Naslov
Institucionalna skrb za siromašnu i nezbrinutu djecu u gradu Zagrebu od 1900. do 1940.
(Institutional child care for poor and neglected children in the City of Zagreb from 1900 to 1940)

Autori
Branica, Vanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.09

Godina
2009

Stranica
355

Mentor
Ajduković, Marina

Ključne riječi
povijest skrbi za djecu; institucionalna skrb; grad Zagreb
(child care history; institutional care; city of Zagreb)

Sažetak
Početak 20. stoljeća obilježile su velike promjene u ekonomskom, političkom i društvenom životu, u stavovima prema djeci i djetinjstvu te se razvijaju različiti znanstveni pristupi istraživanja i razumijevanja djece i obitelji. To razdoblje obilježio je i početak državne intervencije u područje skrbi za djecu. Stoga su ciljevi istraživanja bili (1) istražiti i opisati institucionalnu skrb za siromašnu i nezbrinutu djecu u gradu Zagrebu u razdoblju 1900.-1940. godine ; (2) istražiti utjecaj društveno-političkog konteksta na konceptualizaciju institucionalne skrbi za siromašnu i nezbrinutu djecu u gradu Zagrebu u razdoblju 1900.-1940. godine i (3) analizirati i opisati strukturu i tematsku orijentaciju značajnih publikacija u kojima se raspravlja koncept skrbi za djecu u razdoblju 1900. do 1940. godine. Istraživanje je provedeno tijekom 2007. i 2008. godine. Osnovni izvor podataka bila je arhivska građa pohranjena u Državnom arhivu u Zagrebu, Hrvatskom državnom arhivu i Hrvatskom školskom muzeju. Osim primarnih, korišteni su i sekundarni izvori podataka, časopisi i publikacije objavljeni u promatranom razdoblju. Rezultati upućuju na to da je skrb za siromašnu i nezbrinutu djecu postojala tijekom cijelog promatranog razdoblja te je njen razvoj povezan s gospodarskim, socijalnim, kulturnim i političkim faktorima. Socijalni rizici koji su nepovoljno utjecali na život djeteta bili su: siromaštvo, loši stambeni i higijenski uvjeti, neinformiranost roditelja o brizi i njezi djeteta, rad majke. Rizici su se ispreplitali te su posebno ranjiva bila nezakonita djeca, odnosno djeca rođena izvan braka roditelja. Skrb za siromašnu i nezbrinutu djecu u gradu Zagrebu do I. svjetskog rata provodila su najviše dobrotvorna udruženja uz financijsku potporu gradskih vlasti. Nakon I. svjetskog rata gradske vlasti uz financijsku potporu dobrotvornim udruženjima, koja su kontinuirani pružatelj skrbi za djecu, dio razvijenih oblika skrbi za djecu inkorporiraju u sustav skrbi za djecu koji se na razini grada tada počinje razvijati. Tijekom promatranog razdoblja razvili su se različiti oblici skrbi za djecu: podjela odjeće, obuće, školskih knjiga i obroka školskoj djeci, osnivaju se i institucije. S ciljem smještaja djece zaposlenih majki i siromašnih roditelja osnovane su kolijevke i skloništa, osnovani su i dječji domovi za djecu bez roditelja i onu koja zbog siromaštva ili narušenih obiteljskih odnosa nisu mogla živjeti u obiteljskom domu. Dječji domovi osnovani tijekom promatranog razdoblja u gradu Zagrebu bili su: dječji dom na Josipovcu osnovan 1888. godine ; Gradski dječji ambulatorij osnovan 1907. godine koji je 1927. godine osnovao dom za djecu i majke ; kolijevka, sklonište i azil za djecu kojeg je osnovala Udruga učiteljica 1912. godine ; dom Lige za zaštitu djece osnovan 1916. godine ; dječje uzgajalište Amruševo osnovano 1919. godine. Organizacija Narodna zaštita također je kratko u 1927. godini imala Dječji dom Narodne zaštite, ustanovu za privremeni smještaj djece. Nekoliko je ključnih pojedinaca koji su djelovali u području skrbi za djecu i svojim radom značajno doprinijeli konceptualizaciji skrbi za djecu te neposrednim radom potakli razvoj različitih oblika skrbi. Istaknuti pojedinci su: Đuro Basariček, Marija Jambrišak, Milka Pogačić, Josip Šilović, Andrija Štampar, Žiga Švarc. Profesije koje su se razvijale i djelovale u području skrbi za djecu bile su sestre pomoćnice i učiteljice. Radilo se o obrazovanim profesionalnim grupama. Obavljale su terenske izvide u obitelji koji su imali elemente zdravstvenog i socijalnog prosvjećivanja, ali i elemente provjere socijalnog statusa obitelji s ciljem ostvarivanja prava na neki oblik pomoći. Rezultati leksikometrijske analize naslova, podnaslova i poruka objavljenih u časopisu Narodna zaštita pokazuju da se najzastupljenije teme tiču djece, siročadi, majki, društva, života, zaštite i naroda što je povezano i s idejama koje su pojedinci značajni za konceptualizaciju skrbi za djecu iznosili u svojim radovima i javnim predavanjima. Zaključno, u promatranom su razdoblju u gradu Zagrebu osnovani različiti oblici skrbi za djecu koji su pružili temelje za daljnji razvoj sustava socijalne skrbi kakav poznajemo danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA