ࡱ>  q bjbjt+t+ ԸAAg]       dnnnnn,nWUUUUUUU$eXYZVU UI  III!  Unn    UInIGNU  U~`]|nn( !U STAMBENI I KOMUNALNI UVJETI POLJOPRIVREDNIH OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA U RURALNOM PODRU JU ISTARSKE }UPANIJE Anita Ilak-Perauri, dipl.ing; dr.sc ordano Perauri; dr.sc. Jusuf `ehanovi Institut za poljoprivredu i turizam Pore  SA}ETAK Ukupna povraina Istarske ~upanije iznosi 2.820 km2, dok je ruralni prostor veli ine 2.676 km2. Od ukupnog broja stanovnika Istarske ~upanije (204.346) u ruralnom prostoru ~ivi 46,4%. Prosje na gustoa naseljenosti Istarske ~upanije bila je 72, a ruralnog prostora iznosi 27 stanovnika po km2. Broj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava iznosi 19.013. Cilj ovog rada je kvantitativno prikazati postojee stambene i komunalne uvjete poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava u ruralnom podru ju Istarske ~upanije. U tom pogledu istra~en je: broj stanovnika u naselju; broj obitelji u domainstvu; broj lanova domainstva; prosje an stambeni prostor po lanu domainstva; komunalna opremljenost domainstva (struja, voda, telefon, kanalizacija, sustavi za grijanje, zbrinjavanje otpada); veli ina okunice; prometna povezanost i asfaltiranost prometnica u naselju i prema veim centrima; udaljenost akole, zdravstvene ustanove, stajaliata javnog prometa i sjediata opine. Predmet istra~ivanja su gospodarstva koja u domainstvu imaju barem jednog lana zaposlenog u poljoprivrednoj djelatnosti te posjeduju i upravljaju poljoprivrednim resursima. Podaci su prikupljeni anketnim istra~ivanjem. UVOD U dugogodianjem istra~ivanju na znanstveno-istra~iva koj temi  Selja ka obiteljska gospodarstva u Istri , razraivani su mnogobrojni aspekti njihove prirodne i druatvene uvjetovanosti. Osobitost ~ivota u druatvenoj zajednici jest ~ivot u naselju. Stanovniatvo u naselju predstavlja lokalno druatvo, a funkcije tog naselja ukazuju na vitalnost kako demografsku tako i gospodarsku. Mnoge povijesne okolnosti uvjetovali su na in izgradnje naselja, a specifi nosti poljoprivrede koja zahtjeva zemljiane resurse uvjetovao je ~ivot stanovniatva poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava Istarske ~upanije u malim naseljima. Ta naselja ne mogu imati sve ustanove i uslu~ne djelatnosti potrebne stanovniatvu, stoga je potrebna komunikacija, povezanost i okrenutost globalnom druatvu. Frekvencije prometovanja ovise o prometnoj povezanosti tj. postojanju prometnica i udaljenosti srediata komunikacije. Cilj istra~ivanja ovog rada je razmotriti osobitosti ruralnog podru ja Istarske ~upanije kroz poljoprivredna obiteljska gospodarstva. Istra~ena su: demografska obilje~ja (broj stanovnika u naselju; broj obitelji u domainstvu; broj lanova domainstva); stambeni uvjeti (kvadratura stana i okunice, prosje an stambeni prostor po lanu domainstva); komunalna opremljenost gospodarstva (struja, voda, telefon, kanalizacija, sustavi za grijanje, zbrinjavanje otpada); prostorna pokretljivost stanovniatva (prometna povezanost, asfaltiranost prometnica u naselju i prema veim centrima, udaljenost akole, zdravstvene ustanove, banke, stajaliata javnog prometa). Prou avanjem ove problematike bavili su se mnogi autori. M. }upan i i Ru~a Firat-Dili (1972) prou avali su tipologiju ruralnih sredina, dajui naglasak na naselja kao temeljni oblik ljudske druatvene organizacije. L.J. Taylor i R. Arthur (1964) prou avaju  ruralni svijet kroz osnovno zanimanje poljoprivrednika i ni~u gustou naseljenosti podru ja, utvrdivai da je prisutna manja prostorna i profesionalna mobilnost i da je znatno manji broj kontakata s vanjskim svijetom. S. `uvar (1972) daje listu indikatora za tipiziranje seoskih naselja te navodi ekoloake imbenike i karakteristike povezanosti sela. Nadalje postavlja demografske i imbenike socijalno-prostorne pokretljivosti, npr. broj stanovnika naselja, socio-profesionalna struktura, migracije, veli ina domainstva (broj lanova), druatveno-strukturne osobitosti, npr. struktura porodice (viaegeneracijska naprema atomiziranoj). A. Mali (1971) prou ava povezanost prometa i razvoja seoskih naselja. Navodi podatke dobivene istra~ivanjem o postojanju i udaljenosti ustanova, uslu~nih djelatnosti, prometnih postaja i dr. METODOLOGIJA Podru je i predmet istra~ivanja Podru je istra~ivanja je ruralni prostor Istarske ~upanije. Od njene ukupne kopnene povraine (2.820 km2), ruralni prostor pojmovno obuhvaa sve poljoprivredne i aumske povraine, veli ine 2.620 km2, tj. on ini 95% ukupne povraine. Predmet istra~ivanja su stambeni i komunalni uvjeti poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava u ruralnom prostoru. Uzorak istra~ivanja Od ukupno 204.346 stanovnika Istarske ~upanije, 46,4% ~ivi u ruralnim naseljima. Poljoprivrednih domainstava u }upaniji je 19.013, od toga u opinama 60% (11.343) i gradovima 40% (popis 1991.). Uzorak istra~ivanja je dio poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. Pod pojmom poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo podrazumijevamo  proizvodnu jedinicu u poljoprivrednoj djelatnosti koja se sastoji od obitelji i proizvodnih kapaciteta (Miloti i sur. 1996.). Uzorak istra~ivanja je odabran slu ajnim odabirom, a kriteriji su bili da je barem jedan lan obitelji aktivno zaposlen u poljoprivredi na vlastitom posjedu. Odabralo se 339 gospodarstava, tj. 1,8% ukupnog broja od onih koja odgovaraju zadanim kriterijima. Zastupljenost pojedinih subregija u uzorku je u omjeru s njihovom gustoom naseljenosti i razvijenoau poljoprivredne proizvodnje: jedna treina gospodarstava su iz okolice Grada Pore a, jedna treina iz okolice Pazina, jedna aestina oko Labina, a preostalu jednu aestinu ravnomjerno zastupaju gospodarstva oko gradova Buja, Buzeta, Rovinja i Pule. 2.3. Anketni upitnik Za potrebe ovog rada iz anketni upitnik sadr~avao je pitanja o: socio-demografskim osobitostima (broj stanovnika u naselju, veli ina i struktura domainstva); socijalno-prostornoj pokretljivosti (mobilnost lanova domainstva, prometna povezanost i asfaltiranost prometnica u naselju i prema veim centrima, udaljenost akole, zdravstvene ustanove, stajaliata javnog prometa i sjediata opine); stambenim uvjetima (veli ina okunice, kvadratura stana, kvadratura po lanu obitelji) i komunalnim uvjetima (instalacije za struju, vodu, telefon, kanalizaciju, centralno grijanje i zbrinjavanje otpada). 3. REZULTATI ISTRA}IVANJA 3.1. Demografska obilje~ja Prema statisti kom popisu iz 1991. od 640 naselja u Istarskoj ~upaniji samo njih 18 ima viae od tisuu stanovnika. Viae od treine gospodarstava bilo anketirano u naseljima koje nastanjuje do sedam domainstava (35%). U naseljima do deset domainstava 43,6%, a u naseljima do dvadeset domainstava njih 63,5%. Iz tabele 1. je vidljivo da najvei udio anketiranih ~ivi u naseljima sa osam do dvadeset domainstava (28,3%), po veli ini slijede naselja do tri domainstva (18,3%), zatim naselja od etiri do sedam domainstava (16,5%), dvadesetjedan do etrdesetdevet domainstava (13,3%) te podjednako naselja sa pedesetjedan do sto etrdesetdevet domainstava i viae od stopedeset domainstava (11,8%). Tablica 1. Broj domainstava u naselju Broj domainstava u naselju N % Do 3 domainstva 62 18,3 4-7 domainstva 56 16,5 8-20 domainstva 96 28,3 21-49 domainstva 45 13,3 51-149 domainstva 40 11,8 Viae od 150 domainstva 40 11,8 Ukupno anketirani 339 100,0 Izvor: anketa Zavoda za ekonomiku Tablica 2. Broj obitelji na gospodarstvima Broj obitelji N % Jedna 202 59,7 Dvije 121 35,8 Tri  15 4,4 etiri 1 0,1Ukupno anketirani 339 100,0 Izvor: anketa Zavoda za ekonomiku `to se ti e broja obitelji koja ~ive na gospodarstvu, utvreno je da na najviae gospodarstava (59,7%) ~ivi po jedna obitelj, dok ih je tek 5% s tri i etiri obitelji. Ovi podaci ukazuju na tzv.  atomiziranje poljoprivredne porodice tj. transformiranje iz viaegeneracijske (djeca, roditelji, djedovi-bake, te daljnji srodnici) u dvogeneracijsku (obitelj roditelja i djece). Tablica 3. Broj lanova obitelji Broj lanova Broj anketiranih % udio Dva lana 71 21,0 Tri lana 49 14,5 etiri lana 88 26,0 Pet lanova 59 17,4 `est lanova 43 12,7 Sedam lanova 20 5,9 Viae od sedam lanova 9 2,7 Ukupno anketirani 339 100,0 Izvor: anketa Zavoda za ekonomiku Tablica 4. Zaposlenost na gospodarstvima Vrsta zaposlenja N % Na gospodarstvu 450 33,66 Privatno poduzee 322 24,08 Dr~avna slu~ba 101 7,55 Vlastito poduzee 8 0,59 Umirovljeni 95 7,11 Ostalo 361 27,01 Ukupno anketirani 1.337 100,00 Izvor: anketa Zavoda za ekonomiku Prosje an broj lanova obitelji u Istarskoj ~upaniji 1991. bio je 2,88 lana, najvei udio domainstava imao je etiri lana (25,22%) potom dva lana (24,43%), i tri lana (22,61%). Istra~ivanje je utvrdilo da prosje no domainstvo u ruralnom prostoru ima 3,94 lana. Najvei udio imaju domainstva sa etiri lana (26%) potom s pet lanova (17,4%). Zna ajno je naglasiti broj dvo lanih obitelji, kojih ima 21%, i koja su u veini slu ajeva stara ka domainstva s tendencijom gaaenja. U tablici 4. dajemo prikaz zaposlenosti lanova obitelji. Iz nje je vidljivo da 33,66% lanova ima zaposlenje na vlastitom gospodarstvu, a 24,08% u privatnim poduzeima, vrlo je visok udio lanova naveden pod  ostalo , jer obuhvaa djecu, domaice i osobe bez zaposlenja na gospodarstvu. 3.2. Stambeni uvjeti Stambeno-komunalno izgraenog prostora je u Istarskoj ~upaniji 200 km2, tj. 5% od ukupne povraine. Stambeni i komunalni uvjeti ~ivljenja te kulturoloaka svijest ljudi utje u znatno na vrijednost ~ivotnog prostora. Prema popisu iz 1991. u Istarskoj ~upaniji bilo je izgraeno 86.397 stanova, od ega u ruralnom podru ju 39.707 stanova. Prosje na kvadratura stanova iznosila je u }upaniji 68 m2, u gradskim naseljima pribli~no isto, a u ruralnim podru ju neato manje, 67,7 m2. Prema tablici 5. u }upaniji je nastanjeno 77,43% stanova, dok je nenastanjenih 7,33%. Oko 13,62% stanova koristi se za odmor i rekreaciju U ostale prostorije ubrajaju se prostorije za razne privredne djelatnosti i one koje se koriste u vrijeme obavljanja poljoprivrednih radova. Takvih prostora ima u }upaniji 1,62%. U gradskim naseljima 84,95% stanova je nastanjeno, 6% je nenastanjeno, za odmor i rekreaciju slu~i 7,66%, a za razne privredne i poljoprivrednu djelatnost 1,39%. U ruralnom podru ju nastanjeno je 68,59% stanova, ato je znatno manje (za 16%) nego u gradskim podru jima. Udio kua za odmor i rekreaciju je znatno vei nego u gradskim podru jima (za 13%), ato je povezano s trendom kupovine nekretnina od umirovljenih osoba i inozemnih vlasnika, kao posljedica poveanog interesa za turizmom na ruralnom podru ju. Za privrednu i poljoprivrednu djelatnost koristi se pribli~no isti broj stanova kao i u gradskim naseljima (1,89%). Tablica 5. Stanovi prema na inu koriatenja i druge nastanjene prostorije Ukupno Stalno nastanjeniNenastanjeniZa odmor i rekreacijuOstale nastanjene prostorije Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ISTARSKA }UPANIJA  Broj stanova 86 397 100,00 66 898 77,43 6 332 7,33  11 764 13,62 1 403 1,62 Povraina u m2 5 875 309 100,00 4 731 122 80,53 412 254 7,02 645 211 10,98 86 722 1,47 GRADSKA NASELJA  Broj stanova 46 690 100,00 39 666 84,95 2 797 6,00 3 575 7,66 652 1,39 Povrina u m2 3 188 447 100,00 2 746 282 86,14 185 223 5,80 215 753 6,77 41 189 1,29 RURALNA NASELJA  Broj stanova 39 707 100,00 27 232 68,59 3 535 8,90 8 189 20,62 751 1,89 Povrina u m2 2 686 862 100,00 1 984 840 73,89 227 031 8,46 429 458 15,99 45 533 1,66Izvor: SLJH}-93, str.481 i autorski izra un Tablica 6. Stanovi za stalno stanovanje i nastanjene osobe prema vrsti stanova UkupnoPosebne sobeGarsonijere i jednosobniDvosobniTrosobni etverosobniPeterosobni i viaesobni Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ISTARSKA }UPANIJABroj stanova 73 230 100,00 464 0,63 8 521 11,63 25 541 34,87 22 579 30,83 10 259 14,00 5 866 8,14Povraina u m2 5 143 376 100,00 10 626 0,21 280 303 5,45 1 397 314 27,17 1 711 906 33,28 966 433 18,79 776 794 15,1Broj korisnika 200 458 100,00 519 0,25 16 021 7,99 63 017 31,48 68 017 33,96 33 107 16,51 19 673 9,81 GRADSKA NASELJABroj stanova 42 463 100,00 164 0,38 5 093 11,99 16 016 37,72 13 715 32,30 4 860 11,45 2 615 6,16Povrina u m2 2 931 505 100,00 3 371 0,11 167 644 5,72 881 418 30,07 1 039 105 35,45 468 256 15,98 371 711 12,67Broj korisnika 116 793 100,00 307 0,26 10 141 8,68 41 138 35,22 41 049 35,15 15 563 13,33 8 595 7,36 RURALNA NASELJABroj stanova 30 767 100,00 300 0,97 3 428 11,14 9 525 30,96 8 864 28,81 5 399 17,55 3 251 10,57Povrina u m2 2 211 871 100,00 7 225 0,33 112 659 5,09 515 896 23,33 672 801 30,42 498 177 22,52 405 083 18,31Broj korisnika 83 665 100,00 212 0,27 5 680 6,82 21 983 26,33 26 968 32,28 17 544 21,02 11 078 13,28Izvor: SLJH}-1993., str 489 Prema tablici 6. od ukupnog broja stalno nastanjenih stanova (73.230), u ruralnim naseljima je bilo 42,01% (30.767). Prosje na kvadratura po osobi iznosi za ~upaniju 25,64 m2, za gradska naselja 25,1 m2, i za seoska naselja 26,43 m2 . }upanija ima najviae dvosobnih stanova (34,87%). Prosje na kvadratura dvosobnih stanova iznosi 54,7 m2. U njima ~ivi 31,48% stanovnika. Slijedi visok udio trosobnih stanova 30,83% u kojima ~ivi i najviae stanovnika }upanije (33,96%) Prosje na kvadratura trosobnih stanova je 75,8 m2. Manje su zastupljeni etverosobni stanovi (16,51%), i peterosobni (8,14%). Jednosobnih stanova i garsonijera ima 11,63%, a posebnih soba 0,63%. U gradskim naseljima je takoer najvea zastupljenost dvosobnih stanova (37,72%). U njima ~ivi 35,22% gradskih stanovnika. Prosje na kvadratura dvosobnog gradskog stana iznosi 55,03 m2. Slijedi udio trosobnih stanova sa 32,3%. U njima je nastanjeno 35,15% stanovnika. Prosje na kvadratura trosobnog gradskog stana je 75,8 m2. Udio etverosobnih stanova je 11,45%, garsonijera i jednosobnih stanova 8,68%, i peterosobnih stanova 6,16%. U ruralnim naseljima su najzastupljeniji dvosobni stanovi (30,96%), prosje ne kvadrature 54,2 m2, (ato je neato manje u odnosu na gradske dvosobne stanove). U dvosobnim stanovima ~ivi 26,33% od ukupno ruralnog stanovniatva. Trosobnih stanova ima 28,81% i u njima ~ivi najviae ruralnog stanovniatva (32,28%). Prosje na kvadratura trosobnog stana je 75,9 m2, tj. malo vei od gradskih. Udio etverosobnih stanova je 17,55% s prosje nom kvadraturom 92,3 m2, jednosobnih i garsonijera 11,14%, kvadrature 32,9 m2 i peterosobnih 10,57%, prosje ne kvadrature 124 m2. U usporedbi s gradskim naseljima i ~upanijom ruralna naselja imaju vei udio stanova vee kvadrature, etvero i peterosobnih stanova. Provedeno istra~ivanje (tablica 7.) pokazalo je da najvei udio imaju peterosobni i viaesobni stanovi, naime 66,1% stanova je kvadrature vee od 93 m2. Oko 7% gospodarstava ima dvije kue, a 0,9% tri i etiri kue. Ako usporedimo podatke ankete sa statisti kim podacima za }upaniju i gradska naselja dobivamo slijedee odnose: dvosobnih stanova na gospodarstvima je bilo 5%, tridesetak posto manje; trosobnih 10,3% tj., dvadesetak posto manje, te podjednako etverosobnih stanova. Prema anketi utvrdili smo da u stanovima veinom ~ivi po jedna obitelj od prosje no etiri lana i to u stanovima do 100 kvadrata (prosje no 25 m2 po lanu). U veim stanovima nije vea u estalost dvije obitelji, ato ukazuje na bolje stambene uvjete ruralnog stanovniatva. Za domainstva u seoskim naseljima karakteristi no je postojanje okunice. Rezultate o tom pitanju daje tablica 8. Kue s okunicom imaju slijedee udjele: s okunicom od 151-500 m2 je bilo 23,18%, 1501-10000 m2 (24,19%) i viae od 10000 m2 (24,19%) te neato manji udio kua sa okunicom od 501-1500. Tablica 7. Stanovi po vrstama Veli ina stana u m2 % udio N (broj anketiranih) Jednosobni do 32 m2  0,3 1 Dvosobni do 55 m2 5,0 17 Trosobni do 76 m2 10,3 35 etverosobni do 92 m2 18,3 62 Petero i viaesobni > 93 m2 66,1 224 Ukupno 100,00 339 Izvor: anketa Zavoda za ekonomiku Tablica 8. Veli ina okunice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Veli ina okunice u m2 % udio 0-150 8,1 151-500 23,18 501-1500 19,28 1501-10000 24,19 Viae od 10000 m2 24,19 Ukupno  100,00 Izvor: anketa Zavoda za ekonomiku 3.3. Komunalna opremljenost Potpuna komunalna opremljenost domainstva istra~ivana je s obzirom na instalacije u stanu za struju, pitku i otpadnu vodu, te sustav centralnog grijanja. Prema statisti kim podacima iz popisa 1991. (tablica 9.) pokazuje potpunu komunalnu opremljenost u 15,42% stalno nastanjenih stanova na podru ju }upanije. Bez centralnog grijanja je 74,84% stanova, bez kanalizacije 4,85% stanova, a bez vodovoda 4,27% stanova. Gradska naselja imaju potpunu komunalnu opremljenost u 14,89% stanova, bez centralnog grijanja je 84,07% stanova, bez kanalizacije 0,61% stanova, te bez vodovoda 0,36% stanova. Ruralna naselja imaju neato vei udio stanova potpune komunalne opremljenosti, 16,15%, zatim manji udio stanova s centralnim grijanjem, 62,09%, i vei udio stanova bez vodovoda 9,68% i kanalizacije 1,39%. Podatke o komunalnoj opremljenosti, temeljem provedenog istra~ivanja daje tablica 10. Prema njoj potpuno komunalno opremljeno je 10,6% domainstava, ato je manje u odnosu na ~upaniju (4,9% manje) i gradska naselja (3,8% manje). Opremljenost instalacijama centralnog grijanja vea je od prosjeka }upanije i gradskih naselja. Naime, skoro dvije treine (63,4%) ispitanih gospodarstava ima centralno grijanje, prema 15,4% u }upaniji i 14,8% u gradskim naseljima. Viae od polovice gospodarstava Puljatine, Rovinjatine, Poreatine i Bujatine ima centralno grijanje. Labinatina i Buzeatina zaostaju za ovim prosjekom. U ovim odnosima treba uo iti da, iako ispitana gospodarstva imaju centralno grijanje, dio njih nema ostale instalacije koje imaju gradovi i }upanija (instalacije kanalizacije i pitke vode). Provedeno istra~ivanje utvrdilo je da priklju ak na vodovod ima 54,3% gospodarstava, ato je znatno ispod razine ~upanije (95,7%) i gradskih naselja (99,34%). Dio gospodarstava koji nemaju vodovodni priklju ak opskrbljuju se vodom iz cisterni, izvora, na lokalnim javnim gradskm izvorima i dr. Najvei broj takvih gospodarstva uo eno je na podru ju Labinatine i nekolicina na podru ju Pazinatine. Otpadne vode putem mre~e kanalizacije ima rijeaeno 10,6% gospodarstava ato je u velikom nesrazmjeru u odnosu na gradsku i ~upanijsku razinu (99,4% odnosno 95,1%). Ovo stanje se djelomi no rjeaava izgradnjom septi kih jama koje posjeduje 82,9% gospodarstava, stoga se mo~e tvrditi da ipak 93,5% gospodarstava rjeaava otpadne vode na donekle prihvatljiv na in. Na~alost, anketom nismo dobili odgovore o na inu odlaganja fekalija i moguim posljedicama zagaenja okoline. Odlaganje krutog otpada ima rijeaeno neato manje od polovice gospodarstava (46,3%), a velik udio odvozi sam otpad na lokalno smetliate (34,5%). Zato mo~emo tvrditi da odgovarajui na in odlaganja otpada ima 80,8% gospodarstava. Tablica 9. Stanovi za stalno stanovanje prema opremljenosti instalacijama  Ukupno  Sa centralnim gr.,vodovodom., kanaliz.,el.energ  Sa vodovodom, kanalizacijom i el energ. Sa vodovodom i elektri nom energijom Samo sa elektri nom energijom Bez instalacija Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ISTARSKA }UPANIJA Stanova 73 230 100,00 11 293 15,42 54 801 74,84 3 550 4,85 3 129 4,27 457 0,62 Korisnika 200 458 100,00 34 792 17,36 152 841 76,25 7 384 3,68 5 244 2,62 197 0,09 GRADSKA NASELJA Stanova 42 463 100,00 6 324 14,89 35 700 84,09 260 0,61 152 0,35 27 0,06 Korisnika 116 793 100,00 18 419 15,77 97 536 83,53 575 0,49 231 0,19 32 0,02 RURALNA NASELJA Stanova 30 767 100,00 4 969 16,15 19 101 62,09 3 290 10,69 2 977 9,68 430 1,39 Korisnika 83 665 100,00 16 373 19,57 55 305 66,11 6 809 8,13 5 013 5,99 165 0,19 Izvor: SLJH}-93, str. 493 i autorski izra un Tablica 10. Komunalna opremljenost obiteljskih gospodarstava Grijanje gospodarstva Opskrba pitkom vodom Odlaganje otpadnih voda Odlaganje krutog otpada Vrsta % N Vrsta % N Vrsta % N Vrsta % N Centralno 63,4 215 Vodovod 54,3 184 Kanalizacija 10,6 36Komunalni odvoz  46,3 157 Lo~ ulje 13,9 47 Cisterna 36,0 122 Septi ka jama 82,9 281Na lokalno smetliate 34,5 117 Plin 7,4 25 Izvor 6,8 23 Nerijeaeno 5,9 20 Odvoz u jamu 14,2 48 Struja 1,4 5Javni izvor 1,8 6    Ostalo 13,9 47 Ostalo 1,1 4 Ostalo 0,6 2 Ostalo 5,0 17 Ukupno 100,0 339 Ukupno 100,0 339 Ukupno 100,0 339 Ukupno 100,0 339 Izvor: anketa Zavoda za ekonomiku Tablica 11. Udaljenost do autobusa, zdravstvene ustanove, banke i kole Udaljenost: Do autobusne postaje Do kole Do ambulante Do banke N % % N % N % N % Do 1 km 88 26,0 75 22,1 46 13,9 39 11,5 1-3 km 191 56,4 73 21,5 49 14,2 45 13,3 4-10 km 41 11,0 161 47,6 150 41,7 122 36,0 11-20 km 7 2,1 18 5,3 67 19,3 115 33,9 21 i vie km 1 0,3 4 1,1 19 8,5 7 2,1 Nepoznato 11 3,2 8 2,4 8 2,4 11 3,2 Ukupno 339 100,0 339 100,0 339 100,0 339 100,0 Izvor: anketa Zavoda za ekonomiku 3.4. Socio-prostorna pokretljivost Socio-profesionalna pokretljivost je pojam koji ozna ava potrebu za mobilnoau nekog dijela stanovniatva zbog akolovanja ili zaposlenja. Sela koja ne vrae sredianje funkcije ne mogu zadovoljiti sve potrebe stanovniatva te stoga zaostaju u druatvenom razvoju, a svakodnevna povezanost s centrima utje e dodatno na podlo~nost sela gravitirajuem centru. Nadalje, pokretljivost uzrokuju potrebe za uslugama ustanova (opina, sud, policija) i uslu~nih djelatnosti (trgovine, banke). U estalost i vrste povezanosti s gradskim centrima u obliku dnevnih odlazaka zbog neprofesionalnih potreba esto ovise o udaljenosti naselja od centra te prometnoj povezanosti. Istra~ivanjem je ustanovljeno da je prosje na udaljenost gospodarstava do najli~e autobusne postaje 3,08 km, do akole 4,3 km, do banke 7,85 km, do najbli~e zdravstvene ustanove 9,21 km. Podaci o udaljenosti do akole su joa nepovoljniji, iz tabele je vidljivo da ak 46% djece ima akolu udaljenu