Naslov
Utjecaj zagađenja na zajednice bentoskih alga u području Šibenika
(Impact of pollution on the benthic algal community in the area of Sibenik)

Autori
Antolić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.03

Godina
1976

Stranica
125 + Tabl. I - VIII

Mentor
Prof. dr. Zlatko Pavletić

Neposredni voditelj
Dr. Ante Špan

Ključne riječi
zagađenje; flora; zajednice; bentoske alge; Šibenik; Jadransko more
(pollution; flora; community; benthic algae; Šibenik; Adriatic Sea)

Sažetak
U radu se donose rezultati istraživanja utjecaja i posljedica zagađenja na vegetaciju bentoskih alga i mors¬kih cvjetnica čvrstog (hridinastog) i pomičnog (šljunkovitog, pjeskovitog i muljevitog) dna u području Šibenika (Šibenski kanal i Šibenski zaljev). Posebna pažnja je bila usmjerena na utvrđivanje promjena u flori bentoskih alga te u sas¬tavima i rasprostranjenju najznačajnijih asocijacija formi¬ranih na istraženom području od supralitoralne do gornjeg dijela cirkalitoralne stepenice (do maksimalno 60 m dubine). Istraženo područje kod Šibenika razlikuje se po ekološkim i biološkim osobinama u pojedinim svojim dijelovima. Šibenski zaljev je zatvoreniji bazen, koji je uz to i pod velikim utjecajem slatkih voda rijeke Krke, te kućanskih i industrijskih otpadnih voda koje se uljevaju u šibensku luku. Šibenski kanal je naprotiv, kao otvoreniji bazen izložen jakom utjecaju čistih voda otvorenog srednjeg Jad¬rana, a u pojedinim manjim dijelovima je pod uplivom slabih izvora zagađenja. Toliko različite ekološke prilike, a osobito zagađenje, utjecale su na formiranje različite ben- toske flore i vegetacije u tim bazenima. Na osnovu dobijenih rezultata bilo je moguće istraženo područje podijeliti na 4 zone različitog stupnja zagađenja: jako zagađena, zagađena, slabo zagađena i nezagađena zona. Analiza brojčane i procentualne zastupljenosti vrsta i triju glavnih sistematskih skupina pokazala je, da zagađenje, čije je glavno izvorište gradska luka Šibenika, ima, pored nekih drugih ekoloških faktora, znatan utjecaj na floru, te sastav i rasprostranjenost biljnih asocijacija u istraženom području. Na cijelom istraženom području Šibenika utvrđeno je, bez tzv. mikrofitobentosa (bentoske dijatomeje i najveći dio bentoskih cijanoficeja), 214 vrsta i nižih sistematskih kategorija bentoskih alga i morskih cvjetnica (Cyanophyta - 3, Chlorophyta - 45, Phaeophyta - 42, Rhodophyta - 122 i Spermatophyta - 2). Broj nađenih vrsta u Šibenskom zaljevu je za oko 1, 7 puta (108) manji nego u Šibenskom kanalu (182). Brojčani odnos skupine Rhodophyta i Phaeophyta (kvocijent R/P) iznosi za cijelo područje Šibenika 2, 91 , za Šibenski kanal 2, 87 , a za Šibenski zaljev 4, 91 . Tako visoka vrijednost kvocijenta R/P u Šibenskom zaljevu tumači se velikim smanjenjem predstavnika skupine Phaeophyta radi utjecaja zagađenja i sniženog saliniteta. Udaljavanjem od zagađenih površinskih slojeva voda (do 6 /8/ m dubine) Šibenskog zaljeva, prema mnogo manje zagađenim vodama Ši¬benskog kanala i nezagađenim vodama otvorenog mora, broj vrsta, kao i vrijednost brojčane i procentualne zastuplje¬nosti u skupinama Phaeophyta i Rhodophyta rastu, a u skupini Chlorophyta se smanjuju. U većim dubinama postoji također porast broja vrsta u naseljima bentoskih alga idući od zat¬voreni j ih voda Šibenskog zaljeva prema otvorenijim vodama Šibenskog kanala. Sastav i brojčana zastupljenost pojedinih sistematskih skupina alga, koje su utvrđene na većim dubi¬nama od 6 (8) m, ukazuju da postoji slabije izraženo zaga¬đenje u Šibenskom zaljevu, dok u Šibenskom kanalu na tim dubinama prevladavaju potpuno prirodni tj. neizmjenjeni uvjeti sredine. Obzirom da je utjecaj zagađenja na naselja bentoskih alga najveći u površinskim slojevima voda, sva su naselja na takvim lokalitetima jako izmjenjena te u njima prevlada¬vaju eurivalentni, pretežnim dijelom nitrofilni oblici alga koji toleriraju ili preferiraju eutrofizirane i zaslađene vode. To su neki predstavnici iz skupina Chlorophyta (neke vrste rodova Ulothrix, Enteromorpha, Ulva, Cladophora, Ghaetomorpha i Rhizochlonium), Phaeophyta (neke vrste rodova Ectocarpus, Scytosiphon, Colpomenia, Dictyota i Dictyopteris) i Rhodophyta (neke vrste rodova -Bangia, Porphyra, Gelidium i Ceramium). Drugačije ekološke prilike u Šibenskom zaljevu odrazile su se na karakter florističkog sastava i raspro¬stranjenost pojedinih asocijacija bentoskih alga i morskih cvjetnica. Dominantne tzv. nitrofilne asocijacije (U l o t h r i c i – B a n g i o n, U 1 v e t u m r i g i d a e, E n t e r o m o r p h e t u m c o m p r e s s a e) u Ši¬benskom zaljevu, postupno zamjenjuju asocijacije čistih - prirodnih - voda Šibenskog kanala i otvorenog mora, gdje dominiraju osobito one iz reda Cystoseiretalia (C y s t o s e i r e t u m c r i n i t a e, C y s t o s e i r e t u m a d r i a t i c a e, C y s t o s e i r e t u m b a r b a t a e, S a r g a s s e t u m s a l i c i f o l i i), zatim U d o t e o – P e y s s o n n e l i e t u m s q u a m a r i a e, P a d i n o – H a l o p t e r i e t u m s c o p a r i a e, te P o s i d o n i e t u m o c e a n i c a e. Utvrđene asocijacije u Šibenskom zaljevu, osobito one u površinskim slojevima voda, odlikuju se malim brojem vrsta alga kao i povećanom kvantitativnom zastupljenošću tih vrsta, dok se asocijacije u Šibenskom kanalu općenito odlikuju većim brojem vrsta. U nešto većim dubinama (30 - 35 m) Šibenskog za¬ljeva nađeni su brojni florni elementi dubinskih asocijacija koje su inače razvijene u čistim vodama srednjeg Jadrana. Njihova pojava se dovodi u vezu s čistom morskom vodom, koja u dubljim slojevima kanala Sv. Ante ulazi i širi se Šibenskim zaljevom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA