Naslov
Žičnjaci- prošlost ili buduća prijetnja
(Wireworms- solved problem or future threat?)

Autori
Bažok, Renata ; Igrc Barčić, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik rezimea radova sa VI Simpozijuma o zaštiti bilja u BiH / Peljto, Amela et al. - Tuzla : Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 2009, 50-51

Skup
VI Simpozij o zaštiti bilja u BiH

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 08.12.2009. - 10.12.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
žičnjaci; Agriotes; feromoni; geografska zastupljenost
(wireworms; Agriotes; pheromones; geographic distribution)

Sažetak
Elateridae (klisnjaci, žičnjaci) vrlo su značajni štetnici ratarskih i povrtlarskih usjeva. Prorjeđuju usjeve kultura rijetkoga sklopa, slabe postojeće biljke, te onemogućuju prodaju izbušenih gomolja krumpira. Usprkos lokalnih i povremenih suzbijanja, štete u Hrvatskoj često dosižu 10-30%, a poznati su primjeri totalnih šteta što rezultira presijavanjem usjeva. U posljednje vrijeme sve su češće dojave o ponovnim povećanim štetama od žičnjaka. Sve veći porast šteta posljedica je nemogućnosti kurativnog suzbijanja, te nedovoljnog poznavanja biologije, ekologije i faune žičnjaka. Iz porodice Elateridae u Hrvatskoj se kao najvažniji navodi rod Agriotes.. Po brojnosti i štetnosti ističu se vrste A. ustulatus Schall., A. lineatus L., A. sputator L., A. obscurus L. i A. brevis Cand. Starija literatura navodi da je u području sjeverozapadne Hrvatske dominantna vrsta A. lineatus, dok je vrsta A. ustulatus dominantna u istočnoj Hrvatskoj. Zbog kraćeg razvojnog ciklusa i drugačije biologije vrsta A. ustulatus posebno je opasna i štetna. Tijekom posljednjih 7 godina Zavod za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu intenzivnije se bavi problemom žičnjaka. Za utvrđivanje dinamike leta i geografske zastupljenosti odraslih, koriste se visoko specifični feromonski mamci. Za utvrđivanje geografske distribucije ličinki, zbog velikih teškoća u razlikovanju ličinki temeljem njihovih morfoloških osobina, koristiti će se metode analize molekularnim markerima. Do sada provedenim istraživanjima utvrđeno je da se metoda ukopavanja zrnatih mamaca može s uspjehom primijeniti u prognozi napada ličinki. Utvrđena je fauna roda Agriotes, te je zaključeno da je vrsta A. ustulatus promijenila areal rasprostranjenja i da je postala dominantna i u zapadnijim područjima Hrvatske. Smatra se da su glavni čimbenici promjene areala rasprostranjenosti promjene u klimatskim uvjetima (porast srednjih godišnjih temperatura i smanjenje ukupne količine oborina), što će se dokazati nakon analize podataka prikupljenih s 15 lokaliteta kroz 3 godine. Prva istraživanja faune ličinki ukazala su da zastupljenost ličinki na parcelama često nije u korelaciji sa zastupljenošću odraslih, zbog višegodišnjeg razvoja ličinki. Zbog toga će se u budućim istraživanjima veća pažnja usmjeriti na utvrđivanje zastupljenosti ličinki pojedinih vrsta, budući to nove metode determinacije vrste pomoću molekularnih markera omogućavaju. Sve što je do sada postignuto samo je otvorilo Pandorinu kutiju još jednog velikog izazova poljoprivredne proizvodnje, naročito kod svih kultura rijetkog sklopa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA