ࡱ> q`t=bjbjqPqP 7J::j&       FFF8~,,/"$/&/&/&/&/&/&/$1hc4DJ/] PPPJ/  /Pd  $/P$/-|  |. F-/$/0/-4r4$|.4 |.PPPP<0 J/J/rXPPP/PPPPd       Doc. dr. sc. Dionis Juri Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci SUDSKA PRAKSA EUROPSKOG SUDA U POGLEDU PRIMJENE ZLATNIH DIONICA I NJIHOVE DOPUSTIVOSTI S OBZIROM NA OSTVARENJE SLOBODE KRETANJA KAPITALA  dio I. Zlatne dionice (engl. golden shares, franc. actions spcifiques, njem. goldene aktie) predstavljaju posebna prava ili ovlasti koje ima dr~ava ili druga tijela javnog prava, a koja joj daju izvjestan nadzor nad poslovanjem privatiziranih trgova kih druatava. Na taj na in dr~ava atiti svoje posebne interese koje ima u onim trgova kim druatvima koja obnaaaju djelatnosti koje imaju karakter javnih slu~bi i nakon provedbe postupka privatizacije tih druatava. Oblici u kojima se pojavljuju zlatne dionice u praksi mogu biti razli iti. S obzirom na instrument kojim se daju posebna prava, zlatne dionice mogu biti odreene na temelju opih propisa prava druatava, ili na temelju posebnih propisa o privatizaciji trgova kih druatava. Ako se zlatne dionice odreuju na temelju opih popisa prava druatava, onda se one predviaju temeljnim aktom trgova kog druatva. U tom se slu aju postojanje zlatnih dionica vezuje i uz stvarno dioni arstvo dr~ave u trgova kom druatvu. Prava koja daju zlatne dionice nisu proporcionalna njihovim nominalnim iznosima, a mogu uklju ivati i pravo apsolutnog veta imatelja takvih dionica. Ukoliko se primjena zlatnih dionica predvia posebnim propisima o privatizaciji, posebna prava mogu biti dodijeljena dr~avi neovisno o zahtjevu da se dr~ava i stvarno pojavljuje kao dioni ar trgova kog druatva. S obzirom na posebna prava koja stje e dr~ava na temelju zlatnih dionica, one se mogu podijeliti u dvije skupine: one koje daju posebna prava u pogledu postupka donoaenja odluka u jednom od tijela druatva (naj eae glavna skupatina) i one koje daju posebna prava u pogledu utjecaja na dioni arsku strukturu druatva. Primjena zlatnih dionica u pojedinim dr~avama lanicama Europske unije potakla je pitanje njihove usklaenosti s temeljnim slobodama Europske unije. Postavilo se pitanje da li se primjenom zlatnih dionica ograni ava sloboda kretanja kapitala koja je predviena l. 56. Ugovora o Europskoj zajednici i sloboda poslovnog nastana predviena l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici. Europska Komisija je 1997. godine zauzela stav da se odredbe l. 56. Ugovora o EZ imaju primijeniti i na situacije stjecanja dionica trgova kog druatva od strane ulagatelja iz neke druge dr~ave lanice EU. Takoer je kritizirala odreene mjere kojima dr~ave lanice u svojim nacionalnim zakonodavstvima ograni avaju prekograni na ulaganja i odredila diskriminirajue i nediskriminirajue mjere dr~ava lanica. Europski je sud u itavom nizu svojih presuda utvrivao dopustivost primjene zlatnih dionica i njihovu usklaenost s ostvarenjem slobode kretanja kapitala: predmet Komisija protiv Portugala (C-367/98), predmet Komisija protiv Francuske (C-483/99), predmet Komisija protiv Belgije (C-503/99), spojeni predmeti Komisija protiv Nizozemske (C-282/04 i C-283/04) i predmet Komisija protiv SR Njema ke (C-112/05). U svojim je presudama Europski sud odredio pretpostavke dopustivosti primjene zlatnih dionica u privatiziranim trgova kim druatvima: one su dopuatene ako su zasnovane na opravdanim razlozima (javni poredak i javna sigurnost) ili na zahtjevu za zaatitom opeg interesa te ako su nediskriminirajue, nediskrecijske i ako udovoljavaju na elu proporcionalnosti. Prva pretpostavka dopustivosti zlatnih dionica je njihova nediskriminatornost, ato zna i da one ne smiju praviti razlike izmeu ulagatelja s obzirom na njihovo dr~avljanstvo, odnosno dr~avnu pripadnost. Stoga, u slu aju postojanja diskriminirajuih zlatnih dionica, one su protivne slobodi kretanja kapitala, osim ako ne potpadaju pod izuzetke koji su predvieni pravom EU. Diskriminirajue mjere su upuene samo na inozemne ulagatelje. Kada se radi o nediskriminirajuim mjerama (to su one koje se primjenjuju i na domae i na inozemne ulagatelje), one su dopuatene ukoliko su utemeljene na objektivnim i trajnim kriterijima koji su unaprijed poznati i koji se mogu opravdati imperativnim zahtjevima za ostvarenjem javnog interesa. lanak 58. st. 1. t. b Ugovora o Europskoj zajednici dopuata dr~avama lanicama da primjenjuju mjere koje su protivne slobodi kretanja kapitala, ako se one poduzimaju radi zaatite javnog poretka i javne sigurnosti. Ti kriteriji se moraju tuma iti restriktivno, ato zna i da dr~ava lanica mo~e primjenjivati nediskriminirajue mjere samo ako one potpadaju pod izuzetke iz l. 58. Ugovora o Europskoj zajednici i to kada postoji izravna i ozbiljna prijetnja zaatiti interesa druatva. Opravdanost primjene nediskriminirajuih zlatnih dionica i njihova sukladnost slobodi kretanja kapitala se ocjenjuje primjenom na ela proporcionalnosti. Druga pretpostavka dopustivosti zlatnih dionica je da one nisu diskrecijske. To zna i da e dr~ava lanica moi primjenjivati svoja posebna prava samo onda ako postoje izri iti izuzeci od primjene slobode kretanja kapitala, koji su predvieni Ugovorom o Europskoj zajednici. U slu aju ako ne postoje ti izuzeci, dr~ava lanica mo~e ostvarivati svoja posebna prava iz zlatnih dionica samo ako je to potrebno radi zaatite javnog poretka i javne sigurnosti. Pritom moraju postojati trajni i objektivni kriteriji primjene tih posebnih prava, koji su unaprijed poznati kako bi se ograni ile diskrecijske ovlasti nacionalnih dr~avnih tijela na najmanju moguu mjeru. I ovdje dolazi do izra~aja primjena na ela proporcionalnosti kako bi se odredilo je li poduzeta mjera bila nediskrecijska. To uvjetuje potrebu provedbe postupka odlu ivanja dr~ave lanice koji e jam iti pravnu sigurnost i mogunost koriatenja pravnog lijeka protiv odluke dr~ave lanice. Europski je sud u svojoj presudi Komisija protiv Belgije odredio etiri elementa koji moraju biti ispunjeni u postupku donoaenja odluke dr~ave lanice, a koji isklju uju diskreciju: a) dr~ava mo~e donositi odluku samo u obliku naknadne suglasnosti (ne i u obliku prethodnog odobrenja); b) pravo dr~ave na intervenciju mo~e biti ograni eno samo na odreene odluke koje donosi uprava druatva; c) ciljevi koji se ~ele postii odlukom dr~ave moraju biti unaprijed i to no utvreni, i d) svaka odluka dr~ave mora biti obrazlo~ena te je nu~no omoguiti koriatenje pravnog lijeka protiv odluke u postupku pred nacionalnim sudovima. Posljednja pretpostavka dopustivosti zlatnih dionica je primjena na ela proporcionalnosti. Svrha primjene na ela proporcionalnosti je ocjena da li je nediskriminacijska mjera istovremeno nu~na i proporcionalna u odnosu na cilj koji se ~eli ostvariti njezinom primjenom. Primjena na ela proporcionalnosti je osobito doala do izra~aja u predmetu Komisija protiv Belgije, u kojem je Sud utvrdio da je belgijska vlada postupila sukladno na elu proporcionalnosti i pravne sigurnosti. U hrvatskom je pravu primjena zlatnih dionica predviena Zakonom o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija d.d. (NN 65/99), Zakonom o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d. (NN 32/02) i Zakonom o privatizaciji INA  industrija nafte d.d. (NN 32/02). Na taj se na in hrvatski zakonodavac opredijelio za donoaenje posebnih privatizacijskih zakona koji predviaju posebna prava koja ima Republika Hrvatska u navedenim trgova kim druatvima. Tako Vlada Republike Hrvatske za vrijeme dok je dioni ar u navedenim trgova kim druatvima ima pravo na davanje suglasnosti za donoaenje odreenih strateakih odluka koje donose organi privatiziranih trgova kih druatava. Takoer, u slu aju otvaranja postupka likvidacije nad privatiziranim trgova kim druatvima ili njihovim pravnim slijednicima, Republika Hrvatska dok je dioni ar u tim druatvima ima pravo prvokupa cjelokupne, odnosno dijela imovine privatiziranih trgova kih druatava po procijenjenoj tr~ianoj vrijednosti. Spomenuti zakoni predviaju i izravna investicijska ograni enja. U prvom redu, Vlada Republike Hrvatske odreuje redoslijed i dinamiku privatizacije navedenih trgova kih druatava, pri emu odabire strateakog ulagatelja na temelju javnog poziva za prikupljanje ponuda. Udjeli Republike Hrvatske u HT-u, HEP-u i INI su privremene naravi, budui da je predviena privatizacija svih udjela koje dr~i Republika Hrvatska. Zakon o privatizaciji HEP-a u l. 8. st. 1. odreuje da za vrijeme dok Republika Hrvatska ima 50% i viae dionica HEP-a, HEP, odnosno njegova tijela mogu samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donositi odluke, odnosno sklopiti pravne poslove ili poduzeti pravne radnje koje se odnose na prodaju, odnosno zajedni ko ulaganje ija vrijednost prelazi vrijednost 3% imovine HEP-a. Zakon o privatizaciji INE u l. 10. st. 2. odreuje i da za vrijeme dok Republika Hrvatska ima 25% i viae dionica INE, Vlada Republike Hrvatske mo~e donijeti odluku da INA odnosno njezina tijela mogu samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donositi odluke, odnosno sklopiti pravne poslove ili poduzeti pravne radnje koje se odnose na prodaju, odnosno zajedni ko ulaganje ija vrijednost prelazi vrijednost 25% imovine INE. Kona no, l. 8. st. 3. Zakona o privatizaciji HEP-a odreuje da nitko izuzev Republike Hrvatske ne mo~e postupno ili odjednom stei dionice HEP-a iji ukupni nominalni iznos ini viae od 10% temeljnog kapitala, a koje daju pravo glasa u glavnoj skupatini HEP-a, bez obzira na to stje u li ih jedna osoba ili viae povezanih osoba. Navedenim rjeaenjima se mo~e prigovoriti diskrecija pri njihovoj primjeni te se postavlja pitanje njihove dopustivosti, imajui u vidu kriterije za primjenu zlatnih dionica koje je odredio Europski sud. EUROPSKI SUD Presuda od 4. lipnja 2002. godine, u predmetu C-367/98, Commission of the European Communities vs. Portuguese Republic propust dr~ave lanice u ispunjavanju njezinih obveza  lanak 52. Ugovora o EZ (sada, nakon izmjene, lanak 43. Ugovora o EZ) i lanak 73.b Ugovora o EZ (sada lanak 56. Ugovora o EZ)  sustav administrativnog odobrenja u odnosu na privatizirana poduzea (trgova ka druatva) injeni no stanje U predmetu Komisija protiv Portugala bile su sporne sljedee odredbe nacionalnog prava dr~ave lanice: lanak 3. portugalskog Zakona br. 11/90 o privatizaciji trgova kih druatava odreuje ciljeve koje treba postii u postupku privatizacije. lanak 13. st. 3. istog Zakona odreuje da se pojedina nim zakonima o privatizaciji trgova kih druatava mo~e ograni iti ukupni iznos dionica koje mogu stei, izravno ili neizravno, strane pravne ili fizi ke osobe ili pravni subjekti u ijem temeljnom kapitalu veinu udjela imaju strani pravni subjekti. Takoer, mogue je tim pojedina nim zakonima predvidjeti pravila koja utvruju najviau vrijednost udjela spomenutih pravnih subjekata u temeljnom kapitalu bilo kojeg trgova kog druatva i odgovarajue metode nadzora. U slu aju nepoativanja tih ograni enja, u skladu s okolnostima koje e se propisati, sankcija e biti prisilna prodaja dionica koja premaauju propisana ograni enja, gubitak prava glasa iz tih dionica ili niatavost tih stjecanja, odnosno preuzimanja dionica. Mogunost predviena lankom 13. st. 3. Zakona br. 11/90 bila je primijenjena u mnogim dekretima-zakonima o privatizaciji odreenih poduzea (trgova kih druatava), odreujui u svakom pojedinom slu aju najvei odobreni udio stranih pravnih subjekata u temeljnom kapitalu poduzea (trgova kog druatva). U svojem podnesku, Komisija je uzela u obzir 15 dekreta-zakona koji ograni avaju udjele inozemnih ulagatelja u rasponu od 5 % do 40 % u temeljnom kapitalu poduzea u bankarskom, osiguravajuem, energetskom i transportnom sektoru. Jedini lanak Dekreta-zakona broj 65/94 odreuje da je, u svrhu primjene lanka 13. st. 3. Zakona br. 11/90 od 5. travnja 1990. godine, najviai dopuateni udio stranih pravnih subjekata u temeljnom kapitalu trgova kih druatava ija je privatizacija zavraena 25 % udjela u temeljnom kapitalu, izuzev u slu aju viaeg iznosa koji je ranije utvren zakonima o njihovoj privatizaciji. lanak 1. st. 1. Dekreta-zakona broj 380/93 odreuje da u slu aju stjecanja pravnim poslom inter vivos, naplatno ili besplatno, od strane jedne fizi ke ili pravne osobe, dionica koje ine viae od 10 % dionica koje daju pravo glasa, i stjecanje dionica koje, zajedno s ve ranije ste enim dionicama, prelaze spomenuti iznos, u trgova kim druatvima koje e se privatizirati, zahtijeva prethodno odobrenje ministra financija. l. 1. st. 2. istog Dekreta-zakona odreuje da e se odredbe stavka 1. lanka 1. istog Dekreta-zakona, primjenjivati samo na stjecanje udjela nakon provedbe privatizacije, izuzev u odnosu na subjekte iji je postupak privatizacije ve ranije propisan. Komisija je u nekoliko navrata u razdoblju 1992.-1994. godine upozoravala portugalsku Vladu na protivnost odredbi spomenutih nacionalnih propisa o privatizaciji u odnosu na odredbe Ugovora o EZ i Ugovora o pristupanju. Portugal je odgovorio pozivajui se na posebne prilike koje su vladale u dr~avi od 1975. godine i koje su opravdavale primjenu ograni enja uloga inozemnih ulagatelja te je ukazao da se ta ograni enja nee primjenjivati u buduim privatizacijama. U svom odgovoru od 7. rujna 1995. godine Portugal je ustvrdio da se ograni enja udjela u temeljnom kapitalu domaih trgova kih druatava nee primjenjivati na ulagatelje iz dr~ava lanica EU u buduim privatizacijama, a koja su predviena Zakonom br. 11/90. Takoer je ukazao da se sustav koji je ustanovljen Dekretom-zakonom br. 380/93 primjenjuje na sve ulagatelje bez obzira na njihovo dr~avljanstvo te da stoga nije diskriminirajui. Kona no, primjena ovog sustava je odreena radi postizanja ciljeva privatizacije, a koji su odreeni lankom 3. Zakona br. 11/90. Komisija nije bila zadovoljna sa stajaliatima portugalske Vlade te je pokrenula sudski postupak pred Europskim sudom. U sudskom postupku Komisija je ustvrdila sljedee: 1) ograni enje za stjecanje udjela od strane ulagatelja iz drugih dr~ava lanica EU u temeljnom kapitalu odreenih portugalskih trgova kih druatava, koje je odreeno u Dekretu-zakonu broj 65/94, a u vezi s Zakonom br. 11/90, dovodi do diskriminacije izmeu portugalskih entiteta i onih entiteta koji dolaze iz drugih dr~ava lanica, a ato je u protivnosti s lancima 52 i 73.b Ugovora o EZ; 2) obveza predviena Dekretom-zakonom broj 380/93, da se pribavi prethodno odobrenje za stjecanje udjela u portugalskom poduzeu iznad odreenog iznosa takoer je u protivnost s lancima 52. i 73.b Ugovora o EZ, bez obzira ato se primjenjuje na sve ulagatelje neovisno o njihovom dr~avljanstvu. Komisija je zauzela stav da spomenuta ograni enja ne spadaju u okvir iznimaka sadr~anih u lanku 55., 56. i 73.d Ugovora o EZ, te da onemoguavaju ostvarenje slobode poslovnog nastana i slobode kretanja kapitala. Portugal je u sudskom postupku iznio sljedee: 1) ograni enje iz Dekreta-zakona broj 65/94 na elno dovodi do diskriminacije ulagatelja na temelju dr~avljanstva, ali se ono ne primjenjuje na ulagatelje iz dr~ava lanica EU, ve samo na ulagatelje iz treih dr~ava; 2) ograni enje iz Dekreta-zakona broj 380/93 primjenjuje se na sve ulagatelje bez obzira na njihovo dr~avljanstvo, pa stoga nema diskriminirajui karakter, a uvedeno je radi ostvarenja javnog interesa i ostvarenja ciljeva ekonomske politike. Portugal je smatrao da je nedopustivo isklju iti mogunost da dr~ava lanica utje e na tijek privatizacije svojih trgova kih druatava, a u cilju ostvarenja njezinih financijskih interesa. Kona no, predviena ograni enja su zadovoljavala kriterije testa proporcionalnosti. Ograni enje iz Dekreta-zakona broj 380/93 primjenjuje se samo dok traje postupak privatizacije, da se odnosi samo na stjecanje kontrolnih udjela u temeljnom kapitalu trgova kih druatava, te da je protiv odluke ministra financija mo~e ulo~iti pravni lijek i pokrenuti odgovarajui sudski postupak. Iz obrazlo~enja presude Europski je sud utvrdio da lanak 73.b st. 1. Ugovora o EZ omoguava slobodu kretanja kapitala izmeu dr~ava lanica i izmeu dr~ava lanica i treih dr~ava te da su bilo kakva ograni enja slobode kretanja kapitala zabranjena. Pozivajui se na Direktivu broj 88/361/EEC, Europski je sud odredio koje se sve radnje podrazumijevaju kao kretanje kapitala. Tako je kao kretanje kapitala odredio izravna ulaganja koja podrazumijevaju ulaganja svih vrsta od strane fizi kih osoba ili trgova kih, industrijskih te financijskih poduzea (trgova kih druatava), koja slu~e za uspostavu ili o uvanje trajnih i izravnih veza izmeu osobe, koja je pribavila kapital, i poduzetnika ili poduzea (trgova kog druatva), koji su dobili na raspolaganje kapital za obavljanje gospodarske djelatnosti. U odnosu na ona poduzea (trgova ka druatva), koja imaju status dioni kih druatava, udio ima prirodu izravnog ulaganja, kada paket dionica fizi ke osobe, drugog poduzea (trgova kog druatva) ili kojega drugog imatelja, omoguava dioni aru, bilo na temelju odredbi nacionalnog zakonodavstva, koje se odnose na dioni ka druatva, bilo druga ije, da u inkovito sudjeluje u upravljanju druatvom ili u njenom nadzoru. Oblici kretanja kapitala su i operacije s vrijednosnim papirima, s kojima se normalno trguje na tr~iatu kapitala (stjecanje domaih vrijednosnih papira, s kojima se trguje na burzi, od strane nerezidenata te stjecanje domaih vrijednosnih papira, s kojima se ne trguje na burzi, od strane nerezidenata). U pogledu ograni enja udjela ulagatelja iz drugih dr~ava lanica u portugalskim poduzeima (trgova kim druatvima), Sud je utvrdio da je nesporno da ova odredba stavlja u nejednaki polo~aj dr~avljane drugih dr~ava lanica i da predstavlja povredu slobode kretanja kapitala. Portugalska Vlada nema opravdanja za takvo ograni enje te tvrdi da se u praksi takva odredba ne primjenjuje na dr~avljane dr~ava lanica EU, zbog izravne primjene i primarnosti prava Zajednice. Takvo stajaliate je neprihvatljivo, budui da to otvara prostor pravnoj nesigurnosti. Propisi nacionalnog prava moraju u potpunosti biti usklaeni s odredbama Ugovora o EZ koji jam i odgovarajua prava pravnim subjektima. Kada se radi o obvezi pribavljanja prethodnog odobrenja za stjecanje kontrolnih paketa dionica u portugalskim poduzeima (trgova kim druatvima), Europski sud zauzima stajaliate da navedeno ograni enje, unato  tome ato nema diskriminirajui karakter, mo~e dovesti do poteakoa u stjecanju dionica u odreenim portugalskim poduzeima (trgova kim druatvima). Ovakve odredbe obeshrabruju ulagatelje iz drugih dr~ava lanica da stje u udjele u temeljnom kapitalu portugalskih poduzea (trgova kih druatava). Stoga je to ograni enje takoer u protivnosti sa slobodom kretanja kapitala. S druge strane, Europski je sud ustvrdio da dr~ave lanice moraju zadr~ati odreeni oblik utjecaja nad privatiziranim poduzeima (trgova kim druatvima), ali samo ako se radi o onim poduzeima koje obavljaju djelatnosti od javnog interesa ili pru~aju strateake usluge. Navedena rjeaenja portugalskog prava ne mogu se podvesti pod izuzetke iz lanka 222. ni lanka 73.d stavka 1. Ugovora o EZ. lanak 222. Ugovora o EZ (sada lanak 295. Ugovora o EZ) odreuje autonomiju dr~ava lanica u donoaenju nacionalnih pravila kojima se ureuje sustav vlasniatva.   , < V x~RhSSSSSSSV:V>VW^WWW$XFXXYYYY`Z~ZZΫ̍sfsfsfsfsfsfsh h[5OJPJQJh hoOJPJQJh h{KcOJPJQJh hoCJOJQJaJh ho56OJQJ\h ho5OJQJh h[xOJQJh ho6OJQJh ho56OJQJh}56OJQJh h[x56OJQJh hoOJQJ(4~` F "|-9=RRRRSSVV:V=@=L=N=P=T=V=b=d=h=j=l=p=r=t=국h}0JmHnHuh\ h\0Jjh\0JUhijhiUh h}OJQJh ho56OJQJaJh ho5OJQJaJh ho5OJQJh hoOJQJh h&KVOJQJ#$=&=*=,=0=2=6=8=<=>=P=R=T=l=n=p=r=t=h]hgd; &`#$gd;$a$gdo5 01h:p;. A!"#$% @@@ oNormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k@(No List>> o Footnote TextCJaJ@&@ oFootnote ReferenceH*6U@6 o Hyperlink >*B*ph4 @"4 oFooter  p#.)@1. o Page NumberF@BF oHeader$ 9r a$ OJQJaJLOQL oFootnote Text Char_HmHsHtHB^@bB o Normal (Web)dd[$\$jOrj oT-9/8-2"$ iV+1$H$`Va$ CJOJQJ_HaJmH sH tHJ?@ADa c m%n%{%|%%% ' ''''+0-.S159====CfFH+M,M:M3O@OAOOOPPPPFQX[^FaGa_a`acdiiiijjkmmmmmmnnyozoooorugyz}DĐ5*.<=ijlmoprsuv0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00c m%n%=:Mi<K00K00K00K00K00K00K00 K0 0 K0 0 K0 0  %%%(Zڶt=OR6^D$=t=PSr=Q !(! !"Internal Data Integrity (Type 4) 1"Internal Data Integrity (Type 4) 2"Internal Data Integrity (Type 4) 3"Internal Data Integrity (Type 4) 4"Internal Data Integrity (Type 4) 5"Internal Data Integrity (Type 4) 6"Internal Data Integrity (Type 4) 7jjllmmoprsuv>ACE` b b d l%n%z%|%%% ' '''''++/-1-..R1T15599====CCeFgFHH*M,M9M;M2O3O?OAOOOPPPPEQGQDRERXX[[^^EaGa^aaaccddiiiijjkkmmmmmmnnxozooooorruufyhyzz}}CEÐŐ46).;?hjjllmmoprsuvjjllmmoprsuv7^3i5tF*}@~m*dS.Pys\A ?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FR Data 1Table4WordDocument7JSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q