Naslov
Promjene u metabolizmu lipoproteina u psihijatrijskih bolesnika
(Lipoprotein metabolism disorders in psychiatric patients)

Autori
Vrkić, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci sa 6. hrvatskog kongresa medicinskih biokemičara ; u: Biochemia medica 19 (2009) (S1) / Topić, Elizabeta ; Čvorišćec, Dubravaka - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), 2009, S74-S75

Skup
Hrvatsaki kongres medicinskih biokemičara (6 ; 2009)

Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska, 30.09.2009. - 04.10.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
psihijatrijski bolesnici; lipoproteini; ateroskleroza; metabolički sindrom
(psychiatric patients; lipoproteins; atherosleosis; metabolic syndrome)

Sažetak
Lipidi imaju posebnu važnost za funkciju središnjeg živčanog sustava (mozak sadrži 60% lipida) izgrađujući membrane neurona, sudjelujući u neurotransmisiji te u sustavu drugog glasnika. Psihijatrijski su bolesnici vrlo heterogena skupina s različitim oblicima poremećenog lipidnog metabolizma. Kod mnogih se zapaža porast tjelesne težine, razvoj metaboličkog sindroma i ubrzana ateroskleroza. Stoga je opravdan interes za lipidni status u krvi kao oružje za procjenu rizika od koronarne bolesti. U bolesnika koji boluju od shizofrenije, anksioznosti, poremećaja antisocijalne osobnosti, rubnih poremećaja osobnosti, suicidalnog ili agresivnog ponašanja te antiso-cijalnog ponašanja povezanog s kriminalitetom, nađene su snižene koncentracije kolesterola, apo A-I i HDL-kolesterola a istovremeno povišene vrijednosti homocisteina. I bolesnici muškog spola s depresivnim poremećajem pra-ćenim pokušajima samoubojstva imaju također sniženi sadržaj kolesterola u krvi. Ovakvi nalazi podupiru hipotezu o inverznom ili oštećenom kolesterolskom transportu u bolesnika s velikim depresivnim poremećajem. Sniženi kolesterol mijenja mikroviskoznost neuronskim membrana ili ometa prijenos signala što povećava rizik oboljeva-nja i ispoljavanja depresije. Citokinska hipoteza pak pretpostavlja patofiziološku podlogu depresije u promjena¬ma na osi hipotalamus- hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Utječući na aktivnost lipoproteinlipaze citokini posredno djeluju na metabolizam lipida. U bolesnika koji boluju od postraumatskog poremećaja nalazimo povišeni kolesterol, LDL-kolesterol, trigliceride, a snižen HDL-kolesterol što se u ukupnosti ogleda u patološkoj vrijednost indeksa ateroskleroze. U usporedbi sa zdravom populacijom ovi bolesnici imaju visoki rizik za razvoj ateroskleroze i metaboličkog sindroma. Bolesnike koji boluju od anoreksije nervoze obilježava hi- perkolesterolemija i povišena razina LDL- kolesterola. LDL čestice prepunjene su kolesterolom i trigliceridima. Gubitak masnog tkiva uzrokuje povišen sadržaj LDL-kolesterola. Rastuća koncentracija tiroidnog hormona pojačava lipolizu i smanjuje endogeni kolesterol što posljedično smanjuje stanični utrošak LDL čestica, usporava koleste-rolski katabolizam i sintezu žučnih kiselina a doprinosi povišenom sadržaju kolesterola u LDL česticama. Psihijatrijski bolesnici liječeni antipsihoticima ubrzo razvijaju promjene u tjelesnoj konstituciji uz poremećaj metabolizma lipida. Antipsihotici povećavaju koncentraci¬ju leptina (hormona koji prvenstveno luče adipociti) koji, kontradiktorno njegovoj fiziološkoj funkciji da inhibira celularni metabolizma lipida, uzrokuje rezistenciju u hi-potalamusu što vodi povećanju apetita i tjelesne težine. Nadalje, hiperleptinemija pridonosi rezistenciji na inzulin što povezuje debljinu s inzulinskom rezistencijom. Veliki broj istraživanja potvrđuje da su neke vrste antipsihotika primarno povezane s porastom isključivo triglicerida dok druge uzrokuju i hiperkolesterolemiju i hipertrigliceride-miju. Antipsihotici povećavaju koncentraciju apo A-I što je dio njihovog farmakološkog djelovanja. Kako je u shi- zofreničnih bolesnika snižena koncentracija apo A-I, to ne čudi da znanstvenici pretpostavljaju povezanost apo A-I s patologijom shizofrenije. Neke studije izvještavaju čako mogućoj diferencijalno-dijagnostičkoj ulozi lipida prema kojima bi serumske koncentracije lipida i lipoproteina mogle biti korisni biokemijski biljezi za razlikovanje kliničkih podtipova depresivnih poremećaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Farmacija

POVEZANOST RADA