Naslov
Srednjovjekovna umjetnička topografija istočnohrvatske ravnice (od 11. do početka 14. st.)
(Medieval Art Topography of Eastcroatian plain (from 11th till beginning of 14th century))

Autori
Jukić, Vjekoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.10

Godina
2009

Stranica
224+84 table sa slikama i kartama

Mentor
Goss, Vladimir P.

Ključne riječi
Slavonija; Romanika; Gotika; Umjetnička topografija; pečujska biskupija; srednjovjekovna umjetnost
(: Slavonia; Romanesque; Gotic; Art Topography; Pécs Bishopric; Medieval Art)

Sažetak
Rad se bavi srednjovjekovnom umjetničkom topografijom istočnohrvatske ravnice. Ovo je područje u srednjem vijeku bilo dijelom Pečujske biskupije. Obrađena su 4 arhiđakonata Pečujske biskupije: Osuvački, Vukovski, Požeški i Morovićki (dva detaljno, a dva samo dijelomično tj. Onim dijelom koji geografski pripada spomenutom području). Obzirom na stanje na terenu, ostaci srednjovijekovnih spomenika traženi su na osnovu postojećih dokumenata, povijesnih podataka, objavljene literature i terenskim istraživanjima potpomognutim konzultiranjem, lokalnih stručnjaka, topo karata i Google Earth-a. Ovakvom metodom su uspostavljene određene konstante unutar kulturnog pejzaža istočnohrvatske ravnice koje su broj poznatih spomenika povećale i stvorile mrežu od devedesetak potencijalnih mjesta i preko stotinu potencijalnih crkvenih i svjetovnih srednjovjekovnih građevina na području istočnohrvatske ravnice. Nakon uvodnog dijela rada koji postupak i metodu istraživanja detaljno objašnjava slijedi razvrstavanje spomenika po pojedinim skupinama. U prvu skupinu su uvrštene sakralne građevine koje se dijele na katedrale (Đakovo), samostane, župne crkve te dvorske kapele i zadužbinske crkve. Župne crkve (kojih ujedno ima i najviše) dalje se dijele na mjesta sa očuvanim spomenicima ili istraženim ostacima, mjesta sa materijalnim tragovima arhitekture, mjesta koja su mogući položaji i mjesta sa naslućenim srednjovjekovnim spomenicima. Svjetovna arhitektura obuhvaća slobodne kraljevske gradove (Vukovar) i utvrde (njih dvadesetak). Nabrojane građevine (iako ih je veliki broj još uvijek neistražen) omogućile su i stanovite stilske analize koje su također pokazale određena pravila u formiranju kulturnog pejzaža, ali i načinu i obliku gradnje pojedinih vrsta građevina (npr. kružne utvrde). Analize pojedinih građevina i umjetničkih elemenata napravljene su u trećem dijelu rada čime su stvoreni određeni potencijali za daljnja istraživanja, bez čijih se provođenja priča o srednjovjekovnoj umjetnosti istočnohrvatske ravnice ne može do kraja završiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA