Naslov
Mjerenje intenziteta destinacijske atraktivnosti u turizmu primjenom indeksa destinacijske atraktivnosti (IDA)
(Measurement of tourism destination attractiveness by applying Index of Destination Attractiveness (IDA))

Autori
Krešić, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.11

Godina
2009

Stranica
298

Mentor
Prebežac, Darko

Neposredni voditelj
Prebežac, Darko

Ključne riječi
turistička destinacija; faktori atraktivnosti; atrakcijski intenzitet; konkurentnost turističke destinacije; destinacijski menadžment; hrvatski turizam
(tourism destination; attractiveness factors; attraction intensity; destination competitiveness; destination management; Croatian tourism)

Sažetak
Faktori atraktivnosti predstavljaju jednu od najvažnijih determinantni stupnja konkurentnosti turističkih destinacija. Oni se mogu definirati kao ona destinacijska obilježja koja, svojim specifičnim svojstvima, privlače ili motiviraju turiste na posjet određenom turističkom receptivnom području. S obzirom na intenziviranje konkurencije među turističkim destinacijama na međunarodnom turističkom tržištu, turističke destinacije se nalaze pred imperativom kvantifikacije i povećanja razine svoje atraktivnosti da bi zadržale postojeće i/ili poboljšale svoje tržišne pozicije. Da bi bile uspješne na međunarodnom turističkom tržištu, destinacije moraju osigurati da njihov atrakcijski intenzitet bude najmanje jednak ili poželjno veći od atrakcijskog intenziteta destinacija u neposrednom konkurentskom okruženju. Iako je fenomenu atraktivnosti turističkih destinacija posvećena relativno velika pozornost u znanstvenoj literaturi (Ritchie i Zins, 1978 ; Ferrario, 1979 ; Lew, 1987 ; Leiper, 1990 ; Philip, 1993 ; Hu i Ritchie, 1993 ; Weber i Mikačić, 1995 ; Nyberg, 1995 ; Gunn, 1998 ; Kušen, 2002 ; Formica 2002 ; Ritchie i Crouch 2003 ; Pike i Ryan, 2004 ; Formica i Uysal, 2006) samo su se rijetki autori bavili pokušajima procjene atrakcijskog intenziteta turističkih destinacija (Hu i Ritchie 1993 ; Formica 2002 ; Pikkemaat, 2004 ; Formica i Uysal 2006). Ovo nije iznenađujuće s obzirom na činjenicu da je pojam destinacijske atraktivnosti vrlo apstraktan te je stoga vrlo teško konstruirati odgovarajući indikator kojim bi se mogla kvantificirati razina destinacijske atraktivnosti. Glavni cilj ovoga rada je definiranje metodologije za kvantifikaciju destinacijske atraktivnosti kao i testiranje mogućnosti primjene te metodologije za kvantificiranje stupnja destinacijske atraktivnosti sedam hrvatskih primorskih županija. Osnovna pretpostavka, koja čini osnovu za izračun indeksa destinacijske atraktivnosti (IDA) je činjenica da turisti nastoje primiti što veću količinu informacija o turističkoj destinaciji koristeći što manje intelektualnog napora i kognitivne energije. Kao posljedica toga dolazi do procesa apstrahiranja i redukcije količine primljenih informacija ili, drugim riječima, turisti se tijekom odluka o odabiru destinacije za odmor, fokusiraju samo na neke destinacijske atribute dok druga destinacijska obilježja djelomično ili u potpunosti zanemaruju. Oni atributi turističkih destinacija koje turisti percipiraju kao najvažnije, tj. koji imaju najveći utjecaj na odluke turista o odabiru destinacije, imaju i najveći atrakcijski intenzitet. Preložena metodologija pruža mogućnost za kvantifikaciju toga atrakcijskog intenziteta primjenom indeksa destinacijske atraktivnosti (IDA). U ovome istraživanju je testirana mogućnost primjene predložene metodologije za kvantifikaciju atrakcijskog intenziteta hrvatskih primorskih destinacija. Podaci korišteni u istraživanju su prikupljeni u sklopu Tomas - ljeto 2007. istraživanja, longitudinalnog istraživanja o stavovima i potrošnji turista u hrvatskim primorskim destinacijama kojega već više od dvadeset godina provodi Institut za turizam (od 1987). Na prikupljenim podacima je primijenjena procedura faktorske analize s ciljem agregiranja 19 početnih varijabli u manji broj faktora atraktivnosti. Nakon toga je, sumiranjem umnoška srednjih vrijednosti varijabli koje su se agregirale u faktore i njihovih težinskih koeficijenata, izračunat IDA indeks za svaki dobiveni faktor, te je također izračunat agregirani IDA indeks na razini svake od sedam promatranih županija. Ovako izračunati IDA indeksi se mogu koristit za usporedbu sveukupnog atrakcijskog intenziteta različitih destinacija, za analizu strukture destinacijske atraktivnosti ili za usporedbu atrakcijskog intenziteta pojedinih faktora atraktivnosti u različitim destinacijama. Istraživanjem se došlo do zaključka da se predloženom metodologijom može doći do kvalitetnih podataka o atrakcijskom intenzitetu turističkih destinacija kao i o njihovom mogućem utjecaju na stupanj konkurentnosti turističkih destinacija. Osim znanstvene primjene, predložena metodologija ima i svoju vrlo praktičnu primjenu u turističkom gospodarstvu jer rezultati dobiveni primjenom ovoga metodološkog postupka mogu poslužiti kao kvalitetna informacijska podloga destinacijskim menadžerima za donošenje, kako operativnih tako i strateških odluka vezanih za smjer i intenzitet razvoja turizma na nekom turistički receptivnom prostoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA