Naslov
Snijeti-gljive koje su dostigle savršenstvo u parazitiranju
(Smut fungi and their parasitism)

Autori
Miličević, Tihomir

Izvornik
Priroda (0351-0662) 9 (2009), 982; 26-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo

Ključne riječi
Snijeti; Ustilaginomycetes; Tilletia; Ustilago
(Smut fungi; Ustilaginomycetes; Tilletia; Ustilago)

Sažetak
Snijeti su hrvatski naziv za skupinu fitopatogenih gljiva iz razreda Ustilaginomycetes iz odjela Basidiomycota, a ujedno se pojam snijeti također koristi i kao naziv za biljne bolesti koje uzrokuju ove gljive.. Kao i hrđe i snijeti su obligatne biotrofne fitopatogene gljive, koje su razvile vrlo sofisticirane mehanizme parazitiranja. Možemo slobodno reći da su snijeti u koevoluciji sa svojim biljkama domaćinima dostigle najsavršenije stupnjeve parazitiranja u odnosu na sve druge poznate fitopatogene gljive, pa su otišle čak i korak naprijed u odnosu na hrđe, koje su također vrlo specijalizirani patogeni. Snijeti se kao paraziti javljaju uglavnom na biljkama iz porodice trava (Poaceae), te stoga predstavljaju jedne od najopasnijih patogena na kultiviranim vrstama iz te porodice (pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz i dr.). Snijeti su bile prve gljive za koje je dokazana patogenost na biljkama još 1807. godine od strane francuskog znanstvenika švicarskog podrijetla Isaac-Benedicta Prevost-a (1755-1819), koji je utvrdio da bolest zvanu smrdljiva snijet pšenice uzrokuje gljiva Tilletia tritici, pa ga se s pravom smatra ocem fitopatologije.Smatra se da je sveukupno poznato oko 1500 vrsta snijeti iz razreda Ustilaginomycetes, koji se po najnovijoj mikološkoj klasifikaciji (Kirk i sur., 2001) dijeli u tri reda: Ustilaginales (prave snijeti), Microbotryales i Exobasidiales.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA