Pregled bibliografske jedinice broj: 434533
Nove tendencije na Europskom tržištu žita
Nove tendencije na Europskom tržištu žita // Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 43 (1992), 1-2; 95-107 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 434533 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nove tendencije na Europskom tržištu žita
(New trends in the European grain market)
Autori
Jovančević, Radmila
Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 43
(1992), 1-2;
95-107
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ključne riječi
(Key words)
Sažetak
Kandidatkinja u ovom radu prikazuje glavne karakteristike i tendencije u međunarodnoj razmjeni žita u Europi i njezinoj periferiji. Prisutna je polarizacija između zemalja Centra i Periferije Europe. Zemlje europskog centra, koje su bile najveće svjetske uvoznice žita prije I svjetskog rata, danas postaju neto izvoznici. To je ostvareno zahvaljujući protekcionističkoj agrarnoj politici zemalja centra (pomoć poljoprivredi putem visokih cijena, sa razrađenim i trajnim mehanizmima i značajnim subvencijama) što je naročito slučaj sa zajedničkom agrarnom politikom Europske zajednice (CAP). Nasuprot tome, nepovoljna ekonomska situacija kod perifernih zemalja (posebice južne i Istočne Europe i sjevernog dijela Afrike) imala je negativne implikacije za poljoprivredni sektor. Pomoć proizvođačima bila je nedovoljna, kako iz budžeta tako i preko cijena, budući da potrošači nisu u stanju plaćati visoke cijene poljoprivrednih proizvoda. Europska periferija na taj način postajala je posljednjih decenija sve većim i većim uvoznikom žita sa teškim posljedicama za vanjskotrgovinsku bilancu. Znanstveni doprinos ovog rada ogleda se u tome što autorica obrazlaže da multilateralni trgovinski pregovori u okviru Urugvajske runde GATT-a, nisu dotad donijeli rezultate, a isto tako obrazlaže da u slučaju započinjanja procesa liberalizacije poljoprivrednim proizvodima to bi moglo povoljno utjecati na razvoj poljoprivredne proizvodnje perifernih zemalja. To bi podiglo cijene žita na svjetskom tržištu na dugi rok. Autorica predviđa kratkoročne poteškoće za neke zemlje uvoznice, budući bi prva posljedica bili povećani uvozni troškovi hrane. No, dugoročno bi to stimuliralo proizvodnju perifernih zemalja. Rad spada u područje Makroekonomija EU.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
