Pregled bibliografske jedinice broj: 436758
Razmatranje Šime Ljubića o vezama povijesti s drugim znanostima i njenoj didaktičkoj primjeni
Razmatranje Šime Ljubića o vezama povijesti s drugim znanostima i njenoj didaktičkoj primjeni // Zbornik o Šimi Ljubiću, Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa / Maštrović, Tihomil (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2009. str. 175-185 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 436758 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razmatranje Šime Ljubića o vezama povijesti s drugim znanostima i njenoj didaktičkoj primjeni
(Šime Ljubić's Considerations on the Relationship of the History with other Studies and its Didactical Application)
Autori
Bratanić, Mateo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik o Šimi Ljubiću, Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa
/ Maštrović, Tihomil - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2009, 175-185
ISBN
978-953-6682-84-3
Skup
Međunarodni znanstveni skup o Šimi Ljubiću
Mjesto i datum
Stari Grad, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 03.10.2007. - 06.10.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Ljubić; povijest; didaktika
(Ljubić; history; didactics)
Sažetak
Među višestrukim znanstvenim preokupacijama Šime Ljubića posebno mjesto zauzima njegovo djelovanje kao povjesničara. Premda je prvenstveno arheolog i arhivist, što su sastavnice djelovanja svih velikih povjesničara 19. stoljeća, Ljubić se okušao i na planu teorije povijesti, sastavnice povijesnih znanosti u kojoj se ogledao mali broj povjesničara. U sklopu ostavštine koja se nalazi u Hrvatskom državnom arhivu u Zadru sačuvana je rukopisna rasprava Relazioni della storia colle altre scienze e relativo metodo d'insegnamento nelle scuole, koja se ovdje analizira i stavlja u kontekst Ljubiću suvremene historiografije 19. stoljeća. Kritičkom analizom je utvrđeno da je ova Ljubićeva rasprava nastala negdje u razdoblju između 1855. i 1857. godine kada je u Beču studirao povijest i zemljopis. U raspravi se Ljubić, pod utjecajem učenja Giambattista Vica, osvrće na značenje povijesti kao fundamentalne znanosti koja je sposobna odgovoriti na temeljenja pitanja ljudske egzistencije. Razlozi postojanja čovječanstva mogu se čitati iz ljudske povijesti, a sveobuhvatnost koju Ljubić pripisuje historiografiji nadilazi granice onoga što mi danas smatramo povijesnom znanošću i ulazi u područje prirodne povijesti. Međutim, na tragu takvog razmišljanja o univerzalnosti povijesti i njenom zadiranju u druga znanstvena obzorja Ljubić ulazi u područje interdisciplinarnosti, što ga čini pretečom suvremenih znanstvenih stremljenja. Pošto je u središtu historijskog istraživanja čovjek koji je trajno znanstveno znatiželjan na različitim područjima, Ljubić smatra da ostale znanosti imaju što naučiti iz povijesti koja nije samo zato da osvjetljava prošlost nego i pokazuje kako krenuti u budućnost. U tom smislu Ljubiću je važno kako znanje o povijesti prenijeti na druge, kako ga metodički izlagati u školi i kako mu naglasiti odlike vrijednosti i korisnosti. Njegova rasprava može nam i danas prenijeti neke vrijedne i korisne zamisli koje obogaćuju naše znanje o povijesti i njenoj didaktičkoj aplikaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-2690754-0755 - Razvitak pomorstva i geografskih spoznaja na hrvatskom Jadranu (Kozličić, Mithad, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Mateo Bratanić
(autor)