viae od 4 km. Ona su upuena na akolski autobus, ija je udaljenost prosje no 3,08 km, ato je nepovoljno. Udaljenost ambulante sli na je kao udaljenost do akole, a problemati an je za starije stanovniatvo. Najvei udio stanovniatva 41,7% ima ambulantu udaljenu viae od 4 km. Asfaltirane prometnice do naselja ima 88,5% gospodarstava, a 11,5% ga nema. Neka naselja imaju asfalt do naselja, ali nemaju ga unutar naselja, takvih je bilo 5,3%. Mada veina stanovnika koristi vlastiti automobil za prijevoz (zbog nepostojanja i nezadovoljvanja u etalosti javnog prijevoza) dio stanovniatva (s udaljenosti autobusne postaje veom od 1 km, njih 74%) upuen je na javni prijevoz i ima dosta udaljenu autobusnu postaju (56,4% do 3 km , a 10% do 10 km). ZAKLJU AK: Ruralno podru je Istarske ~upanije usko je povezano s poljoprivrednom djelatnoau. Razina naseljenosti ruralnih podru ja znatno je ni~a nego gradskih, stoga su istra~eni neki imbenici koji utje u stanovniatvo koje ~ivi na poljoprivrednim gospodarstvima. Istra~ivanjem je utvreno slijedee: Stambeni uvjeti: Postoji znatno ni~a nastanjenost u ruralnim naseljima u odnosu na urbana Stanovniatvo veinom ~ivi u naseljima sa do dvadest domainstava U ruralnim podru jima 13% je vei udio stanova koji se koriste za odmor i rekreaciju Udio etverosobnih i viaesobnih stanova je vei za 54% Komunalna opremljenost Bolja je opremljenost centralnim grijanjem u odnosu na urbana naselja, 48% Ni~a je razina opremljenosti vodovodom za 45,4% u odnosu na urbana naselja Sustav za odvodnju otpadnih voda nema rijeaeno 88,8% godpodarstava Odvoz krutog otpada nema rijeaeno 53,7% gospodarstava Prostorna pokretljivost Moderne asfaltirane prometnice dostupno je za 88,5% gospodarstava Nepovoljne su vee udaljenosti do ustanova (akola 4 km, banka 7 i ambulanta 9 km) i vee udaljenosti do javnih sredstava prijevoza (3 km) Potrebe za prometovanje vezane su uz kolovanje, zaposlenje ili usluge LITERATURA Grupa autora: Duge sjene periferije, Zbornik radova, Institut drutvenih znanosti, 1998., Zagreb Grupa autora: Tipologija ruralnih sredina, Zbornik radova, Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela, Zagreb Mali A.: Promet i razvoj seoskih naselja, Sociologija sela 1971., Zagreb Miloti A., . Perauri, J. `ehanovi: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Zbornik radova 1. godina 1996/97., Institut za poljoprivredu i turizam, Pore  Oplani M., A. Miloti, A. Poropat: Statistika ruralnog prostora, Zbornik radova 2. godina 1997/98., Institut za poljoprivredu i turizam, Pore  Prostorni plan zajednice opina Rijeka, Zavod za prostorno planiranje i zaatitu ovjekove okoline, 1983., Rijeka Statisti ki ljetopis hrvatskih ~upanija 1993., Dr~avni zavod za statistiku, 1994., Zagreb jlLNX h !>!:"b"$$$$%%r&t&F(N(t(v(x(0011@2h24@4445&6;<<P<R<<<<<<<8=:=v=x====F>J>L>>>??B C"CrCtCCCCCCC,D.D^DCJmH5mHmH6 5CJH*5CJCJ 6CJmHCJmHH*5T $$ $$$$$$$$F(H(J(L(N(v(x(0001      ef  @$$$$$$$$ & F & F$h$h$h$ & F$$F(H(J(L(N(v(x(0001155555&6(688;<<<$$$$$$h & F$h1155555&6(688;<<< <D<F<J<L<P<R<T<v<x<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<=$=&=,=.=8=:=<=b=d=j=l=v=x=z=============>>F>H>J>L>>>> 34mnN< <D<F<J<L<P<R<T<v<x<~<<<<t}p=$$l4 t    F B =$$l4 t    F B $$$<<<<<<<<<<<<<<<=$=&=,=.=8=:=tx|=$$l4 t    F B $$$:=<=b=d=j=l=v=x=z=======}=$$l4 t    F B =$$l4 t    F B $$$=======>>F>H>J>L>>>>>>>>$$$$$=$$l4 t    F B $$$>>>>>>>>>>>>>>>>?????? ?*?,?2?4??@?N?P?T?V?^?`?p???????????BBB C"C$C>C@CbCdCrCtCvCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDD D"D,D.D0DJDLDRDTD^D`DbD~D  _>>>>>>>>>>>>???LL;$$l t    Fj  $;$$l t    Fj  $$???? ?*?,?2?4??@?N?P?T?V?^?@D$;$$l t    Fj  $$^?`?p???????????BBÀ}}}}y};$$l t    Fj  $$$;$$l t    Fj  BB C"C$C>C@CbCdCrCtCvCCCCCCX;$$l t    F  $$$$CCCCCCCCCCCCCCCCDDD D"D,DXd`$$$;$$l t    F  ,D.D0DJDLDRDTD^D`DbD~DDDDDDDDDDDDddÀ$$$;$$l t    F  ^D`DDDDDEEVE^EEEEE$F&FdFfFFFFFGG0G2GvGxGGNNN.Q0QQQDYFYHYYYLZZ&\D\\\\\]]]]]]]4^B^D^^^^^^^ _ ___`X`Z```aadd8ddeeeCJH*5CJCJCJH*CJCJmH 5CJH*5CJ5mHmHCJmHCJ5Q~DDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEXEZE\E^EEEEEEEEEEE FFFF$F&F(FLFNFVFXFdFfFhFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG GGG"G$G0G2G4GXGZGfGhGvGxGzGGGGGGGGKKMMMN  `DDDDDEEEEEXEZE\E^EEÀ}}}}}};$$l t    F  $$$;$$l t    F  EEEEEEEEEE FFFF$Fx=$$l[ t    F  $$$$F&F(FLFNFVFXFdFfFhFFFFFF}p;$$l t    F  $$$=$$lU t    F  FFFFFFFFFFFFFFGt`;$$l t    F  $$$;$$l t    F  GG GGG"G$G0G2G4GXGZGfGhGvGT;$$l t    F  $$$;$$l t    F  vGxGzGGGGGGGGKKMMMNNNOOQQ$$;$$l t    F  NNNOOQQ@YBYDYFYHYYYYYYYYZ ZZ"Z/ZLZMZZ[$\&\(\*\D\F\T\V\d\f\t\v\\\\\\\\\\\\\\\\\\\ ]]]]2]4]@]B]R]T]^]`]p]r]~]]]]]]]]]]]]]]]^^^ ^^^^^^  _Q@YBYDYFYHYYYYYYYYZ ZZ"Z/ZLZ$$$$LZMZZ[$\&\(\*\D\F\T\V\d\f\v`sssssss$'$$l4 t    0$$\$$l t    ֈ7 (0 f\t\v\\\\\\\\\\\\\\\$\\\\\ ]]]]2]4]@]jgggbgggggg$$$$$l4 t      9o$D(y,0 @]B]R]T]^]`]p]r]~]]]]]$ ]]]]]]]jPeee>L;$'$$l4 t    0$$$$l4 t      9o$D(y,0]]]]]^^^ ^^^^^^^#^$^)^*^.^/^4^$^^#^$^)^*^.^/^4^5^6^D^E^O^P^W^X^b^c^i^j^r^s^x^y^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ____ _!_+_,_2_3_;_<_A_B_J_K_Q_R_Y_Z___`_X`Z````aaa(a@aZala~aaa a4^5^6^D^E^O^P^W^X^b^c^i^jgggggggggg$$$l4 t      9o$D(y,0 i^j^r^s^x^y^^^^^^^^$ ^^^^^^^jPeee>P;$'$$l4 t    0$$$$l4 t      9o$D(y,0^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^$^^^ ____ _!_+_,_2_jgggggggggg$$$l4 t      9o$D(y,0 2_3_;_<_A_B_J_K_Q_R_Y_Z___`_X`Z````aaa(a@aZa$$'$$l4 t      9o$D(y,0$Zala~aaaaabcddH]'$$l4 t    6$$r$$l t    ִ b9!l(/6$ aaabccdd(d8d:dHdJdXdZdbdddndpd|d~ddddddddddddddddddeeee2e4eBeDeReTe^e`epere|e~eeeeeeeeeeeeeeefffffff#f$f(f)f.f/f6f7fL99$$$$l4 t    Nnj bBu9!%l(,/ 46fffffffffffffffffffffffff$'$$l4 t    6ffffffff$ffg g ggg>;;;;;$$$l4 t    Nnj bBu9!%l(,/ 46ggg$g%g*g+g3g4g9g:gBgCgIgJgTgUg[g\gdgegkglgtgug{g${g|gggggggggggggggggggggggg$+$$l4 t    "nj bBu9!%l(,/ 46gggggggg$gggh>L99$$$$l4 t    Nnj bBu9!%l(,/ 46gghh hhhhh"h#h'h(h-h.h4h5h;h;;;;;$$$l4 t    Nnj bBu9!%l(,/ 46hhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhh$hhhii i iiiiiii$i%i*i+i2i3i9i:iAiBiHiIi$+$$l4 t    "nj bBu9!%l(,/ 46IiPiQiWiXi_i`ifi$figi8j:jj>;;88$$$$l4 t    Nnj bBu9!%l(,/ 468j:jj(k*kllvoxorrbxdxyyR~T~$&68bdfȁʁҁԁځ܁ށFHRTZ\^̂΂ւ؂ڂ "$ &(46  `>j(k*kllvoxorrbxdxyyR~T~$&68$$$$$8bdfȁʁҁԁ|t;$$l t    F  $$;$$l t    F  $ԁځ܁ށFHRTZ\^x$$;$$l t    F  $̂΂ւ؂ڂ "$X|||||$;$$l t    F  $$;$$l t    F  $$46XZڄ܄"ltuݠ89T hjlxzQRuvxyΨϨKLgh˩̩5CJCJ5CJmHCJmH5CJCJH*CJ5CJW$ &(44D0$$l t    0f 0$$l t    0f $$468JLXZ\rtHPlH0$$l t    0f $0$$l t    0f 68JLXZ\rtʄ̄ڄ܄ބ"^`bRSjl  "0248:vxHlnpΟПܟޟ   _ʄ̄ڄ܄ބ"^`bRSjl$$$0$$l t    0f $  "0248:vx$$$$$Hlnpkthhhhhhh$'$$l4 t    2$$g$$l t    ֞ $L,2 ΟПܟޟ $ ()018TQQQQQQQQ$$$l4 t    "  !$)L,-02  ()0189?@HIOPVW\]cdijnotuv àȠɠ͠ΠӠԠנؠݠޠߠ #$()./2389:JKLTU\]deklrsz b89?@HIOPVW\]cdijnot$tuvTHQL%\'$$l4 t    2$$$$$l4 t    "  !$)L,-02 àȠɠ͠ΠӠԠנؠݠ$ݠޠߠTlQQQQQQQQ$$$l4 t    "  !$)L,-02  #$()./238$89:JKTHOO(t'$$l4 t    2$$$$l4 t    "  !$)L,-02KLTU\]deklrsz{$z{áġˡ̡ҡӡڡۡ jl*,NP\^ĤƤҤԤ "*,<>HJRTnpz|Хҥܥ  `áġˡT|QQQQQQQQ$$$l4 t    "  !$)L,-02 ˡ̡ҡӡڡۡ $$$ jlTQQNNNII$$$$$$l4 t    "  !$)L,-02*,NP\^ĤƤҤԤ|$$$l4 t1k B!)/6$$$$$$$l4 t6 "*,<>HJRTnpz|А&$$l t 1k B!%)/36$$$Хҥܥޥ,.8:BXlnxz$$$$$ܥޥ,.8:BXlnxz¦Ħڦܦ  .08:>VX`bfhjlnprtvxz|ΧЧاڧާ  b¦Ħڦܦ 4$$$&$$l t 1k B!%)/36 .08:>VX`bfhjlnprtvxz|ո$$&$$l t 1k B!%)/36$|ΧЧاڧާD&$$l t 1k B!%)/36$$$ $%)*1289=>EFLMQ$$$$%)*1289=>EFLMQRSuvwxyz{|}~ͨΨϨѨKLMOPRSUVXY[\^_abdeghiqruv{|©ũ aQRSuvwxyz{|}~ͨΨϨѨ$$$$&$$l t 1k B!%)/36ѨKLMOPRSUVXY[\^_abdeghp#$$l t ' a8!%*$$$l4 t*$$hiqruv{|#$$l t ' a8!%*$$$©ũƩ˩̩ͩթ֩٩کߩ#$$l t ' a8!%*$$$ũƩ˩̩ͩթ֩٩کߩ  !&'+,123@ACDHIKLPQTUYZ\]abcmnqrvwyz~ªȪɪ b  !&'$$#$$l t ' a8!%*$'+,123@ACDHIKLPQTUYZ\]abcظ$$#$$l t ' a8!%*$12abȪXnĻ$R 5>*CJ55CJCJcmnqrvwyz~#$$l t ' a8!%*$$$ªȪɪʪ"$N$$$#$$l t ' a8!%*$$$ɪʪ"$NPRTXnprttv»Ļ|~ "$RTV~<>)*qrsuw                              ANPRTXnprttv»Ļ|~ "$R$ & F$$RTV~<>)*qrsuw$ & F$ & F$<$ & F$a$$ & Fa               . A!"#$%#&P 0A .!"#$%# 0&P . A!"#$%#&P 0A .!"#$%#&P 0A .!"#$% &P . A!"#$% [$@$NormalmH 8@8 Heading 1 $$@&CJmH0@0 Heading 2$@&CJ8@8 Heading 3 $$@&CJmH4@4 Heading 4$@&CJmH<A@<Default Paragraph Font2B@2 Body Text$5mH6P@6 Body Text 2$5mH6Q@6 Body Text 3 $CJ*B6jN_SYgCh^Deiz$<<:==>?^?BC,DDE$FFGvGQLZf\\@]]]4^i^^^^2_Zadd2ef[fwffffg{ggghXhshhhIifi>j8ԁ$48tݠ8Kˡ |QѨh'cNRjlmopqrtuvwxy|}~1>~DN^arfg8j6zܥũɪkns{8@0(  B S  ?sw68ac')gmc d 4512BSst:<':<IJMNnoprhj45 !y{MN"#%*;<?@EGWX[\actuxy~#&QTbcejpquv{}mo     % & ) * / 1 ? @ C D H J ` a c d h j | } !! ! !!!&!'!+!,!2!4!C!D!H!I!N!P!b!c!e!f!k!m!y!z!}!~!!!!!!!!!!!!!!!!!"###$$ %%T%V%%%&&&&&'())*******L+n+,,,,,,,,,,,,,,-- - ------!-/-0-:-;-B-C-M-N-T-U-]-^-c-d-l-m-s-t-{-|-----------------------------.. . .....&.'.,.-.5.6.;.<.C.D.I.K.\._.l.m.t.u.|.}.................................// ////@/A////01111111111111122 2 22222 2!2(2)2/2026272<2=2K2L2V2W2^2_2f2g2l2m2u2v2{2|2222222222222222222222222222222333 333333 3&3'3.3/34363G3H3V3W3^3_3f3g3k3l3q3r3x3y33333333333333333333333333333333334444444!4"4(4)414248494I4J4R4S4Z4[4_4`4e4f4m4n4s4t4{4|44444444444444444444444444444444555 555555"5#5)5*50515?5@5J5K5R5S5Y5Z5_5`5h5i5n5o5w5x5~555555555555555555555555555555555566 666666#6$6@6C6666677-71777K8M88899$:&:::::;;^<`<<<<<U=V===M@N@@@@@@@@@AAAAAAA A"A$A>A@AyAAAAAAAAAAAAAAAAB B BBBB$B&B+B,B/B1BFBHBMBNBQBSBmBoBtBuByB{BBBBBBBBBBBCC C"C(C)C-C/C7C8C>C@CICJCPCRC]C^CdCfCwCyCCCCCCCCCCC9D;DqDrDvEwE(F)FFFGGJ J_J`JKKMMjNkNNNNNNNOOEOFOdOeOuOO#P+PPPPPPPPPQQQ QQQQQQQ#Q%Q+Q,Q1Q2Q6Q7QQGQIQQQRQYQZQaQbQhQiQqQrQxQyQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRRRRR#R$R+R,R2R3R:R;RARBRFRGRLRMRQRRRWRXR[R\RaRcRsRuR}R~RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSS S SSSSSSS#S%S)S*S/S1S]S_SSS6T8T>TNTPTQTWTnTpTqTwTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUUUUUUUU%U&U+U,U0U1U?U@UEUFU_U`UeUfUjUlUqUrUvUwUzU{UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVV VVVVVVV V!V%V&V)V+V2V3V9V:V>V?VFVGVMVNVRVSVZV[VaVbVfVgVnVoVuVvVzV|VVVVV#W/WtWvWxWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXX X XXXXXXXX#X$X)X+X4X5X7X8X@DGVXZ\`csuwy}"&PTacefhjoqtvz}lo     $ & ( * . 1 > @ B D G J _ a c d g j { } !! ! !!!%!'!*!,!1!4!B!D!G!I!M!P!a!c!e!f!j!m!x!z!|!~!!!!!!!!!!!!!!!!!##$$ %%%%&&******++ + +++!+"+.+/+K+n+++,,,,,,,,,,,,,,,,-- - ------!-.-0-9-;-A-C-L-N-S-U-\-^-b-d-k-m-r-t-z-|-----------------------------.. . .....%.'.+.-.4.6.:.<.B.D.H.K.[._.k.m.s.u.{.}.................................// ////?/A//////////////////////00011111111111111111122 2 222222!2'2)2.2025272;2=2E2F2J2L2U2W2]2_2e2g2k2m2t2v2z2|222222222222222222222222222222222333 333333 3%3'3-3/33363F3H3M3N3U3W3]3_3e3g3j3l3p3r3w3y3~333333333333333333333333333333333334444444 4"4'4)404247494>4?4H4J4Q4S4Y4[4^4`4d4f4l4n4r4t4z4|4444444444444444444444444444444444555 555555!5#5(5*5/51595:5>5@5I5K5Q5S5X5Z5^5`5g5i5m5o5v5x5}55555555555555555555555555555555555566 666666"6$6?6C666/71788::P=V===L@N@{AAAAAAAAAAAAAAAAB B BBBB$B&B*B,B.B1BFBHBLBNBPBSBmBoBsBuBxB{BBBBBBBBBBBCCC"C'C)C,C/C6C8C=C@CHCJCOCRC\C^CcCfCwCyC~CCCCCCCCCCpDrDuEwE'F)FFFGGJ JKKMMiNkNNNNNNNOODOFOcOeOtOO*P+PPPPPPPPPPPQQQ QQQQQQQ#Q%Q*Q,Q0Q2Q5Q7Q;Q>QGQIQPQRQXQZQ`QbQgQiQpQrQwQyQ~QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRRRR"R$R*R,R1R3R9R;R@RBRERGRKRMRPRRRVRXRZR\R`RcRrRuR|R~RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSS S SSSSSSS#S%S(S*S.S1S]S_SSS5T8T=T?TOTQTVT^ToTqTvT|TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUUUUUUUU$U&U*U,U/U1U>U@UDUFUIUJUTUUU^U`UdUfUiUlUpUrUuUwUyU{UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVV VVVVVVVV!V$V&V(V+V1V3V8V:V=V?VEVGVLVNVQVSVYV[V`VbVeVgVmVoVtVvVyV|VVVVVsWvWxWyW{W|W~WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXX X XXXXXXXX"X$X(X+X3X5X7X8X;X=X?XAXDXFXHXJXNXPXSXUXYX\XhXjXlXmXpXrXtXuXxXzX|X~XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYY8Y:Y[[\\`]b] ^ ^____``aa,a/awayaaabbIbLbbbebbbbbAcCcxc{cccccbdddddddddeeeeeeffggggggAnita)\\NT4\ANITA\RADOVI 2000\OPATIJA 2000.docAnita)\\NT4\ANITA\RADOVI 2000\OPATIJA 2000.docAnita)\\NT4\ANITA\RADOVI 2000\OPATIJA 2000.docAnita5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of OPATIJA 2000.asdAnita5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of OPATIJA 2000.asdAnita5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of OPATIJA 2000.asdAnita5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of OPATIJA 2000.asdAnita5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of OPATIJA 2000.asdAnita5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of OPATIJA 2000.asdAnita5C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of OPATIJA 2000.asd'* 5v8 SA c C Z~p@r2m N9U{‚b3hho(.hho(. hhOJQJo( hhOJQJo(hhCJo(hhCJo(.0CJo(..0CJo(... 0CJo( .... 88CJo( ..... 88CJo( ...... `CJo(....... `CJo(........ hhOJQJo(hho(.\o(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... `o(....... `o(........ o(.........N9U{5v8'*Zc C@r2mSA@dd8Gdd !%+,-/012$6$7$8$@$A$B$C$D$E)F)P)Q)S)T)U)V:Y:c:deg0000 0(000<0>0B0F0N0@0\0@0`0@0d0@0j0l0n0~00000@000@@0000P@000@0GTimes New Roman5Symbol3& Arial"h { _PID_GUIDAN{C24D978B-B2EB-11D3-B451-00E029182F89}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry FvnI]|!1TableZWordDocumentԸSummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPoolnI]|nI]|  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q