Naslov
Globalna kriza i nacionalne reforme
(The Global Crisis and National Reforms)

Autori
Vedriš, Mladen ; Šimić, Ružica

Izvornik
Ekonomija (1330-0636) 16 (2009), 2; 525-558

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kriza financijskog sektora; globalna ekonomska kriza; nacionalna ekonomska kriza; strukturne reforme; konkurentnost
(financial sector crisis; global economic crisis; national economic crisis; structural reforms; competitiveness)

Sažetak
Globalna ekonomska kriza ubrzano je ovladala prostorom nacionalnih ekonomija. Nakon prvog šoka iznenađenja izazvanog inicijalnom financijskom krizom u SAD-u, na razini pojedinih država, ali i širih, organiziranih struktura i adresa komunikacije i odlučivanja (G-7, G-20, MMF, World Bank, OECD, Europska unija), otpočeo je proces traženja rješenja, počevši od mjera za sprečavanje produbljenja krize pa do stvaranja (institucionalnog) okvira koji mora na vrijeme spriječiti pojavu ovakvih događanja u neposrednoj budućnosti. Za očekivati je da će krug razvijenih država odgovore na ova pitanja uspjeti pronaći tijekom ove i naredne godine. Kako vrijeme prolazi sazrijeva uvjerenje i potreba većeg stupnja koordinacije mjera koje se poduzimaju u pojedinim državama. Isto tako, ponovno otkrivanje značaja i uloge industrijske politike kao platforme daljnjeg razvojnog ciklusa i uravnoteženog rasta ponovno postaje, doktrinarno i praktično, značajno usmjerenje protagonista ekonomske politike. Hrvatska je, kao dio kruga tranzicijskih država, osjetila ovu krizu dvojako: kao vanjski udar, ali istovremeno i kao okidač koji je na površinu doveo i potrebu suočavanja s više nego desetljećem nagomilanih problemima strukturne naravi: počevši od onih niske razine učinkovitosti rada i kapitala (konkurentnost), trajnog i visokog stupnja vanjskog zaduživanja, regionalnih neusklađenosti, odsustva industrijske (razvojne) politike te niske razine učinkovitosti javne uprave i javnih servisa u širem kontekstu. Kako ovu krizu iskoristiti kao priliku i momentum za (i) nacionalni zaokret, pitanje je za akademsku zajednicu, ali još i više (i u Hrvatskoj) za protagoniste izvršne vlasti i legislative, legitimnih i odgovornih adresa za ostvarenje neophodnih promjena. Nedvojbeno postaje jasno: iskazana aktivnost uvjetovana je ne samo novonastalom globalnom krizom nego isto tako (ili i više) kroz desetljeće i duže stvaranim deficitima vlastite razvojne strategije te operativne ekonomske politike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA