Naslov
Novije spoznaje neuroznanosti o procesu učenja u odraslih osoba: zašto je vremenski raspodijeljeno učenje bolje od "kampanjskoga"?
(Why is spaced learning better than "massive" learning?)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
Stručni skupovi Katedre za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kratkoročno pamćenje; dugoročno pamćenje; vremenski raspodijeljeno učenje; krivulje zaboravljanja; zapamćivanje; spavanje
(short-term memory; long-term memory; retention; spaced learning; sleep; memory consolidation)

Sažetak
Za kvalitetno zapamćivanje (konsolidaciju) onoga što se uči potrebno je najmanje 6-8 tjedana (Squire, Zola-Morgan, Amaral et al.), pri čemu treba izvršiti 4-5 ponavljanja ("Repetitio mater studiorum est"). Ponavljanja treba činiti u onim razdobljima kada je krivulja zaboravljanja najstrmija (prvo ponavljanje svakako je potrebno napraviti unutar 24 sata), a također bi zbog nužnosti većeg broja ponavljanja za nj trebalo unaprijed rezervirati barem trećinu ukupno potrošenog vremena za učenje (Ebbinghausove krivulje zaboravljanja, 1885). Osim navedenoga biološkog ograničenja za pretvorbu kratkoročnog u dugoročno pamćenje, na stupanj retencije značajno utječu i brojni drugi čimbenici. Dva važnija čimbenika su obrazac usvajanja (raspodjeljeno vs. zgusnuto), te redovita i dovoljna količina sna. Brojnim je pokusima u kontroliranim uvjetima pokazano da je vremenski raspodijeljeno usvajanje superiorno nad "zgusnutim" učenjem, npr. neposredno prije ispita. Ova je empirijska činjenica nadavno potvrđena i na modelu učenja u kalifornijskog puža (Aplysia californica). Vremenski raspoređeno davanje podražaja nasuprot "masivnom" obrascu podraživanja na molekularnoj je razini dovelo i do fundamentalno različitih oblika pamćenja s obzirom na lučenje serotonina i translokaciju protein kinaze C (Farah et al., J. Neurosci. 2009). Ukratko, zaključeno je da se, pored vizualizacije i elaboracije (razmišljenja o značenju onoga što se uči, te stvaranju asocijacija između novih činjenica i prethodnog znanja koje je stabilno u vlastitom mentalnom okruženju), učenje može pospješiti osiguravanjem dovoljne količine sna (u razdobljima sna kada se u području hipokampalne formacije snime oštri EEG valovi vrši se proces pretvorbe kratkoročnog u dugoročno pamćenje, a količina sna je proporcionalna stupnju retencije, v. Buzsaki et al., Llinas et al., ), te boljim vremenskim raspoređivanjem usvajanja i ponavljanja gradiva (više kraćih seansi učenja i ponavljanja u duljem vremenskom razdoblju dovode do većeg stupnja retencije u odnosu na manji broj seansi tj. "kampanjsko učenje").

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija

POVEZANOST RADA