Naslov
Enlargement of the European Union and Probable CAP Effects on Agriculture of Croatia

Autori
Jovančević, Radmila

Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 48 (1997), 9; 585-594

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ključne riječi
(Key words)

Sažetak
Autorica u radu razmatra posljedice eventualne integracije Srednje i Istočnoeuropskih zemalja u CAP (zajedničku poljoprivrednu politiku) Europske unije i mogući utjecaj tog sustava mjera na poljoprivrede tih zemalja. Analizi prilazi sagledavajući globalno okruženje (u kontekstu zaključaka Urugvajske runde GATT-a o poljoprivrednim proizvodima koji traže smanjivanje carina između članica i zabranu ne-carinske zaštite što bi trebalo osigurati da se međunarodna trgovina poljoprivrednim proizvodima razvija u sigurnijim uvjetima) i reformu zajedničke agrarne politike (CAP) unutar Europske unije (što je odgovor na krizu budžeta). Ističe kako će cjenovna pomoć farmerima u Europskoj uniji postajati sve manja, dok se naglašava njihova zavisnost o direktnim plaćanjima. Autorica naglašava dodatnu složenost situacije ako bi se EU proširila novim zemljama članicama iz središnje i istočne Europe. Nakon pridruživanja potrošači tih zemalja svakako bi imali koristi, jer bi plaćali manje subvencije, dok bi poljoprivrednici postali gubitnici ukoliko ne bi bili u stanju konkurirati farmerima iz ostalih zemalja članica EU. Stoga bi moguća integracija zemalja središnje i istočne Europe u CAP imala ozbiljne implikacije ne samo na poljoprivredni sektor već i na prehrambenu industriju . Autorica zaključuje da ekonomski učinci eventualnog priključivanja zemalja Središnje i Istočne Europe Europskoj uniji ne bi bili posebno značajni za poljoprivredu. Naime uvoz poljoprivrednih proizvoda u te zemlje već je sada značajno liberaliziran, ali bi nakon pristupa Europskoj uniji došlo do tendencije povećanja uvoza iz zemalja Europske unije. Obrnuto, Zemlje Središnje i Istočne Europe ne bi bile u mogućnosti značajnije povećati svoj poljoprivredni izvoz, budući da je konkurentna sposobnost slabija. Analiza poljoprivredne razmjene Hrvatske s Europskom unijom u razdoblju 1990-94. pokazala je također da Europska unija sve više poljoprivrednih proizvoda izvozi na tržište Hrvatske, a da je nasuprot tome smanjivala svoj uvoz. Stoga autorica smatra da ulazak Hrvatske na tržište EU ne bi riješio probleme strukturnih prilagodbi hrvatskog gospodarstva. Znanstveni se doprinos autorice u ovom radu iskazuje u spoznaji da na segmentu poljoprivrede pristup zemalja istočne i centralne Europe u EU ne ugrožava poljoprivredu EU, već obrnuto, mnoge zemlje u tranziciji suočit će se sa snažnom konkurencijom razvijenih zemalja koje su godinama subvencionirale svoje poljoprivrednike. Ovaj rad svrstava se u područje makroekonomije EU.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA