potpuniji nadzor  hijerarhijski nadzor nad ispostavama tijela dr~avne uprave Nedostatak: Mo~e doi do dvostrukog upravnog kolosijeka  istovrsni se poslovi mogu obavljati dva puta, jednom za lokalne jedinice, drugi put za ispostave tijela dr~avne uprave Lokalni poslovi u Hrvatskoj A) Sustav lokalne samouprave i uprave 1992-2001. sku eni lokalni samoupravni djelokrug koordinativni zadaci ~upanija enumeracija s loaom normativnom provedbom nejasno razgrani enje samoupravnog i prenesenog djelokruga naglasak na obligatornom djelokrugu preklapanje nadle~nosti i hijerarhi nost vrlo intenzivan upravni nadzor sli an hijerarhijskom B) Sustav lokalne i podru ne (regionalne) samouprave 2001.! na ela supsidijarnosti i solidarnosti opa klauzula  fakultativni i obligatorni djelokrug airenje lokalnog djelokruga definirani djelokrug ~upanija su~avanje upravnog nadzora administrativna decentralizacija umjesto politi ke? re-centralizacija povoljniji okvir za suradnju lokalnih jedinica C) Neki prijedlozi za unaprjeenje sustava teritorijalne samouprave a) Samoupravni djelokrug - pa~ljivo, na sustavan na in te uz participaciju udruga samoupravnih jedinica odrediti minimalni obligatorni samoupravni djelokrug lokalnih i regionalnih jedinica, kao i projekciju njegovog razvoja u odreenom periodu (npr. 2004. ! 2014.) - obavezna suradnja ili, alternativno, okrupnjavanje lokalnih jedinica - promovirati suradnju i specijalne lokalne jedinice - oja ati poziciju nacionalnih udruga lokalnih jedinica - samoupravni djelokrug gradova: - osigurati posebnu samostalnost najveim gradovima - airi djelokrug gradova, posebno veih gradova - proairiti djelokrug i autonomiju Grada Zagreba - metropolitanska federacija Grada Zagreba i njegovog prstena - proairiti lokalni samoupravni djelokrug uobi ajenim lokalnim poslovima: razvoj i poticanje lokalnog gospodarstva, turisti ka promocija, o uvanje i poticanje zapoaljavanja, lokalna policija, zdravstvena zaatita ~ivotinja i zaatita bilja, stambena politika i izgradnja socijalnih stanova, poticanje zdravlja i zdravog na ina ~ivota, i sli no - proairenje kruga regionalnih poslova: - razvoj u druatvenom pogledu, s tim da se vodi briga o usklaenom socijalnom razvitku itavog podru ja ~upanije te koncipiraju programi od interesa za cijelu regiju, - zadovoljavanje odreenih javnih potreba koje nadilaze mogunosti temeljnih lokalnih jedinica u socijalnoj skrbi, obrani, zaatiti od poplava, zaatiti od elementarnih nepogoda, zaatiti kulturnih dobara, itd., - osiguravanje svakovrsne pomoi lokalnim jedinicama, i sli no, - mjesna samouprava - odrediti minimum poslova, ovlasti i financijskih sredstava za mjesnu samoupravu - oja ati njihovu pravnu poziciju i kapacitete - pa~ljivije i preciznije regulirati mjere vertikalne elasti nosti u obavljanju javnih poslova b) Preneseni djelokrug - prenoaenje poslova dr~avne uprave temeljem sporazuma s udrugama lokalnih jedinica ili administrativnih ugovora - pa~ljivije reguliranje dr~avnog nadzora u prenesenom djelokrugu u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi - financiranje prenesenog djelokruga iz dr~avnog prora una UNUTARNJA ORGANIZACIJA LOKALNIH JEDINICA Pojam i struktura lokalnih sustava upravljanja sustav odn. skup politi kih, izvranih i upravnih institucija i organizacija, meusobno povezanih mehanizmom vlasti, a djelovanjem ograni enih na teritorij lokalne samoupravne jedinice institucionalna struktura upravljanja lokalnom samoupravnom jedinicom + relativno samostalni dio aireg teritorijalnog upravnog sustava dr~ave tri sloja: 1. politi ko-predstavni ki 2. izvrani 3. upravni Politi ko-predstavni ki sloj institucije putem kojih graani lokalne jedinice neposredno ili preko svojih politi kih predstavnika izra~avaju i usklauju svoje interese, rjeaavaju interesne konflikte, donose politi ke odluke o razvoju lokalne zajednice te nadziru lokalne upravne organizacije i njihovo djelovanje glavno mjesto pripada lokalnom predstavni kom tijelu izabranom od graana lokalne jedinice (vijea, skupatine) (tako i l. 3/1. Povelje) A. Institucije neposrednog odlu ivanja graana (sredstva neposredne demokracije) u njima sudjeluju svi graani koji ~ive na teritoriju lokalne jedinice i imaju politi ka prava svi oblici formaliziranog neposrednog utjecaja graana na politi ko odlu ivanje obi no su dopunski, supsidijarni oblik politi kog odlu ivanja, uz predstavni ki mehanizam (tako i Povelja) lokalne skupatine svih graana jednom godianje, u malim lokalnim jedinicama obi no odlu uju o (a) statutu i openormativnim aktima (regulativne odluke), (b) lokalnom prora unu, zavranom ra unu, lokalnim porezima i drugim financijskim pitanjima (financijske odluke), (c) izboru lokalnih du~nosnika (personalne odluke) u oko 90% komuna u `vicarskoj problemi: sudionici (zavi ajnost-roenje, prebivaliate, duljina boravka), organiziranje (kvorum, itd.), u estalost sazivanja (nedostatak kontinuiteta i planskog rada), veli ina (manipuliranje velikim skupom, glomaznost), u~a tijela (preuzimaju i stvarni utjecaj), itd. konzultativni zborovi graana u~eg dijela lokalne jedinice neposredno sudjelovanje graana u odlu ivanju o pitanjima lokalnog zna aja konzultativni skupovi  raspravljaju ali ne odlu uju mjesni zbor graana ( l. 63. ZLRS i l. 60-62. ZRDOOS) lokalni referendum neposredno i tajno odlu ivanje svih graana lokalne jedinice o pitanju lokalnog zna aja s da ili ne obligatoran ili fakultativan  prema obaveznosti raspisivanja o odreenom pitanju rezultati mogu biti obavezujui ili savjetodavni po sadr~aju mo~e se odnositi na statut, teritorijalna pitanja, konkretna pitanja iz samoupravnog djelokruga, itd. formalna inicijativa esto se prakticira u `vicarskoj u RH je fakultativan, a po rezultatima obavezujui, dok je o teritorijalnim pitanjima fakultativan graanska inicijativa grupa graana mo~e lokalnom predstavni kom tijelu predlagati donoaenje odreenog akta ili rjeaavanje odreenog pitanja iz lokalnog samoupravnog djelokruga ( l. 25. ZLRS) pravo na podnoaenje predstavki i pritu~bi B. Institucije sudjelovanja graana u lokalnim poslovima  graani participiraju kao pojedinci ili kao predstavnici odreenih udruga, asocijacija graana, u djelatnostima lokalnih tijela, radi utjecaja na politi ko odlu ivanje ili na provedbu odluka - njihov utjecaj ovisi o: stupnju masovnosti u primjeni mjeri ingerencije, tj. formalnim ovlastima stupnju organiziranosti graana - oblici: teritorijalno decentralizirana politi ka tijela za u~e podru je lokalne jedinice susjedski odbori, seoski odbori, gradske etvrti, itd. ekspoziture lokalnog predstavni kog tijela ili oblici mjesne samouprave (posebno izabrani predstavnici graana s konzultativnim, ali i odlu ujuim ovlastima) u RH: mjesna samouprava s mjesnim odborom kao temeljnim oblikom, uz gradske kotareve kao fakultativni oblik (u GZ gradske etvrti i mjesni odbori) kooptiranje graana u odbore ti graani nisu izabrani, nego kooptirani, odabrani, odreeni, imenovani od lokalnog predstavni kog tijela naj eae u njegove odbore kooptiranje je dugo karakterizirano englesku lokalnu samoupravu, jer se do 1/3 lokalnog predstavni kog tijela popunjavalo kooptiranjem (kooptirani vijenici  eldermen, na 6 godina, osiguranje kontinuiteta i odreenog socijalnog sastava; ukinuto 1973.) kooptiranje u odbore je vrlo raaireno, dozvoljeno je uvijek ako nije izrijekom zabranjeno autonomne organizacije lokalnog stanovniatva organizacije/udruge koje imaju svrhu utjecati na neke lokalne poslove organizacije interesenata (poznate su organizacije poljoprivrednika u Francuskoj) civilno druatvo, NGO, trei sektor& honoracije M. Weber  na elna du~nost svakog stanovnika ili pripadnika relevantne klase stanovnika (npr. feudalnog stale~a) da preuzme besplatno vraenje odreene funkcije (npr. mirovnog suca, justice of the peace) u lokalnom sustavu (naro ito u Engleskoj, ali i u Njema koj) Povijesni (u suvremeno doba nepostojei) oblik lokalne samouprave (opreka prema sredianjoj vlasti) koji nije nu~no demokratski C. Predstavni ki mehanizam  lokalno predstavni ko tijelo izabrano od graana izabrani predstavnici graana (a) reprezentiraju interese svojih bira a, (b) odlu uju o najva~nijim lokalnim pitanjima, te (c) politi ki nadziru rad izvranih i upravnih tijela popunjavanje: - temeljem rezultata lokalnih izbora (prema Povelji isklju ivi oblik) - kooptiranjem (povijesni primjer Engleske) - imenovanjem od strane viaih vlasti (nije demokratski oblik, esto tijekom 19. st.) suvremena demokracija je strana ka demokracija, ali kompeticija nestrana kih kandidata nije isklju ena (potrebna je potpora nekog broja bira a izra~ena njihovim potpisima) a) strana ki sustavi viaestrana ki  vei broj stranaka od kojih ni jedna nema dominantnu poziciju; vezani uz proporcionalni izborni sustav (Francuska, `vedska) dvostrana ki  dvije stranke dominiraju smjenjujui se na vlasti; vezani uz veinski izborni sustav (Velika Britanija) jednopartijski  nerazvijene i bivae socijalisti ke zemlje b) lokalni izborni sustav sustav razmjernog ili proporcionalnog predstavniatva - ~eli ato vjernije odraziti volju bira kog tijela u sastavu predstavni kog tijela - glasa se za liste kandidata - obi no su potrebne koalicije (nestabilnost, nestalnost, kompromisi, privremenost) - dobre strane: socijalno jedinstvo, politi ki konsenzus oko najva~nijih lokalnih pitanja, pravednija raspodjela mandata veinski sustav - jasno odreuje pobjednika izbora - glasanje za pojedina ne kandidate (strana ke ili nestrana ke) - toliko izbornih jedinica u svakoj lokalnoj jedinici koliko ima mjesta u lokalnom predstavni kom tijelu - obi no se tra~i relativna veina glasova, ponekad apsolutna (uz dvokru~no glasanje) - loae strane: pobjednik dobiva sve - nepravedna raspodjela mandata, bira ko se tijelo mo~e opredjeljivati po na elu klatna - izmjena vladajue stranke na svakim sljedeim izborima ato dovodi do diskontinuiteta i dubokih lokalnih politi kih podjela - dobre strane: homogena veina u predstavni kom tijelu, stabilno i efikasno vodstvo, odgovornost tek na iduim izborima - englesko govorno podru je pokazuje sklonost prema veinskom sustavu, a nordijske i neke druge europske zemlje sklonost k sustavu razmjernog predstavniatva - u RH proporcionalni izborni sustav od 2001.; ranije mjeaoviti sustav s , S!, odn. udjelom veinskog predstavniatva c) bira ko pravo - aktivno - punoljetnost (18 g.) - mogue isklju enje nekih kategorija (po initelji kaznenih djela, mentalno bolesni, stranci, pijanice) - upis u popis bira a - rezidentnost - prebivaliate - pasivno - dobni uvjet ponekad stro~i (npr. 21 g.) - dr~avljanstvo - prebivaliate i plaanje lokalnih poreza - okolnosti koje isklju uju mogu biti odreene aire nego kod aktivnog bira kog prava (optu~nica, bankrot, pijanstvo, bolest, lanstvo u jednom predstavni kom tijelu, slu~bovanje u lokalnoj jedinici) d) mandat imperativni  obvezujui, opoziv (posebni postupak; poznat posebno u SAD) predstavni ki  neobvezujui, neopoziv trajanje je naj eae 4 g., raspon od 3 do 6 godina inkompatibilitet - pravna nemogunost istodobnog obavljanja predstavni ke du~nosti i nekih drugih du~nosti i slu~bi profesionalizam  rijedak na lokalnoj razini, nema se pravo na plau, ali mogu primati naknadu za troakove; pojedini funkcionari vijea mogu primati mjese nu naknadu e) odgovornost politi ka  opoziv ili na narednim izborima kaznena  obi no nemaju imunitet materijalna  rijetko regulirana disciplinska  uvanje slu~bene tajne i sl. f) sastav 1. zahtjev reprezentativnosti  da broj vijenika bude odreen prema broju stanovnika, tra~i vei broj vijenika 2. zahtjev efikasnosti i operativnosti  tra~i manji broj vijenika zemlje s malim vijeima (npr. SAD) i one s velikim vijeima (npr. `vedska) u pravilu su jednodomna g) nadle~nosti regulativne financijske personalne organizacijske kontrolne/nadzorne h) na in rada - sjednice - otvorene za javnost - procedura sli na parlamentarnoj - predsjednik - predsjedavajui - zapisnik  tajnik vijea radna tijela  odbori, komisije, povjerenstva - stalna i povremena - odlu ujua i savjetodavna - obvezatna ili fakultativna - resorska ili po upravnim aspektima (personalni, financijski, itd.), itd. Izvrani sloj posreduje izmeu politi kih institucija i upravnih organizacija sastoji se od pojedina nih, individualnih du~nosnika i kolegijalnih izvranih tijela u razli itim kombinacijama i strukturnim varijantama inicira odlu ivanje u lokalnom predstavni kom tijelu, priprema politi ke odluke i brine se o njihovom izvraavanju ima direktivne, koordinativne i nadzorne ovlasti prema lokalnim upravnim organizacijama spajajui elemente politi ke reprezentativnosti i upravne profesionalnosti naj eae ima najvei stvarni utjecaj u lokalnoj samoupravnoj jedinici Funkcije izvranog sloja a) upravna koordinacija b) politi ka integracija c) transmisija od politike prema upravi i obrnuto d) izolacija izmeu politike i uprave e) vertikalna integracija sustava f) zastupanje lokalnih interesa Tipovi izvranog sloja 1. jednostavni monokratski tip  jedan nositelj, pojedina ni du~nosnik obavlja sve ili gotovo sve lokalne funkcije nema diferencijacije politike i uprave seoski glavar, poglavica, knez nasljedan i do~ivotan polo~aj aire vijee staraca sa savjetodavnom ulogom tradicionalne, male jedinice u nerazvijenim zemljama oblik u nestajanju  tranzitoran, prolazan oblik 2. razvijeni monokratski tip  jedan politi ko-izvrani du~nosnik (na elnik, predsjednik) vodi lokalnu jedinicu prvi oblik diferencijacije je vertikalni, tj. uvoenje izvrano-upravnog du~nosnika (tajnik, sekretar), kasnije se javlja horizontalna diferencijacija, tj. pomonici zadu~eni za pojedini resor lokalnih poslova politi ka varijanta  francusko na elni ko ureenje - izbor po politi kim kriterijima od strane vijea upravna varijanta  gradski menad~er u SAD - city manager imenovan na neodreeno vrijeme kao sposoban stru njak koji organizira gradske slu~be i prima plau temeljem ugovornog odnosa centralisti ka varijanta  nedemokratski re~imi, zastupnik sredianje ili viae vlasti (npr. francuski prefekt u departmanima) - imenovanje od strane viae ili sredianje dr~avne vlasti - eae na viaim razinama ili u va~nijim jedinicama (glavni gradovi i sl.) lokalisti ka varijanta  neposredno izabrani (grado)na elnik - ima izvorni mandat, airoke ovlasti pa i pravo veta na odluke predstavni kog tijela - u SAD je prevladavao u malim i velikim gradovima, u preko gradova iznad 5.000 stanovnika - novi trend i u Europi? 3. odborski tip sve ili veina izvranih funkcija povjerene su jednom kolegijalnom tijelu pojavljuje se uglavnom u razvijenim zemljama nastaje radi: - zahtjeva operativnosti, uz airoki politi ki forum ili uz skupatinu svih graana, kako bi se prevladale loae strane glomaznih, neoperativnih tijela (koncentracija) - tijekom transformacije monokratskog tipa, kada na elnik i pomonici postaju kolegij koji odluke donosi glasanjem (dekoncentracija i diferencijacija) u pravilu malobrojna tijela na in rada: sjednice i komisije predsjednik i tajnik komunalni odbor  `vicarska, SAD (komisije) izvrani odbor  bira ga iz svojih redova predstavni ko tijelo, radi prevladavanja heterogenosti koja nastaje uslijed primjene razmjernog predstavniatva (tradicionalno u Austriji i Italiji) upravni odbor  lanovi odbora birani po stru nosti, iznimka (magistratsko ureenje u nekim njema kim pokrajinama) odbor s centralno imenovanim predsjednikom  rezultat monarhijskog ureenja (zemlje Beneluxa) ili u diktaturama 4. komitetski tip komiteti su kolegijalna tijela kojima je odreene zadatke ili ovlasti dodijelilo predstavni ko tijelo kojem ujedno odgovaraju temeljni je problem koordinacije brojnih komiteta (komitologija) koordinacija putem predstavni kog tijela (zapravo preko politi kih stranaka koje imaju veinu)  Velika Britanija koordinacija putem posebnog izvranog odbora koji je formalno nadreen drugim komitetima  `vedska koordinacija putem pojedina nog izvranog du~nosnika koji se smatra aefom lokalne egzekutive  Australija, bivae britanske kolonije Upravni sloj lokalne upravne organizacije u kojima profesionalni upravni slu~benici obavljaju upravne poslove tri vrste upravnih organizacija: regulativne  pripremaju i izvraavaju odluke politi kih tijela, prate i analiziraju stanje u pojedinim sektorima javnih poslova, koncipiraju i analiziraju lokalne javne politike, itd. (u RH upravni odjeli, ali i zavodi i sl.) koordinativne  obavljaju interne funkcije lokalnog upravnog sustava, planiranje, usmjeravanje, personalni, prora unski, financijski, administrativni i drugi poslovi, komunikacije, nadzor, stru na podraka radu politi kih tijela, itd. (u RH upravne slu~be) servisne  obavljaju odreene lokalne javne poslove kojima se zadovoljavaju interesi i javne potrebe graana, kao ato su komunalni poslovi, obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, sport, itd. (u RH ustanove lokalnog zna enja te razni organizacijski oblici obavljanja komunalnih slu~bi  trgova ka druatva, vlastiti pogoni, pravne i fizi ke osobe temeljem koncesijskog ugovora) Isprepletenost i povezanost politi kog, izvranog i upravnog sloja u lokalnim jedinicama predstavni ka tijela u veoj mjeri neposredno sudjeluju u upravnim poslovima, kroz ovlasti za donoaenje pojedina nih akata i konkretnih odluka, kroz aktivnosti svojih lanova u konkretnim poslovima upravnih organizacija, itd., ali su i upravna tijela viae anga~irana u aktivnostima predstavni kih tijela vea personalna simbioza politi kog i izvranog, pa i upravnog sloja; mnogo je rjee provedena striktna dioba vlasti, a rjee se propisuje i inkompatibilitet politi kih i izvanih funkcija budui da je lokalni sustav uklju en i u strukturu dr~avnog institucionalnog sustava, utjecaj sredianjih tijela na lokalne jedinice djeluje integrirajue na slojeve lokalnog sustava upravljanja CENTRALNO  LOKALNI ODNOSI na elna ravnopravnost (centralne) dr~ave i lokalne samouprave u re~imu pravne dr~ave osigurava se pravnim, ali i drugim mehanizmima Na ela centralno  lokalnih odnosa Konstitucionalizacija prava na lokalnu samoupravu - l. 2. Povelje zala~e se za ustavnu garanciju prava na lokalnu samoupravu, a to ine i ustavi mnogih zemalja, time pravo na lokalnu samoupravu postaje ustavno pravo Na elo autonomije - lokalne su jedinice ovlaatene poduzeti , uz vlastitu odgovornost, sve aktivnosti kojima se ostvaruju interesi lokalnog stanovniatva, ako ne prelaze okvire (ne krae) zakone Na elo zakonitosti - lokalna samouprava treba biti regulirana zakonom, a ne ni~im propisima (vlade ili ni~ih dr~avnih tijela) - svi oblici i modaliteti utjecaja sredianje dr~ave moraju biti prethodno predvieni i regulirani zakonom (povod, sredstva, postupak, itd.) Na elo supsidijarnosti - javne se ovlasti trebaju povjeriti onim vlastima koje su najbli~e graanima, a mogu ih obaviti u inkovito i ekonomi no Na elo razmjernosti - obaveze lokalnih jedinica moraju biti razmjerne njihovim mogunostima, a odgovornosti ovlastima koje su im dodijeljene Na elo efikasnosti i ekonomi nosti - lokalne jedinice moraju javne usluge vraiti efikasno i atedljivo, u opim okvirima dr~avne ekonomske politike i politike razvoja javne uprave Na elo pomoi i solidarnosti - sredianja je dr~ava du~na pru~ati pomo lokalnim samoupravnim jedinicama te osigurati efikasne mehanizme solidarnosti na razini itave dr~ave Sredstva i oblici utjecaja sredianjih tijela na lokalne samoupravne jedinice Pravna regulacija sustava lokalne samouprave Razdioba javnih poslova Obavijeatenost sredianje dr~ave o stanju u lokalnim jedinicama statisti ko praenje, dostava opih akata, ankete, itd. pitanje kapaciteta tijela sredianje dr~ave za prijem, obradu i iskoriatenje informacija pretpostavka smislene politike sredianje dr~ave u vezi razvoja lokalne samouprave Pomo sredianje dr~ave - suradnja, ne samo meusobno ograni avanje, konkurencija i kompeticija - stru na pomo, organizacija i izvedba osposobljavanja i usavraavanja lokalnih slu~benika, vijenika i du~nosnika, pomo u tehni kim sredstvima, posebno informati koj opremi, umre~enju i programima, stavljanje na raspolaganje stru njaka, tehni kih sredstava i baza podataka koje vode tijela dr~avne uprave, obavjeatavanje i stru na obrada pojedinih pitanja, pomo udrugama lokalnih jedinica, financijska pomo (dotacije, subvencije), itd. Intervencije sredianje dr~ave - upozorenja i prigovori, nalozi lokalnim jedinicama, prethodna odobrenja i suglasnosti, pravo delegacije i supstitucije, obustava od izvraenja, ukidanje i poniatenje lokalnih opih akata, pokretanje disciplinskih postupaka prema lokalnim slu~benicima, postavljanje i otpuatanje lokalnih slu~benika, itd. sve do prava raspuatanja lokalnih predstavni kih tijela i imenovanja povjerenika sredianje vlasti Financijski instrumenti utjecaja Organizacija obavljanja lokalnih elemenata centralnih poslova, naro ito diferenciranost mre~e dekoncentriranih upravnih tijela sredianje dr~ave odreuje airinu prostora za lokalnu autonomiju Nadzor lokalnih jedinica Nadzor nad lokalnom samoupravom na ela nadzora su: na elo zakonitosti ( l. 8/1. Povelje) na elo razmjernosti ( l. 8/3. Povelje: razmjernost izmeu nadzorne intervencije i va~nosti interesa koje se smjera atititi) na elo zaatite samoupravnih prava (sudske i putem drugih tijela, npr. ombudsmana za lokalnu samoupravu, u slu aju nezakonitih presizanja nadzornih tijela) Nadzor u samoupravnom i u prenesenom djelokrugu nadzor ustavnosti i zakonitosti u samoupravnom djelokrugu nadzor zakonitosti i svrhovitosti u prenesenom djelokrugu (expediency) pitanje posljedica ustanovljenja pogreanog stanja (da mjere protiv lokalnih jedinica ne budu prestroge) Nadzor opih i pojedina nih akata opi akti podlo~ni meritornoj prosudbi ustavnog suda pojedina ni akti nadziru se kroz sustav redovnih i izvanrednih pravnih lijekova u upravnom postupku; svrha im je zaatita prava graana i drugih pravnih osoba od nezakonitih akata lokalnih jedinica Nadzor izvrane vlasti, sudova i drugih tijela (npr. ombudsmana) nad opim i pojedina nim aktima koje donose lokalne samoupravne jedinice odreene ovlasti mogu imati tijela dr~avne uprave, vlada, sudovi, ombudsmani, itd. Nadzor u financijskim pitanjima interna kontrola, Ministarstvo financija, revizija, itd. Zaatita lokalne samouprave Povelja garantira sudsku zaatitu prava na lokalnu samoupravu ( l. 11.) druge vrste zaatite (npr. ombudsman) zaatita u okviru mehanizama praenja ostvarenja odredbi Povelje od strane Vijea Europe     PAGE  PAGE 37 XZv  Dbd h  "fnt&LZj""""$&$n((((++--99еХИХИХХеЀh [dCJOJQJaJhVh [d6CJaJh~n5CJOJQJaJhVh [d5CJOJQJaJhVh [dCJaJhVh [d6CJOJQJaJhVh [dCJOJQJaJ"hVh [d56CJOJQJaJh~n56CJOJQJaJ/j*dD`bdn n    h    p#dhgd~n dh`gd~ndhgd~n  &"Lf6<>lnh*P & Fdhgd~ngd~ndhgd~n^tvx$V !""$x%%&b&&gd~ndhgd~ndhgd~n & Fdhgd~n&&h''(l(n((4)))*H***2+4++++-^..8/z/gd~ngd~ndhgd~n & Fdhgd~nz//D00&112@2223v333245$777r88999$dh^a$gd~ndhgd~n & Fdhgd~ndhgd~n dh`gd~n9999<<LCC(FfFJpKLMP QRVPYYD]]_,_``>brb>gjgij t"tvttxx8|V|}}xƉdގΏJH2JpșBĴĴĴĴĴĴĴĴĴĴĴĩĴĴĴĴĴĴĴĴĴĴĴĴhVh [dCJaJhVh [d6CJOJQJaJhVh [dCJOJQJaJ"hVh [d56CJOJQJaJhVh~nCJOJQJaJh~nCJOJQJaJB999:;<Z<\<<<,>H??????@8BJCLC$hdh^ha$gd~n$Ldh^La$gd~n$ & Fdha$gd~n  & Fdhgd~ngd~ndhgd~ndhgd~nLCCDRE(FfFFHHJpKLpLLMMxNNOO.PP QtR  & Fdhgd~n & Fdhgd~n & Fdhgd~n$ & Fdha$gd~ndhgd~ntRRRTT2UUUU>VVV*XPYYZ\D]]*^^_,_$ & Fdha$gd~n$ & Fdha$gd~n $dha$gd~ndhgd~n  & Fdhgd~n,_bbgjghpiijj.kjklm$\dh^`\a$gd~n$ & Fdha$gd~n$hdh^ha$gd~n$Ldh^La$gd~n $dha$gd~n$ & Fdha$gd~nm$mjmmnhoZqNrsvtttuu(vvvwxxxPyyzz$hdh^ha$gd~n$dh^a$gd~n$ & Fdha$gd~nz8|V|||2}}}~ 4Rxր d$$dh^a$gd~n$hdh^ha$gd~n$ & Fdha$gd~n$\,.0JL̃ބ…rć(؈\^ hdh^hgd~ngd~n & Fdhgd~n & Fdhgd~ngd~ndhgd~n$dh^a$gd~nr:^<ގF@,L$8dh^8a$gd~n$ & Fdha$gd~n$hdh^ha$gd~n$ & Fdha$gd~n hdh`hgd~nLޕ8ΘFpșB(  0,\bddhgd~n$ & Fdha$gd~n$hdh^ha$gd~n $dha$gd~n$ & Fdha$gd~n$Ldh^La$gd~n$ & Fdha$gd~nB\(|.\ |~HbHXXZ\J@.\Nxjй ,.̻Լƾ(`|`J^2xlຳྦྷh~nh [d5CJOJQJaJh~nCJOJQJaJ hVh [dh~nhVh [d5CJOJQJaJ"hVh [d56CJOJQJaJhVh [dCJOJQJaJhVh [d6CJOJQJaJ;d~@HHLN^ԭX\  & Fdhgd~ndhgd~ndhgd~n$ & Fdha$gd~n  & Fdhgd~ngd~n $dha$gd~n$ & Fdha$gd~n$ & Fdha$gd~n  & Fdhgd~ngd~nJ@.\Pxlҹ ,0ʻ̻&V$a$gd~ngd~ndhgd~n$hdh^ha$gd~n$ & Fdha$gd~n $dha$gd~ngd~nVԼDƾV(j^`$ & F dh^`a$gd~n$a$gd~n & Fdhgd~n$hdh^ha$gd~n$ & Fdha$gd~n$a$gd~n`b2xl$f  p#dhgd~n $dha$gd~ngd~n$hdh^ha$gd~n$ & Fdha$gd~n$ & Fdha$gd~n $ & Fa$gd~n$f6B~ùh`0JmHnHuh [d h [d0Jjh [d0JUh^ "jh^ "UhVh [d6CJOJQJaJ"hVh [d56CJOJQJaJhVh [dCJOJQJaJ  p#dhgd~nh]h&`#$/ 01h. A!"#$% $$If!vh5 5 5 #v :V l05 /  4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 /  4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4$$If!vh5 5 5 #v :V l05 4 $$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'5555/  4 $$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'5555/  4$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554$$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'55554 $$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'5555/  4 $$If!vh555'5555#v#v#v'#v#v#v#v:V l0    555'5555/  4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B/  4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B/  4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B/  4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B/  4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B/  4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B/  4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B/  4$$If!vh5 55B5B5B#v #v#vB:V l0    5 55B/  4$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 5555/  4$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 5555/  4$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 55554$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 5555/  4$$If!vh5D 5555#vD #v#v#v#v:V l0    5D 5555/  4$$If!vh5D 5L5 5#vD #vL#v #v:V l0    5D 5L5 5/  4$$If!vh5D 5L5 5#vD #vL#v #v:V l0    5D 5L5 54$$If!vh5D 5L5 5#vD #vL#v #v:V l0    5D 5L5 54$$If!vh5D 5L5 5#vD #vL#v #v:V l0    5D 5L5 54$$If!vh5D 5L5 5#vD #vL#v #v:V l0    5D 5L5 54$$If!vh5D 5L5 5#vD #vL#v #v:V l0    5D 5L5 54^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHJ@J  Heading 1$$dh@&a$ 5CJ$\R@R  Heading 2$$hdh@&^ha$ 5CJ$\D@D  Heading 3$$dh@&a$CJ$D@D  Heading 4$dh@& 5CJ$\8@8  Heading 5$@&CJ 8@8  Heading 6$@&CJ(F@F  Heading 7$$dh@&a$5\DA`D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k (No List 4 @4 Footer  p#.)@. Page Number\B@\ Body Text, uvlaka 3, uvlaka 2CJ$6>@"6 Title$a$ 5CJ$\<P@2< Body Text 2 5CJ$\HC@BH Body Text Indent `CJ$>J@R> Subtitle$dha$5\PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] Z %%%(2cX9Bwjpz 0 &*6V=DHLLM^MMM'NRN~NNNO3OcOOOOƹPкX̻@zZ&kݾ\@\UZ06^"c\.&zn^ &z/9LCtR,_mz$LdVxyz{|}~klmnoqrstuvwxy{|}~ !(!!48@0(  B S  ?8:?A^_z{78\]ijlo{|VX|}  G I ! " @ B   = > 69"#@Adfjly{  EFEF&'stno  EFEF!!!!$"%"6"?"G"T"X"Y"_"j"q"{"""""""""""""""""""###$#'#(#/#:#A#N#R#S#[#f#m#z#~#################$$$$$"$/$3$4$>$K$Q$`$c$d$l$y$$$$$$$$$$$$$$$$$$% %%%%(%5%;%J%M%N%W%d%j%y%|%}%%%%%%%%%%%%%&&&&E&G&++F+I+++E,F,....m/n/z/}/E0F0001111113333E5F555667788/91999k:l:w:x:::::F;G;O;R;X=Y=w>{>>>>>Y?[??????? @@?@A@FAHAyA{AAARBSBCC4C5C D DDDDDFFFFhFjFIGJGGGGGJJJJKKKKIMJMRRGUHUUUUU V VVVV V.V2V4V7V:V=VAVBVVVXV^VaVoVsVvVyV|VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV W WWW$W(W*W-W0W3W7W8WPWRWXW[WcWeWjWnWpWsWvWyW}W~WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXXXXX!X(X*X/X3X5X:XZAZDZGZKZLZUZWZ]Z`ZhZjZoZqZtZwZzZ}ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[ [[[[([,[.[3[5[:[=[>[b[d[w[y[[[[\\ \\\\"\&\.\2\5\D\G\K\N\V\[\`\f\k\n\}\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\] ] ]]]]"]*],]1]8]?]C]K]O]P]W]Z]h]k]q]u]{]]]^^ ^^^^^&^-^2^9^=^B^G^H^S^X^[^^^f^m^r^y^}^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ____!_*_._3_8_9_K_R_T_W___h_l_q_v_w___________________Y`Z`i`n`r````````````````````````a aaaa"a2a7a;a?aGaMaRaVa[a`arawa{aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaab bbbbb"b4b;b>bBbJbRbVb\b`bcbub|bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcc cccc"c#c+c5c7c;cCcKcOcScXcYc`cbchcicscwc}ccccccccccjdkd+e0edeeeff0f2fdfifffGgRgSgUg]gcgdgogpgrgxggggggggggggggggggggghh hh h"h-h.h0h8h>h@hJhKhMhShZh\h`hphrhPiRiiiiij j/j2jjjmjjjkk&k'kGkHkkkkkkkkk4l5llllllllmmmnnooooepfppppprr(r)rCrDrrr"s#s,s/sssss ttItJtStVtttu uuuuuuuuutvwvvvvvwwwwxxyyczdzc~e~abcevw߂х҅ !wxsv̋ыً܋delnx{ce؎َCDEFKL,/hi˜ØefFGde efʣˣefefĪƪefefvxӴִ>AX[yzĵefкҺ egefHKLOef ef,/VY\]#$ ./`a`b`b MNJKrtababQRabmn1233556689;<>?GJUX[9:z{OP68[]9:stCDjk%&NOz|12MN45WXvw*+UX{}  F I ^ _ " @ B n o  % & : ; Q R p q      < > l m 59`a?@cd34GH[\jk~*+\]jk!#HI-.-.xy;<  de*+xy%'89rt89mo|}&' !"qr  vwK L .!/!!!!!!!""#"%"5"?"F"T"W"Y"^"j"p"{"""""""""""""""""""###$#&#(#.#:#@#N#Q#S#Z#f#l#z#}#################$$$$$!$/$2$4$=$K$P$`$b$d$k$y$~$$$$$$$$$$$$$$$$$% %%%%'%5%:%J%L%N%V%d%i%y%{%}%%%%%%%%%%%%%&&&&&&&&'''' ( (((&)')))****++++,,,,----6.7......///8/9/l/n/|/}/~0011A1B1j1k1111111:2;2223333A4B44455555555555566D6E6x6y666X7Y77788f8g8.919[9\999999999j:l:v:x:::1;2;v;w;;;<<c<d<<<==W=Y=f=g===v>{>>>>>D?E??????? @@s@t@@@:A;AoApA:B;BaBbBBBCC3C5CCCD D6D7DGDHDZD[DlDmDzD{DDDDDDD,E-EdEeEEEFFFFFFPGQGGGGGHHHH[G[H[P[Q[W[X[a[d[h[i[l[m[p[q[v[y[[[[[[[[[[[[[\ \\\\"\%\.\1\5\C\G\J\N\U\[\_\f\j\n\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\] ] ]]]]"]*],]1]7]?]B]K]N]P]V]Z]]]^]g]k]p]u]z]]]]]]]]]]]]]^^^^^%^-^1^9^<^B^R^X^Z^^^e^m^q^y^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ____ _*_-_3_7_9_J_R_T_W_^_h_k_q_u_w_____________________` `````,`-`C`D`X`Z`h`n`q``````````````````````a aaaa"a1a7a:a?aFaMaQaVaZa`aqawazaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbbbb"b3b;b=bBbIbRbUb\b_bcbtb|b~bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcc cccc!c#c+c5c7c;cBcKcNcScWcYc_cbcgcicrcwc|ccccccccdd&d'dGdHdidkdddddddde e!eAeBeceeexeyeeeeeeeeeeeeeff&f'f8f9fIfJf\f]fofpfffffffffff g ggg"g#g8g9gFgRg\gcgegogwggggggggggggggggggggghh hh h"h-h7h>h@hJhRhZh\h`hohrhhhhhii"i#iOiRiiiiiiij jj jYjZjjjjjjjkk&k'kEkFk{k|kkkkkkkkk3l5lWlXlllllllmmdmemmmnnnn/n0nFnGnbncnnnnnnnnn%o&o?o@ooooooopp,p-pEpFpppppppqqVqWqqqqq'r)rBrDrrr!s#sbscsssss ttHtJtttu uuuuusvwvvvwwwwwwUxVxxxxxyyVyWyyyyyyy.{/{||}}i~j~~~`bƁǁEFuwނ=> :;LM_`stЅ҅?@نچ!vxFGhi‰É&'΋ыkn !<=opݍލ<=ef؎َ34OPmnΏϏBD\]LMȑɑ!"VWBCmn LMUV}~%&67JL̖͖+/EF,-giØz{ ./:;EGce ]^ xyŝƝԞ՞ghӠԠNOѡҡDEZ[{|ޢߢɣˣĤŤߤ()HIRSۥܥyz )*34yz˩̩ѫҫ֬׬WXXYrsmnYZ±ñ()Ҵִ=AW[xzĵ¶ö 34fgڷ۷ܸݸ)*4545LM[\ghst~ϺҺ34abvw JKӼԼEF./FG^_xyоѾ)*Ŀſ-.bc:;efno/0 ST45HIxyz{01#$ cdNO-/ qr{| !MNjkIKwx^_xy)*XYqtIJNO !UVZ[PRln133556689;<>?JU[{|N+ q +k+y'99o'" w!&&&' (.9/n/}/1133455678\99w;;Y=g={>>7D{DDDLLL:MO6PUx[y[}]]ccccd'f9ff^h`hhiZjkFk|kXllln@oop-pFpt!=pލfَ4ϏnM~/F e y՞̠E|ߢŤ *4Yö 45,  $_s/ r| !Nkt!Rn233556689;<>?X[::?AAFHLMSU]^z{{~]]]]__cc_h`hhhmmqqrruuuu(),/hirs+,qrrt2[k\f,jKf +T^.jc!X&f;vlwXd|Xtk D' N*ܡ@|+NSG n3^ 5w-95 9@Pw(=XDJA{@D^$@EF%n=O }Fj2O TfO84P֡44Xؓb^Zx`p6K[sv bvHrDcwT@XGuyB|{9|3?^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`56o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`OJPJQJ^Jo( 3 3 ^3 `o()@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.))^)`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.^`o(.  ^ `. L ^ `L.``^``.00^0`.L^`L.^`.^`.pLp^p`L. ? ^ `?OJPJQJ^Jo(-   ^ `OJQJo(o ZZ^Z`OJQJo( **^*`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( jj^j`OJQJo(o : : ^: `OJQJo(88^8`o()^`. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`o(-^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.))^)`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.))^)`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJPJQJ^Jo(  pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()^`o(.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`OJPJQJ^Jo(-3 3 ^3 `o()@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.88^8`o()^`. L ^ `L.  ^ `.ii^i`.9L9^9`L.  ^ `.^`.L^`L.cwXGuyE^Z 9`p;TK[swX@|+N*{9|'k\jKf 4P!2OfO4Xtk bv n3-9w(= 5{@D=ODJA  k^ "G/(zQ [d^d~n`V35@8 "#%&()+,-/12568<@BCFGHJMOPVXYZ[\!]!^_`a*c*deeefegehejepeseuZ  "&(*\@0248:<L@PRVX\^`dhjprv~|@@@@UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.  Verdana?= * Courier New;WingdingsACambria Math"1TT"$%t"$%t!42HX?^d2!xx$KONCEPCIJE O ULOZI LOKALNIH JEDINICAuserJasmina Dzinic                         Oh+'0  $0 P \ ht|(KONCEPCIJE O ULOZI LOKALNIH JEDINICAuserNormalJasmina Dzinic2Microsoft Office Word@Ik@R@R%"$՜.+,0  hp|  t %KONCEPCIJE O ULOZI LOKALNIH JEDINICA Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry Fp Data V@1TableWordDocument1SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q