Naslov
Utjecaj izvora masti na rast pilića, odlaganje i sastav masnog tkiva
(Influence of fat source on broiler growth, deposition and composition of fatty tissue)

Autori
Škrtić, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
16.11

Godina
1999

Stranica
63

Mentor
Kralik, Gordana

Ključne riječi
tovni pilići; alfa linolenska masna kiselina; masno tkivo; repičino ulje; punomasno repičino sjeme
(fattening broilers; alpha linolenic fatty acid; fat tissue; oil rap; fullfat rap seed)

Sažetak
Istraživanje utjecaja različitih izvora masti na rast tovnih pilića, odlaganje i sastav masnog tkiva provedeno je na 360 Ross 208 muških pilića. S obzirom na način hranidbe pilići su podijeljeni u tri skupine: 1.skupina dobivala je u završnoj smjesi 7,5% animalne masti, 2.skupina 6,2% repičina ulja i 3.skupina 13,5% sjemena uljne repice. Početna krmna smjesa za sve pokusne skupine sadržavala je 22,00% sirovih bjelančevina i 13,08 MJ/kg ME. Završne krmne smjese za prvu, drugu i treću pokusne skupine sadržavale su 20,67%, 20,59% i 20,51% sirovih bjelančevina te 13,00 MJ/kg; 12,76 MJ/kg i 12,89 MJ/kg ME. Različiti izvori masti u hrani za tovne piliće statistički su visoko značajno (P<0,001) utjecali na postignutu završnu masu. Tako su najveću završnu masu postigli tovni pilići 1.skupine (2218 g), zatim slijede pilići 2.skupine (2067 g), dok su pilići 3.skupine bili u prosjeku najlakši (1947 g). Najbolja konverzija hrane zabilježena je kod 1.skupine pilića (1,95 kg hrane/kg prirasta), dok je konverzija za 2. i 3.skupinu bila 2,03 i 2,13 kg hrane/kg prirasta. Utvrđeno je kako različiti izvori masti u hrani utječu na progresivnu fazu rasta (1.skupina 2,18-8,45 tjedana, 2.skupina 2,39-9,23 tjedana, 3.skupina 2,56-9,88 tjedana). Faza intenzivnog rasta očitovala se u nešto ranijem razdoblju (1,83 tjedana) kod pilića hranjenih obrocima koji su sadržavali životinjsku mast, nego kod pilića 2. i 3. skupine (2,39 i 2,56 tjedana). Nakupljanje masti u trbušnoj šupljini bilo je najizraženije kod pilića 1.pokusne skupine (2,34%). Razlike u udjelima trbušne masnoće u trupu bile su statistički vrlo visoko značajne (P<0,001). Uporabom repičinog ulja statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) smanjen je udio zasićenih kiselina (palmitinske i stearinske) u trbušnoj masnoći tovnih pilića. Linolna kiselina bila je najzastupljenija kod pilića 3.skupine (27,05%), a zatim kod pilića 2. i 1.skupine (22,68% i 21,02%). Razlike u udjelima oleinske i linolne kiseline između skupina istraživanih pilića bile su statistički visoko značajne (P<0,001). Razlike u udjelu -linolenske kiseline u trbušnoj masnoći tovnih pilića bile su statistički vrlo visoko značajne (P<0,001). U odnosu na piliće 1.skupine povećanje sadržaja -linolenske kiseline u trbušnoj masnoći 2. i 3.skupine bilo je 130% i 138%. Odnos zasićenih i nezasićenih masnih kiselina bio je kod 1.skupine pilića 31,34:68,66%, 2.skupine 20,80:79,20, dok je najširi odnos zabilježen kod tovnih pilića 3.skupine 20,13:79,87%.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA