Naslov
Sitni glodavci kao dio šumskog ekosustava Ivanščice
(Small rodents on the part forest ecosystem of Ivanščica)

Autori
Videc, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.09

Godina
2009

Stranica
82

Mentor
Margaletić, Josip

Ključne riječi
Sitni glodavci; zoonoze; šumski ekosustav
(Small rodents; zoonoses; forest ecosystems)

Sažetak
Utvrđivanje brojnosti populacija sitnih glodavaca provedeno u pet različitih šumskih zajednica (Epimedio – Carpinetum betuli var. Fagus sylvatica, Luzulo – Fagetum sylvaticae, Lamio orvale – Fagetum sylvaticae, Abieti – Fagetum pannonicum i Chrysanthemo macrophylli – Aceretum pseudoplatani) smještenih na različitim nadmorskim visinama masiva Ivanščice. Tijekom istraživanja u periodu od sredine ožujka 2007. god. do sredine listopada 2008. god. obavljeno je 12 izlova na svakome lokalitetu, i tom prilikom postavljeno je sveukupno 60 lovnih transekata pri čemu je ostvareno 1752 klopka/noći, te su ulovljene i determinirane 72 jedinke sitnih glodavaca. Determinirane su četiri vrste sitnih glodavaca: Apodemus sylvaticus L, Apodemus flavicollis Melchior, Myomis glareolus Schreber i Microtus arvalis Pallas. Prema rezultatima izlova dominatna vrsta je Apodemus sylvaticus (49%) dok su vrste Apodemus flavicollis (22%) i Myomis glareolus (28%) zastupljene u uzorku svaka u približno četvrtini slučajeva ulova, a vrsta Microtus arvalis (1%) zabilježena je samo u jednome slučaju, pa je i njezin udio u ukupnome ulovu najmanji. Pojavnost pojedine vrste sitnih glodavaca s obzirom na nadmorsku visinu statistički je obrađena primjenom Hi kvadrat testa pri čemu nije utvrđena statistički značajna razlika. Prisutnost pojedine vrste sitnih glodavaca obzirom na šumske zajednice statistički je obrađena primjenom Hi kvadrata testa pri čemu je utvrđena statistički značajna razlika brojnosti populacija sitnih glodavaca u odnosu na šumske zajednice. U modelu linearne korelacije ukupan broj ulovljenih jedinki definiran je kao zavisna varijabla, dok su nezavisne varijable bile različite nadmorske visine i šumske zajednice. S obzirom na vrijednosti koeficijenata korelacije višestruke linearne regresije vidljivo je da postoji statistički značajna ovisnost broja ulovljenih jedinki i različitih nadmorskih visina, odnosno šumskih zajednica. Ovisnost brojnosti populacija sitnih glodavaca na području istraživanja u odnosu na temperaturu zraka, temperaturu tla na 5 cm dubine i tlak zraka, kao nezavisne varijable također je statistički obrađena primjenom višestruke linearne korelacije. Prema iskazanim rezultatima, za razinu signifikantnosti α = 0, 05 ova analiza govori nam da broj jedinki sitnih glodavaca ovisi statistički značajno o šumskoj zajednici i nadmorskoj visini, djelomično značajno o temperaturi zraka, te nedovoljno značajno o temperaturi tla na 5 cm dubine i tlaku zraka. Prema iskazanim rezultatima, za razinu signifikantnosti α = 0, 05 ova analiza govori nam da broj jedinki sitnih glodavaca ovisi statistički značajno o šumskoj zajednici i nadmorskoj visini, djelomično značajno o temperaturi zraka, te nedovoljno značajno o temperaturi tla na 5 cm dubine i tlaku zraka. Kod vrste A. sylvaticus utvrđen je serološki nalaz titra protutijela na leptospire vrste australis (1:125), pomona (1:50) i tarassovi (1:50), dok je analiza jedinki vrste A. flavicollis utvrdila prisutnost seroloških varijanti Leptospira grippotyphosa (1:50), pomona (1:125 i 1:250), icterohaemorragieae (1:125) i tarassovi (1:50). Kod vrsta M. glareolus i M. arvalis zabilježen je samo po jedan titar na serološku varijantu icterohaemorragieae (1:50) pri M. glareolus, odnosno na varijantu leptospire pomona (1:125) pri M. arvalis.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Šumarstvo

POVEZANOST RADA