Naslov
Utjecaj selena na morfohistokemijske osobitosti dvoglavog bedrenog mišića (m. biceps femoris) tijekom rasta svinja
(Selenium impact on histomorphological characteristics of m. biceps femoris during swine development)

Autori
Košutić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.06

Godina
1998

Stranica
136

Mentor
Gjurčević Kantura, Vesna

Ključne riječi
deficit selena; nutritivna miopatija; razvoj mišića; tipovi mišićnih vlakana; stereologija; svinja
(selenium deficiency; nutrional myophathy; development of muscle; fiber types; stereology; swine)

Sažetak
Istraživanjem u ovom radu obuhvaćeno je 60 svinja križanaca pasmina švedski landras i veliki jorkšir. Životinje su razvrstane u kontrolnu i pokusnu skupinu od po 30 svinja, a s obzirom na dob podijeljene u 3 podskupine u dobi od 2, 4 i 6 mjeseci. Pokusnoj skupini prasadi staroj 3 i 8 tjedana aplicirane su injekcije preparata Tokoselen. Za analizu su uzeti uzorci dvoglavog bedrenog mišića (m. biceps femoris) u svrhu određivanja histokemijske aktivnosti oksidativnih i hidrolitičkih enzima, te su pri tome primijenjene različite histokemijske tehnike bojenja. Na poprečnim presjecima spomenutog mišića glede enzimatske aktivnosti (metoda po Horáku, 1983) može se zapaziti razdioba mišićnih vlakana na tri tipa: oksidativna (SO), oksidativno-glikolitička (FOG) i glikolitička (FG) vlakna. Histokemijska i histomorfološka opažanja ispitivanog mišića upotpunjena su kvantitativnim stereološkim metodama za određivanje broja pojedinih tipova mišićnih vlakana, te prikaz volumenske gustoće tipova mišićnih vlakana i međustaničnog prostora, a podaci su iskazani statistički. Mjerenjem tjelesne težine tijekom prvog dobnog razdoblja (2 mjeseca) nalazimo ujednačenost između kontrolne i pokusne podskupine odojaka. Tijekom drugog uzgojnog razdoblja (od 2.-4. mjeseca) povećanje težine prasadi je dvostruko veće, jer su se životinje prilagodile novim uvjetima života. Na kraju tova (starost 6 mjeseci) povećanje prosječne težine je četverostruko u odnosu na početnu težinu. Značajna razlika u prirastu između kontrolne i pokusne skupine se ne zapaža. Prilikom određivanja numeričke gustoće mišićnih vlakana tijekom rasta svinja utvrdili smo povećanje broja glikolitičkih vlakana u pokusnoj i kontrolnoj podskupini, a istovremeno se smanjio broj oksidativno-glikolitičkih vlakana. U pokusnoj podskupini, kojoj je apliciran Tokoselen, starenjem životinja dolazi do postupnog pada oksidativne aktivnosti mišića, naročito u završnom razdoblju tova. Analizom volumenske gustoće utvrdili smo u svim pokusnim podskupinama veću vrijednost oksidativnih i oksidativno-glikolitičkih vlakana. Najznačajnije promjene javile su se u tovljenika treće pokusne podskupine (u dobi između 4. i 6. mjeseca), gdje se vrijednost volumenske gustoće međustaničnog prostora naročito povećala, što je vjerojatno povezano i s prestankom zaštitnog djelovanja Tokoselena. Stoga smatramo da svinjama treba aplicirati spomenuti preparat i u završnom dijelu tova, kako bi štitio oksidativni kapacitet mišićja. U tovljenika, naročito u onih koji nisu primili Tokoselen, zapaža se veći broj izrazito velikih, divovskih vlakana glikolitičkog tipa. Ova divovska vlakna su okruglog do ovalnog oblika, odvojena od okolnih vlakana većim međustaničnim prostorom, a javljaju se na rubnim dijelovima mišićnog snopića. Navedeni rezultati pokazuju uvećanje broja glikolitičkih vlakana, povećanje volumenske gustoće međustaničnog prostora, te nalaz divovskih mišićnih vlakana u križanaca pasmina švedski landras i veliki jorkšir ; a to su pokazatelji koji upućuju na veću osjetljivost ovih svinja na stres, odnosno nastanku blijedog, mekanog i vodnjikavog mesa. Na temelju provedenog istraživanja, mišljenja smo da se profilaktičnom primjenom preparata Tokoselen u svakodnevnoj praksi, može u znatnoj mjeri utjecati na zdravlje životinja, a time i na ekonomičniju proizvodnju kvalitetnog mesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA