Pregled bibliografske jedinice broj: 43576
Glavne razvojne aspiracije skupina na sisačkoj periferiji
Glavne razvojne aspiracije skupina na sisačkoj periferiji // Sisak 2000+. Sociodemografska uporišta za budućnost Siska / Rogić, Ivan ; Mikić, Mile ; Mišetić, Anka (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Grad Sisak, 2000. str. 219-240
CROSBI ID: 43576 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glavne razvojne aspiracije skupina na sisačkoj periferiji
(Basic developmental aspiration of groups on suburb of Sisak)
Autori
Štambuk, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Sisak 2000+. Sociodemografska uporišta za budućnost Siska
Urednik/ci
Rogić, Ivan ; Mikić, Mile ; Mišetić, Anka
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Grad Sisak
Grad
Zagreb
Godina
2000
Raspon stranica
219-240
ISBN
953-6666-11-1
Ključne riječi
gradska periferija, razvojne aspiracije
(suburb, developmental aspirations)
Sažetak
Žabno, Odra Sisačka i Staro Pračno, sa zapadne strane, te Hrastelnica, Novo Selo Palanječko, Budaševo i Topolovac, na istoku, naselja su koja predstavljaju u istraživanju vanjski rub urbanog dijela Siska. Sve su to sela sa obilježjima predgrađa. To što su predgradska naselja čini ih ovisnima o Sisku i nekim njegovim društvenim, gospodarskim i kulturnim funkcijama. Većinu tih funkcija selo na gradskim rubovima ili nije razvilo ili ih je ugasilo. Potencijalno, to su prostori na koje će se postupno širiti grad, što im daje specifičnu težinu u promišljanju budućeg razvitka grada. Još uvijek su to predgrađa, zovemo ih "malima" jer su u neposrednoj okolici grada.
U svakom naselju na rubu grada mogu se uočiti i prednosti i nedostaci. Funkcionalno i administrativno može se očekivati da će se ruralni rub Siska postupno integrirati u gradski corpus, što mu već sada povećava značaj i vrijednost.
Prema tipu stanovanja u sisačkim predgradskim naseljima prevladavaju obiteljske kuće. Nisu to, dakle, predgrađa velikih kolektivnih zgrada. A prema dominantnoj djelatnosti to su poljoprivredna i poljoprivredno-nepoljoprivredna naselja. Sve veće doseljavanje povećava broj nepoljoprivrednih kućanstava u njihovu sastavu.
S razvitkom dolaze i proturječnosti. Mnoge se mogu iščitati i u odgovorima na prethodna dva pitanja. Svakako je jedna od loših posljedica razvitka i oblikovanje "divljih" naselja unutar grada ili na njegovu rubu. Osobito je to čest slučaj u gradovima koji brzo podižu (masovnu) industriju, koja pak privlači mnogobrojno stanovništvo. Ni Sisak nije izuzetak. I ondje su nastala problematična neurbanizirana naselja, koja degradiraju sam grad, a osobito one koji žive u tim naseljima. Kakav je stav stanovnika prigradskih sela prema tim naseljima i kako bi, prema njihovu mišljenju, valjalo rješavati taj problem?
Većina smatra da ih treba urediti na postojećoj lokaciji (70,8%). Mnogo manji broj zalaže se da se njihove stanovnike preseli na susjedno područje (8,7%) ili da ih se raseli (7,9%).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija