Naslov
Znanja i stavovi roditelja predškolske djece o vrućici
(Parental knowledge and attitudes towards elevated temperature in preschool children)

Autori
Valić-Marjanac, Nevena ; Gmajnić , Rudika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Skup
XVI. kongres obiteljske medicine

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
obiteljski liječnik; febrilno dijete; antipiretici; edukacija
(family physician; febrile child; antipyretics; education)

Sažetak
Vrućica ili povišena tjelesna temperatura je čest znak postojanja bolesti, ali ne i njezine težine. U predškolskoj dobi je obično uzrokovana akutnim dišnim infekcijama i zahtijeva samo potporno liječenje. To je ujedno i najčešći simptom zbog kojega roditelji posjete obiteljskog liječnika ili pedijatra. Cilj: Istražiti znanje roditelja o povišenoj temperaturi te o njezinom liječenju prije i nakon edukacije. Ispitanici i metode: Prospektivno istraživanje je provedeno u ordinaciji liječnika obiteljske medicine tijekom srpnja i kolovoza 2008. godine. Edukacija se sastojala iz oralne prezentacije, davanja pisanih uputa i praktične demonstracije. Prije i nakon te intervencije anketirano je 109 roditelja djece predškolske dobi, a u skrbi su obiteljskog liječnika u Vladislavcima (Osječko-baranjska županija). Korišten je upitnik posebno konstruiran za ovo istraživanje, koji uz opće podatke pokriva različite stavove, znanja i postupke vezane uz povišenu tjelesnu temperaturu. Rezultati: Nakon edukacije roditelji procjenjuju svoje znanje o povišenoj tjelesnoj temperaturi većim, a strah manjim. Gotovo svi ispitanici, iako je ruralna sredina, imaju toplomjer i antipiretik kod kuće. Većina toplomjer koristi primjereno i pravilno procjenjuje visinu temperature koju treba farmakološki tretirati. Paracetamol, kao prvi izbor, nakon edukacije koristi 97, 3% ispitanika, a prije edukacije 79, 8%. Više roditelja zna pravilan vremenski interval davanja antipiretika nakon edukacije (za paracetamol porast sa 61, 5% na 96, 3%, a za ibuprofen sa 32, 1% na 85, 3%). Edukacija je značajno unaprijedila poznavanje maksimalnih doza i koncept da je važnije mjerilo težine bolesti opće stanje djeteta nego stupanj febriliteta. Zaključak: Obiteljski liječnik treba roditelje sustavno educirati o dječjem febrilitetu. Tako proširuje njihovo znanje, smanjuje stres i strah od povišene temperature.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA