Naslov
I vjernice i građanke
(Both Believers and Citizens)

Urednik/ci
Spahić-Šiljak, Zilka ; Anić, Rebeka Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
TPO Fondacija Sarajevo ; Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu (CIPS)

Grad
Sarajevo

Godina
2009

Stranica
242

ISBN
978-9958-9990-0-0

Ključne riječi
dostojanstvo; ljudska prava; univerzalizam; kulturni relativizam; teološka antropologija žene; teorije spolova; porodica; obrazovanje; javni život; žene; izgradnja mira; islam; pravoslavlje; katoličanstvo
(human rights; universalism; cultural relativism; dignity; theological anthropology of woman; gender theories; family; education; public life; peace bulding; Islam; Orthodoxy; Catholicism)

Sažetak
Knjiga I vjernice i građanke analizira poimanje dostojanstva žena, rodnih odnosa, položaja žena u braku i obitelji, javnom životu te ulozi žena u izgradnji mira u okviru triju vjerskih tradicija: katoličke, pravoslavne i islamske, i to pod vidom konstrukcije i rekonstrukcije spolnih stereotipa. U središtu pozornosti su filozofsko–teološke i kulturalne postavke koje su u svakoj od navedenih vjerskih tradicija utjecale na određenje rodnih identiteta i rodnih uloga te njihova provjera na izvornim vjerskim tekstovima. Na taj se način može razabrati kako i koliko vjerske tradicije i vjernički individualni angažman mogu pridonijeti provođenju člana 5 Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), odnosno promjena i transformacije društvenih i kulturnih obrazaca u ponašanju muškaraca i žena s ciljem uklanjanja predrasuda i običaja utemeljenih na ideji o podređenosti ili nadređenosti jednog ili drugog spola ili na stereotipnim ulogama muškaraca i žena. Budući da dostojanstvo i na njemu temeljena ljudska prava zahtijevaju ne samo filozofsko–teološka i druga promišljanja već i pravni okvir i institucije koje će ih osiguravati i provoditi, u knjizi su predstavljene i neke aktivnost vjerskih zajednica i na tom području, pri čemu se ne ulazi u pravne rasprave o podudaranju ili razlikama između pojedinih odredbi CEDAW–a, UN-ove Rezolucije 1325 o ženama, miru i sigurnosti, i zakonodavstva i učenja crkava i vjerskih zajednica. Knjiga ima četiri poglavlja. U prvom poglavlju su predstavljeni i kritički analizirani postojeći domaći i međunarodni pravni instrumenti zaštite ženskih ljudskih prava. Nakon povijesnog pregleda razvoja ideje ljudskih prava općenito i ženskih ljudskih prava posebno, ukazuje se na rascjep koji još uvijek postoji između normativnog i činjeničnog, tj. identificiraju se glavna područja diskriminacije i subordinacije žena kako u javnom tako i u privatnom životu. Taj rascjep omogućavaju i podržavaju rodni stereotipi koji se opravdavaju kulturnom i religijskom tradicijom. U sljedeća tri poglavlja se dekonstruira nastanak i religijska (ne)opravdanost upravo tih rodnih stereotipa sa stajališta triju vjerskih zajednica: katoličke, pravoslavne i islamske. Sva tri poglavlja imaju istu strukturu i isti metodološki pristup. Zadane teme: dostojanstvo žene, teorije rodnih odnosa, rodni odnosi u braku i obitelji, rodni odnosi u javnom životu te posljedice rodnih teorija na mirotvorstvo i djelovanje žene u izgradnji mira, osvjetljavaju se na temelju svetih tekstova i različitih teoloških tradicija. Ovakav pristup omogućava spoznaju na koji način i pod kakvim utjecajima je došlo do konstrukcije rodnih identiteta u okviru pojedine vjerske zajednice te o mogućnostima njihove „dekonstrukcije“. Očiti su i međusobni utjecaji između pojedinih vjerskih tradicija kao i isprepletenost filozofskih, teoloških i kulturoloških utjecaja na nastanak rodnih stereotipa. Posebnost ove studije u odnosu na slične radove u kojima se propituje odnos vjerskih zajednica u vezi sa ženskim ljudskim pravima je višestruka. Kao prvo, ne analiziraju se samo učenja ili zakonski propisi pojedinih vjerskih zajednica o ljudskim pravima žena već i ustanove i razne inicijative koje u okviru vjerskih zajednica promoviraju ljudska prava žena. Kao drugo, sa stajališta vjere se analizira cijeli niz pitanja koja su relevantna za ljudska prva žena: od priznanja njihova dostojanstva do primjene toga priznanja na svim područjima javnog i privatnog života. Kao treće, ne analizira se stav samo jedne vjerske zajednice već triju vjerskih zajednica koje su dominantne na jednom određenom geografskom području, odnosno u Bosni i Hercegovini. Premda se o odnosu katoličanstva, pravoslavlja i islama prema ljudskim pravima žena piše zasebno, poštujući posebnosti svake vjerske tradicije, uključujući i jezik u koji se svaka od tih vjerskih zajednica na području BiH inkulturirala, ujednačena struktura rada i metodologija omogućuju uočavanje zajedničkih stavova i međusobnih utjecaja. Osnovni cilj rada bio je pokazati mogućnost dijaloga između civilnog i vjerskog sektora, pomirenja religijskog i građanskog koncepta ljudskih prava u pogledu priznanja i primjene ženskih ljudskih prava te zajedničkog djelovanja na razgradnji spolnih stereotipa kao preduvjeta uspostave pravednijih rodnih odnosa na svim područjima ljudskoga života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Teologija

Napomena
Knjiga je pisana na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.

POVEZANOST RADA