Naslov
Poliglosija i plurilingvizam u multikulturalnoj Europi
(Polyglossia and Plurilingualism in Multicultural Europe)

Autori
Granić, Jagoda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. međunarodna konferencija ECNSI-2009 & 3. specijalizirani znanstveni skup "Rano učenje hrvatskoga/materinskoga/stranoga jezika (RUHMSJ-3)" : knjiga sažetaka / Pavličević-Franić, Dunja ; Bežen, Ante - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Europski centar za napredna i sustavna istraživanja (ECNSI), 2009, 35-35

ISBN
978-953-7210-23-6

Skup
Međunarodna konferencija ECNSI (3 ; 2009) Treći specijalizirani znanstveni skup "Rano učenje hrvatskoga/materinskoga/stranoga jezika" (3 ; 2009)

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 12.11.2009. - 13.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
poliglosija; plurilingvizam; multikulturalnost; komunikacijska kompetencija; Europa; jezično obrazovanje; jezični identitet
(polyglossia; plurilingualism; multiculturalism; Europe; communicative competence; language education; language identity)

Sažetak
I poliglosija i plurilingvizam upućuju na višejezičnost, no o poliglosiji se može govoriti kao o posebnoj vrsti plurilingvizma, prema analogiji odnosa diglosije i bilingvizma. Iz toga proizlazi da je i poliglosija situacija u kojoj govornik ili grupa govornika naizmjence upotrebljava više jezičnih sustava (idioma), ovisno o komunikacijskom kontekstu, odnosno Jakobsonovim jezičnim funkcijama, posebno referencijalnoj i poetskoj. U multikulturalnoj i plurilingvalnoj Europi kao zajednici država koje su i same jezično heterogene, tj. skupovi više jezičnih zajednica – jedne većinske ili više većinskih (čiji su jezici a priori službeni) i manjinskih (autohtonih i neautohtonih) – zanimljivo je promatrati interakciju sociolekata istovrsnih društvenih grupa iz različitih jezičnih zajednica. Budući da poliglosija podrazumijeva i naizmjeničnu upotrebu više idioma (horizontalnih i vertikalnih stratuma) jednog jezika a ne samo više jezikā, ta su prožimanja višestruka. Ovisno o kontekstu, privatnoj ili javnoj komunikaciji, govornik neće samo izabrati drugi jezik, nego će s obzirom na svoju jezičnu, komunikacijsku i pragmatičku kompetenciju izabrati i idiom tog drugog jezika (standard, supstandard, dijalekt, sociolekt). Izbor, dakako, ovisi i o komunikacijskoj kompetenciji sugovornika, ali i o statusu idioma, pa i onom ''privremenom'' u određenom komunikacijskom kontekstu. No, prije svega, izbor ovisi o ranom jezičnom obrazovanju, toleranciji i govornikovim stečenim višeslojnim i višestrukim jezičnim identitetima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA