Naslov
Sporazum Hitler - Staljin
(Agreement Hitler - Stalin)

Autori
Čupić, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Pula

Datum
23.10

Godina
2009

Stranica
36

Mentor
Dukovski, Darko

Neposredni voditelj
Milovan, Iva

Ključne riječi
Sporazm Hitler Staljin
(Agreement Hitler - Stalin)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je pokušati objasniti način na koji su se Njemačka i Sovjetski Savez postepeno politički približavali jedan drugome. To približavanje urodilo je paktom o nenapadanju koji je bitno utjecao na događaje narednih godina. Ne bi li se ova dva politički suprotstavljena sustava približila i dogovorila oko suradnje, bilo je potrebno uložiti znatne političke napore. Ako uzmemo u obzir samo potpisivanje pakta u kolovozu 1939. godine, koje je prošlo bez velikih napora i zastoja u pregovoru, nećemo shvatiti važnost svih diplomatskih odnosa započetih još 1938. godine koji su do toga doveli. Razvoj odnosa koji su opisani u drugom i trećem poglavlju, služili su kao temelj pregovora koji su bili najaktivniji u kolovozu. Tada je ostalo samo da se zaključe i usklade stavovi koje su vlade ovih država mijenjale i prilagođavale. Pogled iz sovjetskog kuta na ugovor s Njemačkom koji je predviđao žrtvovanje ali i dijeljenje Poljske, bio je potez sličan onome kad je Chamberlain žrtvovao Čehoslovačku ne bi li kupio mir s Reichom na sastanku u Münchenu 1938. godine. Vjerojatno su brojni bezuspješni pokušaji suradnje sa Zapadom za uspostavljanje saveza koji bi onemogućio Hitlera u ekspanziji Europom, od kojih su neki potekli iz Moskve, kod Staljina izazvali sumnju da Zapad zapravo želi gurnuti Njemačku na Istok, ne bi li se ona obračunala sa SSSR-om. Na taj bi se način Zapad mogao obračunati s objema državama koje su se međusobno izmorile. To je moralo izazvati reakciju zaštite sovjetskih interesa na ovakav način. Na dogovor s Njemačkom SSSR je zasigurno gurnula krajnje nepovjerljiva politika Velike Britanije i Francuske prema njima. Da su oni ozbiljnije shvatili razgovore s Moskvom, vjerojatno bi ishod tih razgovora završio povoljnije za njih. Na ovaj način krivica za početak Drugog svjetskog rata može se prebacivati s države na državu. Danas je jasno da je njemačka politika urodila plodom te je ostvarivanje Hitlerovih planova za hegemonijom na europskom kontinentu moglo započeti uz podršku njegova nekad najljućeg neprijatelja Staljina. Posljedice potpisivanja ugovora o nenapadanju i tajnog pakta bile su ogromne. Hitler je uz pomoć najljućeg protivnika mogao ući u rat znajući da mu ne prijeti sovjetska opasnost. Bilo bi suvišno sada raspravljati o dvoličnosti Staljina. On je potpisao ugovor koji mu je na neko vrijeme garantirao sigurnost od nacista. Dvije godine kasnije kada je Njemačka napala SSSR, Staljin se mogao pravdati da je u to vrijeme pripremao obranu svoje zemlje. Između ostalog, teritorij koji je SSSR zauzimao u tom trenutku bio je značajno veći od onoga što je bio pred potpisivanje ugovora, pa je invazija na SSSR počela s mnogo udaljenije granice 22. lipnja 1941. nego što bi to bilo 1939. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA