ࡱ> *,'()G Wbjbjَ &ΰ]4.$WNNNN.3NBuPBR$XzZRRAAAA8N NABA GLXNR\`[Nc@M(NASTAVA IZ IMUNOLOGIJE I MIKROBIOLOGIJE Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom 1. Zavod -predavaonica, vje~baonica 2 skupine nastavnika djelatnost (laboratoriji) poznati nastavnici HAZU; HAMZ, suradniatvo PLIVA 2. Nastava - odr~avanje, nazivi predmeta, satnica, upisivanje vje~bi 3. Nastavnici (upoznavanje, djelatnost u nastavi i u znanosti) Prof. dr. sc. Tomo Nagli Prof. dr. sc. Josip Madi Doc. dr. sc. Ljiljana Pinter Dr. sc. Branka `eol, asistent 4. Predavanja - pohaanje (kvaliteta i osobitosti predavanja) -du~nost -va~nost ~ive rije i -ponavljati viae puta -kontrola -ponavljanje nakon poglavlja -rje nik -ud~benici (nabava) -filmovi - imunosni sustav - protutijela (raznovrsnost specifi nosti) - stani na imunost -monoklonska protutijela - autoimunosne bolesti - infekcijske bolesti -ispiti TEMELJNA OBILJE}JA IMUNOSNE REAKCIJE 1. PREPOZNAVANJE STRANOG - vlastito - tue nespecifi no - fagociti specifi no - protutijela, limfociti receptorska mre~a limfocita 106-108 2. SPECIFI NOST imunost specifi na 3. PAMENJE (SJEANJE) ospice (morbili), zauanjaci (mumps), crljenica (rubeola) primarna i sekundarna reakcija teorija klonske selekcije - prisjetne ili memorijske stanice Dopuna Prepoznavanje- nespecifi no: raspoznavanje identi nosti, samo vlastito i tue -specifi no: B-limfociti izvanstani ne antigene prrepoznaju pomou dvovaljanih Ig receptora T-limfociti prepoznaju tue peptide nastale unutarstani nom obradom antigena i vezane na povrainske molekule MHC Specifi nost Pamenje- Razli itost- IMUNOSNE STANICE 1. LIMFATI NE STANICE T-limfociti -pomoni ki -citotoksi ni -supresijski -kasne preosjetljivosti B-limfociti plazma-stanice 0-limfociti (K-, NK-stanice) 2. MIJELOI NE STANICE fagociti polimorfonuklearni leukociti -neutrofilni -eozinofilni monociti (makrofagi) dendriti ne stanice medijatorske (posredni ke) stanice mastociti polimorfonuklearni bazofilni leukociti krvne plo ice (trombociti) LIMFATI NI ORGANI I TKIVA IMUNOSNOG SUSTAVA 1. PRIMARNI ORGANI timus (prsna ~lijezda) Fabricijeva burza (u ptica) 2. PERIFERNI (SEKUNDARNI) ORGANI I TKIVA limfni vorovi slezena slabije organizirano i neorganizirano limforetikulrano tkivo: -probavnog sustava -dianog sustava -urogenitalnog sustava -seroznih opni -jetre -koatane mo~dine Antigen ------------------------- 1. Ulazak strane tvari- mikrofagi-makrofagi -obrada antigen ili imunogen 2. definicija 3. oblici imunosne reakcije (At., T-limf., Im. pod.) 4. kompletni antigen i hapten 5. antigenske osobine- A. -fizikalno-kemijske osobine (veli ina molekule, kompleksnost grae, stabilnost molekule) B.- prepoznavanje te tvari od IS (zatajenje-tvar nije postojala u vrijeme intrauterinog razvoja, oateenje tvari, vezanje na drugu stanicu, somatske mutacije), C. na in unoaenja (per os, i.m.), previae, premalo neke tvari) 6. antigenske determinante (nosa , hapten) 7. mikrobni antigeni - poliklonska, monoklonska protutuijela, dominantne ag determinante, imunogene ag determinante, bakterijski ag (O, K, H, F, porini, toksini) virusni-antigensko skretanje (ag. drift-mutacija), ag izmjena (rekombinacija- ag shift) 8. Ostali oblici ag-alergen, anafilaktogen, ATP, heterofilni antigeni P R O T U T I J E L A prodor Ag-oblici reakcije -definicija -imunoglobulini-antitijela ((, () Vrsti protutijela -aglutinini, precipitini, lizini, antitoksini, neutralizacijska, antiglobulini, antiimunoglobulini Imunoglobulinski razredi i podrazredi 5 razreda ili izotipova, klasi ni Ig, Graa imunoglobulina BIOLO`KO ZNA ENJE ATP -PRAKTI NO: PRESAIVANJE TKIVA, O INSTVO -TEORIJSKO: SAMOSVOJNOST (IDENTITET) USAIVANJE PLODA OBRANA OD TUMORA OBRANA OD INFEKCIJE - SPONTANO PRE}IVLJAVANJE OTPORNIH (KUGA), NORMALNA RASPODJELA -SELEKCIJA JAKO I SLABO IMUNOREAKTIVNIH KRI}ANJEM Ir-GENI - ATP I I ATP I I- PREPOZNAVANJE T-LIMFOCITA ANTIGENSKE DETERMINANTE- B-limfociti, Tc, Th, Ts, Tdh LEPRA-Th -imunost Tdh - imunost, preosjetljivost tuberkuloidni tip Ts - lepromatozni POLIMORFNOST GENA - OTPORNOST NA BOLESTI - PROIZVODNE OSOBINE ANKILOZIRAJUI SPONDILITIS - HLA-B27 -90%, 10% DRUGI OBOLI -8% m i 1%~ UGRO}ENOST 81% KOKO` - Marekova bolest Pokus: 51.1% osjetljivo - kri~anje - 90.7% 48.9 % otporno - kri~anje - 83.1% Marekova bolest - otporni -B2, B6, B21 - osjetljivi -B3, B5, B13, B19, B27 Dijagnostika: imunoloaki (ATP I - seroloake, ATP II -stani ne), kemijski, mol. genetika IMUNOSNI NADZOR Normalna reakcija - na vrijeme zapo inje, te e i zavraava Patoloaka:prejaka - preosjetljivost, autoimunosne bolesti :preslaba - zar. bolest, maligna bolest 1. Genski nadzor - IR nasljedna, Biozzijevi miaevi - normalna raspodjela, kri~anje, Immunological reactivity genes (Ir-geni) MHC I i II, razlike u zastupljenosti pojednih vrsta i podvrsta limfocita, razlike u na inu obrade i prezentiranja 2. Ag i At Ag - katabolizam At - negativna povratna sprega: prekrivanje Ag determinanti-F(ab)2 vezanje At Fc na supresijske limf. i B-limfocite (>cikl. 3',5' AMF), pasivna imunost u mladun adi, prelaz s tvorbe At jednog Ig razreda na drugi, seoba imunosnih stanica u l. voru i slezeni 3. Nadzorne stanice Th (AIDS-smanjen broj, autoimunosne bolesti -povean broj) i Ts (preosjetljivost smanjen broj), 15 limfokina (Th, Tc i B-limf.) Normalna aktivacija Th i Ts limfocita; makrofagi - obrada i prezentiranje Ag, citokini-PGE2 -imunosupresija 4. Idiotipske interakcije Neils Jerne, 1971, idiotopi-idiotip, idiotipska mre~a 5. Ostali mehanizmi c. 3'5' AMF, c. 3'5' GMF c. 3'5' AMF > u limf. At, Ts, prostaglandini, > u makrofagima neke fag. bakterije, > u mastocitima prostaglandini E, histamin inzulin, hormon rasta, tiroksin, encefalin -poti u, glukokortikoidi, androgeni, estrogeni, progesteron, endorfin ko e IR, C-reaktivni protein-poti e fagocitozu i aktivaciju C, a ko i tvorbu At na vlastite Ag, (-fetoprotein INFEKCIJA Podjela mikroorganizama prema stupnju organizacije ---------------------------------------------------------------------------- Paraziti - viaestani ni Eukariotski - protozoe i gljivice, prokariotske bakterije - jednostani ni ili viaestani ni Virusi - infektivne estice Viroidi - infektivne estice NK bez proteina Prioni - infektivne estice bez NK ----------------------------------------------------------------- Podjela mikroorganizama po odnosu prema domainu ------------------------------------------------------------------------- - saprofiti M - - paraziti (komenzali, simbionti, patogeni) Patogenost - sposobnost mikroorganizma da (1) prodre u tkivo, (2) da naseli tkivo, (3) da se tkivu razmno~ava, (4) da oateuje tkivo, (5) da se odupre obrambenoj sposobnosti organizma INFEKCIJA - prodor, naseljavanje i razmno~avanje patogenog mikroorganizma u organizmu primljiva domaina BAKTERIJSKE INFEKCIJE INVAZIVNOST - sposobnost mikroorganizma da prodre u tkivo, da se u njemu razmno~ava i airi po tkivu TOKSI NOST - egzo- i endotoksini GLJIVI NE INFEKCIJE (mehani ki pritisak na stanice, tvorba toksina u organizmu i izvan organizma - povrainske mikoze - sistemne mikoze - mikotoksikoze VIRUSNE INFEKCIJE -izumiranje stanica, proliferacija, senzibilizacija, imunosupresijsko djelovanje, autoimunosne bolesti, poremeaji neurovegetativnog i endokrinog sustava Kochovi postulati 1. patogeni mikroorganizam mora se ustanoviti pri svakoj pojavi bolesti 2. iz oboljele ili uginule ~ivotinje mora se izdvojiti i rasti u istoj kulturi 3. pokusna inficirana ~ivotinja mora oboljeti s jednakim znakovima kao i spontano inficirana 4. mikroorganizam se mora dokazati u pokusno inf. ~ivotinji i iz nje izdvojiti u istoj kulturi NESPECIFI NA OTPORNOST - PRIROENA IMUNOST 1. Neprimljivost za infekciju - nasljedne anatomske i fizioloake osobine - B. anthracis, Moraxella bovis, receptori za viruse 2. Zdrava ko~a i sluznice - mehani ka barijera - papci 3. Masne kiseline u ko~i 4. Kiselina u ~elucu 5. Mukocilijarna aktivnost sluznice dianog sustava, cirkulacija zraka - 15 (m -pr. d. sustav, 10 (m-bronhi, 5 (m -bronhioli 6. Kaaljanje, kihanje, povraanje, peristaltika (vezanje za receptore sluznice, ljuatenje epitela 20-50 mil. stanica svake min.) 7. Normalna mikroflora-mikroaerofilna u t.c., anaerobna u d.c., mikroflora buraga-celuloliti ke bakterije, tvorba vitamina svih osim A, D i E, nadra~a IS 8. Sustav komplementa 9. Topljive tvari u tjelesnim tekuinama -bazi ni prptidi i bjelan evine: lizozim, spermin, spermidin, fagocitin, platelin, leukin, C-reaktivni protein, Fe-transferin, haptoglobin, laktoferin 10. NK stanice 11. Interferon(i) 12. Fagocitoza 13. Upala Interferon(i) Razred Interferon Izvorite Uloga ----------------------------------------------------------------------------------- Tip I. ( -  18, S i G 12 leukociti protuvirusno K 4, P2 ( - G i S 5, P i  1 fibroblasti protuvirusno ( - S 6-7,  5, K2 trofoblast zaatita ploda ( - trofoblast zaatita ploda pre~iva a Tip II. ( T-stanice imunosna aktivacija ----------------------------------------------------------------------------------- Noviji oblici vakcina ------------------------------------- 1. Vakcine dobivene geneti kim in~injerstvom Kategorija I.- Vakcina sadr~i inaktivirani rekombinantni mikroorganizam ili purificirani antigen iz rekombinantnog mikroorganizma (gen za VP1 v.sl. i aapa u E. coli, v. ma je leukemije-E. coli) Kategorija II.- Vakcine koje sadr~e ~ivi mikroorganizam koji je liaen odreenih gena i time ireverzibilno atenuiran (v. Aujeszkijeve bokesti u svinja liaen gena za TK, te proteine gX ili gl) Kategorija III.- Vakcine koje sadr~e ~ive vektore za ekspresiju heterolognih gena odgovornih za sintezu antigena ili imunostimulatora (rekombinantni v. vakcinia s genom za sintezu G-proteina v. bjesnoe, v. govee kuge-v. vakcinija, v. newcastleske bolesti-v. boginja peradi) 2. DNA - gen za antigen-ve~e se na plazmid (dio kru~ne DNA) i unese u ~ivotinju; mo~e se unijeti (upucati) izravno u ~ivu stanicu 3. Sintetski polipeptidi 4. Antiidiotipske vakcine 1. PREOSJETLJIVOST Richet i Portier (1902) meduze-psi - anafilaksis Pirquet (1906) alergija - promijenjena reaktivnost (imunost i preosjetljivost) PREOSJETLJIVOST - stanje poja ane i promijenjene reaktivnosti organizma na antigen, koje se o ituje upalnom reakcijom na imunosnoj osnovi. Senzibilizacija Usporedba imunosti i preosjetljivosti Opa - lokalna, Aktivna - pasivna A. Reakcije preosjetljivosti ranog tipa - protutijela Coombs i Gell, 1963 1. Anafilaksijski tip preosjetljivosti -Tip I - 2. Citiotoksi ni tip preosjetljivosti -Tip II - 3. Preosjetljivost uzrokovana imunokompleksima - Tip III B. Preosjetljivost kasnog tipa- T-limfociti 4. Stani ni (kasni) tip preosjetljivosti- Tip IV -------------------------------- 1. Anafilaksijski tip preosjetljivosti Anafilaktogen (alergeni): polen, grinje u kunoj praaini, dlaka, perje, antibiotici, jaja, mlijeko itd. Antitijela: IgE i IgG-citotropna (citofilna)-prete~no nastaju lokalno Ciljne stanice: mastociti, bazofili-10-100 tisua receptora za Fc IgE Senzibilizacija 10-14 dana Medijatori: Histamin-vazodilatacija, poveana propusnost krv. ~ila, spazam glatke muskulature Serotonin: poveana propusnost krv. ~ila Kemotaksijski faktor eozinofila: kemotaksija eozinofila Tvar spora reagiranja: kontrakcije bronha, poveana propusnost krvnih ~ila 2. Opa anafilaksija -klini ki: kaaalj, dispneja, kolaps, urtikarija, svrbe~ (p i m), povraanje (m i p), pluni edem, emfizem, krvarenja, gastroenteritis (p) Lokalna-preosjetljivost na mlijeko, preosjetljivost na hranu (meso~deri-konzerve, 1/3 ko~nih bolesti na alergijskoj osnovi na hranu-svrbe~, eritem, urtike, povraanje, proljev -krvavi), na inhalacijske alergene-atopijske alergije-genetska sklonost (polen, spore plijesni, kuna praaina; u pasa -dalmatineri, terijeri-upala vanjskog zvukovoda, svrbe~, urtike, eritem, dermatitis, konj-kroni na opstrukcijska bolest) invazije nametnicima, ubod p ela, atrk, "slatki svrbe~"-slina insekata i muha, vakcine, antibiotici, hormoni, antibiotik u hrani-proljev) Dijagnosticiranje-ko~ni test, Prausnitz-Kuestnerov test, test pasivne ko~ne anafilaksije po Ovaryu, Shullz-Daleov postupak, RIA Lije enje-adrenalin, Ca, antihistaminici, antiflogistici, desenzibilizacija 3. 2. Cititoksi ni tip preosjetljivosti Mehanizam-stanica-ag.-at, C, liza, opsonizacija- fagocitoza Izoimune reakcije Ostali oblici-antibiotici i drugi lijekovi adsorbiraju se kao hapteni na neku serumsku bjelan evinu, eritrocit, tjelesnu stanicu (penicilin, fenacetin, salicilna kiselina na E-hemoliza; fenatiazin, sulfonamidi, aminopirin na granulocite; vezanje na trombocite-to kasta krvarenja-purpura u ko~e i sluznicama, anemije kod IAK, aleutske bolesti ameri ke vidrice, salmoneloze itd. 3. Preosjetljivost uzrokovana imunokompleksima Topljivi antigen + protutijela = IK + C- nakupljanje neutrofilnih leukocita = upala Arthusov fenomen-visoki titar cirkulirajuih protutijela -IK-aktivacija C nakupljanje neutrofil. leukocita propadanje - oslobaanje hidroliti kih enzima - oateenje mastocita -oslobaanje vaz. tvari, (oateenje trombocita): eritem, edem, krvarenja, nekroze -bolest ratarskih plua-spore termofilnih aktinomiceta u sijenu 4. -bolest uzgajiva a golubova-serumski proteini u praaini zagaenoj njihovim izmetinama -alergijski pneumonitis-govedo, konj-sijeno-spore aktinomiceta -pneumonija pasterelama -pustularni dermatitis-preos. na stafilokokne antigene -uveitis anterior - psei adenovirus tip I (upala prednjeg dijela ~ilnice i edem ro~nice, zamuenje,plavo oko) -mjese na sljepoa Opa reakcija - serumska bolest - 10.dan (7-14) topljivi IK-odlaganje u stijenci k. ~ila poviaena temperatura, ote enje l. vorova i zglobova, proteinurija, neutropenija, opi vaskulitis, -glomerulonefritis-dugotrajna prisutnost uzro nika-IAK, - Aleutska bolest am. vidrice, ma ja leukemija, itd, -preosjetljivost ne lijekove (linkomicin, eritromicin, TMP + S) - TIK na E, KP, Gran. -preosjetljivost na soju i ml. nadomjestcima IV. STANI NI TIP -KASNA PREOSJETLJIVOST Senzibilizirani Tdh-limfociti-Ag-limfokini - nakupljanje mononuklearnih stanica 5. Mycobacterium, Brucella, P. mallei, S. typhi, C. diphtheriae, neki kvasci, dermatofiti, tvai u slini komaraca, buha, lijekovi, kozm. preparati Senzibilizacija 1-2 tj. Tuberkulinizacija- PPD-tuberkulin cirkulirajui T-limf. + PPD-degranulacija mastocita-vazodilatacija-izlazak T-limfocita-PPD na Langerhansovim stanicama u ko~i-limfrokini -nakuzplanje makrofaga. Kontaktni alergijski dermatitis- Test limfocitne transformacije Test inhibicije makrofaga PARAMYXOVIRIDAE RNA - jednostruka uzvojnica LIPOPROTEINSKA OVOJNICA-osjetljivi na eter i kloroform OBLIK- kuglast, nitast SIMETRIJA - helikalna VELI INA-150-300 nm UZGOJ - stani ne kulture tkiva ~ivotinje za koju su patogeni (homologne vrste) embrio (v. newcastleske bolesti) - adaptacija Antigeni-3 tipa glikoproteina omota a (F, HN, G) Rod: 1. Paramyxovirus - NP, M, F, HN v. newcastleske bolesti v. parainfluence 1, 2, 3 2. Morbillivirus - NP, M, F, H-ospice v. ospica v. govee kuge v. ateneaka 3. Pneumoviruis NP, M, F, G respiratorni sincicijski virus (govedo, ovca) --------------------------------------------- I. Povijest Kinezi- utrljavanjem materijala s ko~e osoba oboljelih u blagom obliku u ko~u djece smanjili smrtnost od 20 na 1%. Edward Jenner (1978): kravlje boginje opasnost za ljude zanemariva Ov je boginje-bolesne u ko~u zdravih -uspjeh -ovinacija Pasteur-1879-kolera peradi. Pasteur zaboravio na stolu kulturu P. multocida, nakon praznika asistent na inio pokusnu infekciju, da uatedi novce ponovno je ibficirao te kokoai sa svje~om kulturom. B. anthracis - poviaena temperatura Vaccinia virus-molekularna istra~ivanja pokazala su da se taj virus potpuno razlikuje od v. kravljih boginja. Do 1881. kravlji virus se izravno prenosio s vakcinirane na nevakciniranu osobu, ali tako se mogao prenositi i sifilis, pa se materijal od teladi prenosio na ljude. Suvremeni vakcinalni soj potje e iz Njema ke i nema podataka o njegovom podrijetlu. Kasnije od konja, a ve je i Jenner koristio taj materijal. Danas nema u Europi konjskih boginja, ali je vjerojatno da vaccinia virus potje e od konjskog soja. II. Imunosni sustav Figure 1.3 a. Monocit-bubre~asta (potkova) jezgra, 3 neutrofila i 1 limfocit b. 2 monocita, vakuolizirana citoplazma c. 1 eozinofil i 4 neutrofila d. neutrofil sa mnoatvom granula e. dozrijevanje neutrofila u koatanoj mo~dini f. upalne stanice u mozgui 1 veliki aktivirani makrofag s fagocitiranim E , desno 1 makrofag s bubre~astom jezgrom, viae E i neutrofila g. makrofag nakon fagocitoze mikobakterija (crvene) h. alveolarni makrofagi i. bazofil i neutrofil j. Mastocit k. Tkivni mastociti oko kapilara u ko~i Mijeloi ne stanice (gr . myelos=koa. mo~dina) Neutrofili-koatana mo~dina, krv 12 h (selektini i integrini), tkivo 3 dana meso~deri -60-75% od svih leukocita pre~iva i , lab. glodavci 20-30% konj -50% Graa- 12(m, granulirana citoplazma, seg. jezgru, Golgijev aparat, mitohondrije Sadr~aj neutrofilnih zrnaca A. Primarna zrnca -defenzini (mali proteini koji se ubacuju u citoplazminu membranu bakterija, gljivica i virus s ovojnicom)-baktericidni enzimi (mijeloperoksidaza, lizozim, neutralne proteaze (elastaza), kisele hidrolaze ((-glukuronidaza, katepsin B B. Sekundarna zrnca -lizozim, kolagenaza, laktoferin i drugi spojevi ato ve~o Fe Metaboli ki prasak (eksplozija)-ubrzava se heksoza monofosfatni put saharozu u pentozu uz oslobaanje CO2 i energiju (100x poraste potroanja O) NADPH (reducirani oblik) u NADP+ (nikotin adenin dinukleotid fofsfat) i 2e ---------------------------------------------- Eozinofili - k. mo~dina (nezreli)-slezena-krv (kratko vrijeme, 30 min.)-tkivo (500x viae)-oko 12 dana poluvrijeme pas -2% , govedo- 10% Primarna zrnca-arilsulfataza, eozinofilna peroksidaza, kisela fosfataza. Kristaloidna zrnca (glavni bazi ni protein, eozinofilni kationski protein, eozinofilna peroksidaza, neurotoksin eozinofilnog podrijetla) fagocitoza- strane male estice i ekstracelularno razaranje velikih parazita Bazofili- 0.5% k. leukocita, upala granula sa vazoaktivnim aminima (histaminom, serotoninom), eozinofilni bazi ni protein i lizofosfolipaza Mononuklearni fagocitni sustav Karl Albert Ludwig Aschoff-RES (epidermalne stanice, crijevne epitelne stanice, endotelne stanice-ne pripadaju fagocitima) 1. fagocitoza 2. lu e tvari kojima poti u imunosnu reakciju 3. nadziru upalnu reakciju 4. obnavljanje oateenog tkiva (uklanjanjem tog tkiva i poticanjem obnavljanja) Graa- prisutnost mitohondrija, velikog broja lizosoma, Golgijeva aparata, grubog endoplazmatskog retikuluma upuuje na intenzivnu sintezu Pretvorba monoblasta u monocit pod utjecajem Colony Stimulating Factor 1% populacije tkivnih makrofaga se dnevno zamijeni Fagocitoza: razaranje oksidativnim o monooksidativnim procesom kao i neutrofili ~ivotinja makrofagi tvore enzim sintazu duaikova oksida, koja iz L-arginina koristei se NADPH i kisik tvori duaikov oksid (NO) i citrulin. NO u reakciji sa superoksidnim anionom O2 tvori toksi ne NO2, NO-2,, N2O3, ONOO- , NO3 Sekrecija makrofaga lizosom, Komplement: C2, C3, C4, C5 Lizosomne proteaze kolagenaze, elastaze, aktivatore plazminogena Citokini: IL-1, IL-6, IL-12, elastaze Obrada antigena i prezentiranje antigena Egzogeni antigen (primjerice neku bakteriju) mora obraditi i prezentirati T- limfocitu neka stanica: makrofag, dendriti na stanica ili B-limfocit Endogeni (primjerice virus koji se umna~a u stanici) sama stanica Makrofag: vjerojatno najva~niji pri prvom dodiru, jer mo~e fagocitirati bez antitijela. U ponovnom dodiru, kad postoje antitjela vjerojatno su va~niji dentri ne stanice i B-limfociti, jer makrofag veinu Ag razori pomou enzima. Dendriti ne stanice: prezentiraju uspjeanije. Imaju izdanke dendrite. Imaju razvijene MHC II, receptore za Fc antitijela i C3. Pri prvom dodiru one samo pasivno na povraini prezentiraju. Pri ponovnom dodiru uz prisutnost antitijela ve~e imunokomplekse na izdanke na kojima nastaju ikosome (tjeleaca obavijena imunokompleksima), ona s oslobaaju, preuzima ih B.limfocit, obradi i prezentira T-limfocitu. B-limfocit: ima receptor za puni antigen, ingestija, obrada i prezentacija u sklopu svojih MHC II T- limfocitima, osobito memorijskim T-limfocitima i Th1 jer oni lu e IL-1 i IL-12. Ostale prezentirajue stanice: slabo neutrofili, eozinofili, T-stamice, endotelne stanice, fibroblasti, NK-stanice, miociti glatkog miaija, mikroglia, epitelne stanice korneje. Obrada antigena: svi makrofagi mogu fagocitirati, ali prezentirati samo oni koji imaju MHCII. Proces: fagocitoza, fagosom, spajanje s lizosomima, degradacija pomou osloboenih proteaza u male fragmente. Endosomi s tim fragmentima spajaju se s endosomima s novosintetiziranim MHC II. Tako nastale vezikule u kojima se fragmeni peptida s 12 do 24 aminokiseline spajaju s MHC II, putuju prema povrini. Obrada endogenih antigena: Kao primjer mogu se uzeti virusi, koji bez prethodne obrade od strane fagocita ulaze u stanicu. Nakon degradacije i tvorbe novih proteina koji se ve~u na novosintetizirani MHC Ia i transportiraju prema povraini, tu budu prezentirani Tc limfocitima koji se dijele i mogu razoriti ciljnu stanicu. MHC Ia mo~e vezati male virusne peptide. Ti se peptidi ve~u najprije na ubkvitine (male stabilne peptide), koji se spajaju sa proteasomima (tvari koje imaju osobine nekoliko proteaza), budu degradirani i ti se peptidi spajaju s transportnim proteinim, ime stabiliziraju (transporteri za obradu Ag), pove~u se sa MHC Ia, i izlu e na povraini. Transportni proteini odreuju koji e peptidi biti prezentirani i potaknuti imunosnu reakciju. Neki egzogeni proteini (Heat shock protein) mogu biti obraeni i endogeno i prezentirani na MHC I MHC Ib nisu polimorfni i mogu vezati samo ograni eni broj malih molekula peptida. Organi i tkiva imunosnog sustava U fetusa limfociti najprije se razvijaju u primitivnom omentumu, jetri i ~utanj anoj vreici. Koatana mo~dina u primata i veine ostalih sisvaca osim pre~iva a, a mo~da i svinja, ona djeluje kao primarni limf. organ u kojem neki limfociti dozrijevaju. Podijeljena u dva odjeljka: hematopoetski-sadr~i prekurzore svih krvnih stanica, vaskularni dio sadr~i sinuse ovijene endotelnim stanicama s retikularnim stanicama i makrofagima. Primarni limfati ni organi T-limfociti dozrijevaju u timusu B-limfociti u viae organa: u ptica u B. Fabricii, u sisavaca primata i glodavaca u koatanoj mo~dini, Peryerove plo e u pre~iva a i svinje. Ko~a-mo~da mjesto dozrijevanja posebne populacije T-limfocita Samo 5% B-limfocita u burzi pre~ivi, kao i T-l u timusu. U B. Fabricii ustanovljeno viae hormona, primjerice burzin, koji aktivira samo B-limfocite. K. mo~dina U sisavaca (osim pre~iva a i mo~da svinje) vjerojatno B-limfocoiti u k. mo~dini, gdje ih takoer 75% propada. Sekundarni limfati ni organi Glavni limfociti u krvotoku T-limfociti. Djevi anski limfociti napuataju krv iz venula oblo~enih s visokim endotelnim stanicama, ve~ui se na selektine i integrine. Memorijski T-limfociti napuataju krv kroz obi ne krvne ~ile u tkivu i ulaze u limfu. LIMFOCITI Kuglaste, 7-15 (m, velika jezgra, malo citoplazme, Golgijev aparat, mitihondrije, slobodne ribosome. Samo neki citoplazmatska granula-NK stanice. Mnogi T-limfociti stalno recirkuliraju izmeu limfati nih organa i krvi. I mnogi B-limfociti recirkuliraju NK- stanice vjerojatno potje u od istih mati nih stanica kao i T-limfociti ali nisu obraeni u timusu. Imaju viae citoplazme, citoplaz,mina granula. Povrainski antigeni limfocita CD- cluster of differentiation-diferencijacijska skupina-monoklonska antitijela koja su reagirala s odreenim slilnim epitopima uvratena u skupinu-130 CD antigena. U ~ivotinja veina CD antigena homologna humanim, ali neki ne. Molekule u sklopu Ag receptore-TCR (Tcell receptor), BCR (B-cell receptor-2 oblika TCR lanaca: TCR(/( TCR (/(. CD3 na svim T-stanicama -prijenos signala nakon vezanja Ag na recptor; CD4 na Th-limfocita za MHC II, CD8 na Tc-stanicama za MHC I. Neki T-limfociti CD4 i CD8, a neki bez oba.CD45-takoer u prijenos signala Molekule koje reguliraju funkciju limfocita- neke djeluju kao enzimi, neke kao transportni proteini, neke kao receptori. Sve stanice imaju receptore za komunikaciju s drugima. Tako limfociti imaju receptore za citokine (CD25 dio recptora za IL-2;CD118 za Interferon), za antitijela-Fc receptore, posebno za ((3), ( itd. , CITOKINI Topljive tvari polipeptidne grae koje djeluju kao komunikacijski signali meu razli itim tipovima stanica, a stvaraju se na odgovarajui podra~aj 1. Interleukini (IL-1 -17) 2. Interferoni (IFN-(, INF-(, IFN-(, IFN-(, IFN-() 3. Citotoksini (TNF-(/LT, TNF-() 4. Faktori rasta (G-GSF, M-CSF, GM-CSF, IL-3, TGF-() Interleukini - vrlo heterogena skupina, reguliraju djelatnosti ostalih leukocita Interferoni- glikoproteini nastali u reakciji na virusnu infekciju, imunosni podra~aj, podra~aj brojnih kemijskih stimulatora. Inhibiraju umna~anje virusne RNK i proteina Faktori tumorske nekroze - jedan potje e iz makrofaga, drugi iz T-stanica. Djeluju na tumorske stanice. Faktori rasta - poti u stanice na rast Kemokini- imaju ulogu u upalnoj reakciji 1. INTERLEUKINI Naziv Glavna proizvodna stanica Ciljna stanica IL-1 makrofagi, mnoge stanice Th2, B-stanice, mnoge IL-2 Th1, NK-stanice T-stanice, B-stanice, druge IL-3 T-stanice hematopoetske stanice, mati ne stanice IL-4 Th2 T-stanice, B-stanice, mastociti IL-5 Th2 B-stanice, T-stanice IL-6 fibroblasti, T-stanice B-stanice, mnoge IL-7 stanice strome nezreli limfociti IL-8 makrofagi T-stanice, neutrofili IL-9 Th2 T-stanice IL-10 Th2, B-stanice Th1 IL-11 stanice strome B-stanice IL-12 makrofagi, B-stanice Th1, NK-stanice IL-13 Th2 B-stanice IL-14 B-stanice B-stanice IL-15 mononuklearne stanice T-stanice IL-16 CD4+ T-stanice CD4+ T-stanice IL-17 CD4+ T-stanice fibroblasti 2. Interferoni Naziv Glavna proizvodna stanica ciljna stanica IFN-1( makrofagi, mnoge mnoge IFN-1( fibroblasti, mnoge IFN-( Th1, NK-stanice makrofagi, mnoge INF-( trofoblast T-stanice INF-( trofoblast T-stanice Razlike u grai imunosnog sustava Koatana mo~dina: ribe je nemaju Timus: nemaju Agnatha Slezena: Limfni vorovi: ribe i amfibije nemaju ptice imaju ekvivalent l. vorova. Nakupine u sredini centralni sinus koji je zapravo glavna aupljina limfne ~ile okru~ena omota em limf. tkiva. Pitanja iz imunologije I. dio 1. `to je imunologija i ime se bavi? 2. Objasnite Pasteurov pokus s uzro nikom kolere peradi na kokoaima. 3. Bioloaka svrhovitost imunoreaktivnosti. 4. Sudionici imunosne reakcije (antigen, protutijela, limfociti, komplement, fagociti) 5. Oblici imunosne reakcije. 6. Osnovna obilje~ja imunosne reakcije (prepoznavanje, specifi nost, pamenje). II. dio Imunosni sustav 7. Ustrojstvo imunosnog sustava (imunosne stanice, organi i tkiva) 7.1. Evolucijski razvoj imunosne reaktivnosti 7.2. Krv 7.3. Fagociti 7.3.1. Polimorfonuklearni fagociti 7.3.2. Makrofagi 7.3.2.1. Podrijetlo i vrste makrofaga 7.3.2.2. Oblik i graa makrofaga 7.3.2.3. Uloga makrofaga 7.3.3. Dendriti ne stanice 7.3.4. Stanice koje prezentiraju antigen 8. Posredni ke stanice (bazofili, mastociti) 9. Limfati ne stanice tkiva i organi 9.1. Primarni limfati ni organi - opisati ustroj 9.1.1. Koatana mo~dina - mati ne stanice 9.2.2. Timus 9.2.3. Bursa Fabricii 9.2. Periferni limfati ni sustav - opisati ustroj 9.2.1. Limfni vorovi 9.2.2. Slezena 9.2.3. Ostalo tkivo 9.2.4. Udio pojedinih organa u nastajanju antitijela 10. Dvojnost imunosnog sustava 11. Limfociti -podjela, razlikovanje 12. 0-limfociti NK- stanice i K-stanice 13. Specifi nosti grae imunosnog sustava u pojednih vrsta ~ivotinja ANTIGEN Definicija, Antigen : imunogen Oblici imunosne reakcije: otvoreni napada , prikriveni -intracelularni Kompletni antigen : Hapten-male molekule ili kemijske skupine koje mogu djelovati kao epitopi. Penicilin se razgrauje do peniciloilne skupine koja se mo~e vezati na serumski albumin i u nekih osoba potaknuti tvorbu protutijela Antigenost I. fizikalno kemijske -molekulna masa: > 1000 kDa -sastav: proteini, polisaharidi slabi jer se brzo razgrade, kompleksni ugljikohidrati dobri, poisebice u vezi s proteinima, lipidi slabi, NK kiseline se brzo razgrade -slabi antigeni, ali dobri s proteinima -kompleksnost: krob slab, lipopolisaharidi dobri -postojanost- razgradivost-polimeri (plastika) II. stupanj stranosti Ne reagira na vlastito, ali reagira na strano ako se i malo razlikuje od vlastito. Odrasli reagira na vlastito ako je bilo skriveno (sperma odvojena od ostatka tijela, pri oteenju u krvotok, vasektomija-preosjetljivost, ) B-limfociti i njihova reakcija na antigen Imunosni sustav tako je graen da prepozna dva strana napada a. Jedan od njih otvoreno ulazi u organizam i razmno~ava se estracelularno. Njega razara antitijelo. Drugi napada  se razmno~ava unutar stanice i antitijelo mu ne mo~e niata. Njega razara reakcija posredovana T-limfocitom. Antitijela tvori B-limfociti kojih ima malo u krvi, prete~no se nalaze u kori l. vorova, marginalnoj zoni slezene, Peyerovim plo ama i koatanoj mo~dini. Svaki B-limfocit na povraini ima od 200.000 - 500.000 identi nih receptora kojima prepoznaje odgovarajui epitop. Antigenski receptor: prepoznaje antigen, signalizira B-limfocitu da odgovori, posreduje u fagocitozi-proteolizi-obradi i prezentiranju peptidnih fragmenata u sklopu MHC razreda II. Stoga B-stanica odgovara na antigen tvorbom antitijela i slu~i kao stanica koja obrauje i prezentira antigen. Receptor B-limfocita sastoji se od dva dijela: jednok koji ve~e Ag i drugog koji aalje odgovarajui signal B-limfocitu. 1. dio za prepoznavanje Pribli~no 160 kDa, 2 identi na teaka lanca od 50-60 kDa, 2 identi na laka od 25 kDa. C-terminalni dio usidren u lipidni dvostruki sloj stijenke B-limfocita. Laki lanci - -S=S- za teake, slovo Y, u udubini vezno mjesto. Sastoje se od 2 domene od 110 amino kiselina. Druga domena uvijek isti sastav, prva varijabilni. Dva tipa lakih lanaca ( i (, meusobno se razlikuju po aminokiselinskom sastavu. MIa i atakor viae od 95% (, pas, ma ka 90% (, govedo 95% (, ovjek (. Teaki lanci: od 450-500 aminokiselina (, (, (, (, ( Na nezreloj stanici kao receptori ( i (. Pod utjecajem Ag mijenja se pripadnost. U slezeni i l. vorovima u ( i (, na slobodnim tjelesnim povrainama ( i (. Varijabilni dio: Na varijabilnom dijelu varijacije prete~no u 3 male hipervarijabilne regije od apo 6 do 10 aminokiselina i to je regija koja odreuje komplementarnost. Konstantni dio: 3 domene, uz joa jednu u ( i ( U teakim lancima domene dolaze u parovima. Parovi domena CH2 aktivacija C, CH3-Fc za vezivanje na fagocite, sudjeluje u prolazu kroz placentu i ADCC. Zglobno mjesto: omoguuje pokretljivost Fab, ima 12 aminokiselina. 2. Dio za prenoaenje signala IMUNOLO`KE REAKCIJE (Ag-At, Ag-T-limfocit) 1. Seroloake reakcije - Ag - At 2. Stani ne imunoloake reakcije - Ag - T-limfocit --------------------------------------------------- Sudionici -Ag-At, Ag-T-limfocit Specifi nost 1 Poznat, 1 nepoznat Vidljivost - izravno - posredno a. bioloaki pokus b. komplement, fluorescein, enzim i supstrat,itd. Titar protutijela Prozona La~no pozitivna i la~no negativna reakcija Osjetljivost : nespecifi nost Parni serumi IgE- 4-konstantne domene, 190 kDa, ekstremno malo u serumu, preosjetljivost, imunost prema parazitima. IgD-receptori B-limfocita, ma.o u serumu, 170 kDa, samo 2 domene u teakim lancima, izmeu kojih dugo zglobno podru je, kao i IgE osjetljiv prema temeperaturi. MEUMOLEKULNE SILE 1. ELEKTROSTATSKE SILE Th-limfociti Th1 Th2 IL-2 ++ - IFN-( ++ - TNF-( ++ - TNF-( ++ + GM-CSF ++ + IL-3 ++ ++ IL-4 - ++ IL-5 - ++ IL-10 - ++ IL-13 - ++ Citotoksi nost Tc-limfocita Tvorba IgG Aktivacija makrofaga Tvorba IgA~ Tvorba nekih IgG Tvorba IgE Th0 (prekurzori Th1 i Th2) TKIVNI ANTIGENI -GLIKOPROTEINI  TKIVNI Ag, Ag- TKIVNE PODUDARNOSTI-PODNO`LJIVOSTI histocompatibility antigens - uvanje identiteta, imunosna reaktivnost organizma -slabi, jaki -vrste: ksenoantigeni, aloantigeni (10%, 1:100.000), organ, transplantacijski antigeni specifi ni za tumor -Major histocompatibility complex Geni i nasljeivanje: gen, kromosomi, parovi (otac-majka, jednaki -xy), lokus, parovi, homozigoti, heterozigoti, alel, pleomorfnost Podjela nazivi OLA, BoLA, AgTP I. (jaka transplantacijska reakcija) AgTPII AgTPIII kokoa-BF, BL, BG-na ertrocitima  skupina IV HY antigen, presadak ko~e, freemartinizam, At + C spermiji ili embrije (95,8% ~) Odnos majke i ploda: placenta (1-6 slojeva), trofoblast, hormoni (progesteron, korionski gonadotropin), Ts-limfociti Bioloako zna enje: presaivanje tkiva, samosvojnost, usaivanje fetusa, tumori, otpornost na zarazne i nezarazne bolesti, -epizootija svi ne obole -imunizacija -Ir-geni -AgTP-osobito II- Viae vrsta Limfocita (B, Th-tdh) svaki sa svojim Ag-determinantama-razlike u obradi i prezentiranju odreenih Ag-determinanata -lepra Odnos MHC sa otpornoau i proizvodnoau -HLA-B27 u 90% ankilozirajui spondilitis, 81% ugro~eniji, 1%~, 8%m Marekova bolest-51,1%-osjetljivi - Dijapozitivi 1. Podjela imunosti po stjecanju 2. Lokalna imunost IgA 3. Tip placente  na in stjecanja imunosti 4. Razina serumskih imunoglobulina 5. Razina kolostrumskih imunoglobulina 6. Razina imunoglobulina u mlijeku 7. Razina Ig u kolostrumu, maj inu serumu i serumu mladun eta 8. Odnos ukupnih Ig te pasivno i aktivno ste enih Ig u teleem serumu 9. Usporedba razine Ig pri davanju homolognog i heterolnog seruma 10. antiidiotipske vakcine 11. Mehanizam imunosti -opsonizacija -stani na Prozirnice 1. Trajanje gravidnosti u pojedinih vrsta domaih ~ivotinja i ishod intrauterinih infekcija 2. Razvoj IS u teleeg fetusa 3. Odnos IgG u serumu, kolostrumu i mlijeku 4. Razina serumskih Ig u mladun adi i stupanj kolostrumske imunodeficijencije, odnos imunodeficijencije i smrtnosti u teleta 5. Katabolizam maj inih protutijela 6. Pasivna imunizacija 7. Vakcine 8. Adjuvanti Trajanje gravidnosti u pojedinih vrsta domaih ~ivotinja Vrsta Dani Konj 320-355 Govedo 270-300 Ovca 140-155 Svinja 111-116 Pas 59-68 Kokoa 21 Ishod infekcije po etak gravidnosti - uginue, resorpcija sredina  latentna infekcija, cijeli ~ivot 3. posljednja treina  kao i poslije roenja Razina serumskih Ig u mladun adi i stupanj kolostrumske imunodeficijencije }ivotinjska vrsta i Razina imunoglobulina (g/L) vrsta Ig IKI DIKI NV Tele (IgG1) <8 8-16 >16 }drijebe (IgG) <2 2-4 >4 Janje (IgG1) <8 8-16 >16 Usporedba koncentracije Ig (g/L) i smrtnosti teleta Serumski IgG smrtnost (%) uzrok <8 61 septikemija 8-17 23 drugi >17 4 drugi Pasivna imunizacija Imunosni serumi rekonvalescentni hiperimunosni antitoksinski Gamaglobulini specifi ni normalni Monoklonska protutijela Vakcine A. klasi ne Toksoidi Inaktivirane }ivi mikroorganizam -punovirulentni -atenuirani -heterologni B. Noviji oblici vakcina ------------------------------------- 1. Vakcine dobivene geneti kim in~injerstvom Kategorija I.- Vakcina sadr~i inaktivirani rekombinantni mikroorganizam ili purificirani antigen iz rekombinantnog mikroorganizma (gen za VP1 v.sl. i aapa u E. coli, v. ma je leukemije-E. coli) Kategorija II.- Vakcine koje sadr~e ~ivi mikroorganizam koji je liaen odreenih gena i time ireverzibilno atenuiran (v. Aujeszkijeve bokesti u svinja liaen gena za TK, te proteine gX ili gl) Kategorija III.- Vakcine koje sadr~e ~ive vektore za ekspresiju heterolognih gena odgovornih za sintezu antigena ili imunostimulatora (rekombinantni v. vakcinia s genom za sintezu G-proteina v. bjesnoe, v. govee kuge-v. vakcinija, v. newcastleske bolesti-v. boginja peradi) 2. DNA - gen za antigen-ve~e se na plazmid (dio kru~ne DNA) i unese u ~ivotinju; mo~e se unijeti (upucati) izravno u ~ivu stanicu 3. Sintetski polipeptidi Antiidiotipske vakcine Adjuvanti  tvari koje nespecifi no poja avaju imunosnu reakciju - imunogenost (bjelan evinski nosa i, agregacija topljivih antigena, usporavanja resorpcije (depot  u inak) - imunosne stanice 1. Bioloki Mycobacterium tuberculosis, M. bovis, Corynebacterium parvum, C. granulosum, Nocardia rubra 2. Kemijski aluminij-hidroksid, aluminij-sulfat, kalcij-fosfat, levamisol, liposomi, poliakrilni adjuvanti, uljne emulzije, glikozidi, Imunost prema bakterijskim infekcijama Humoralna-ekstracelularne, stani na obligatno i fakultativno intracelularne HUMORALNA Antitoksini neutraliziraju toksine  spre avaju da se ve~u na tkivne receptore (treba djelovati prije nego li se ve~u) Nakupljanjem u imunokomplekse At olakaavaju fagocitima Komplement-C3a, C5a-kemotaksija, C3b imunoatherencija, zavrani kompleks Opsonizacija- IgG Sluznica: IgA (i IgG)- obavijaju i spre avaju vezivanje na sluznicu, IgE u sluznicu upalu Stani na Otpornost na tuberkulozu i sli ne bolesti At u imunih i neimunih-fagocitoza-razmno~avanje Desetak dana p.i. makrofagi aktivirani-lakae fagocitiraju i ubijaju  ato se podudara sa pozitivnim ko~nim testom-ato zna i da su stvoreni T-limfociti-lu enjem limfokina aktiviraju makrofage-na dijapozitivu objasniti specifi nu i nespecifi nu otpornost (tumori-bese~iranje). Nakon izlu ivanja Ag imunost brzo prestaje-premunicija. Osobitost infekcija-granulomatozna upala Imunost prema virusnim infekcijama Humoralna-antitijela i interferon-At djeluju prije vezivanja virusa na receptor i nakon oslobaanja iz stanice Stani na: T-limfocit i makrofag- va~nija Humoralna- neutralizacijska antitijela (IgG, IgM, IgA, IgE?)-spre avaju vezanje na receptore, a spojeni s antitijelima ne mogu izbjei djelovanju fagocita nakon fagocitoze -skupljaju u nakupine-fagocitoza -aktiviranje C-lipoproteinska ovojnica -reakcija s povrainskim virusnim antigenima i razaranje inficirane stanice STANI NA IMUNOST Va~nija od humoralne osobito pri infekciji virusima koji mijenjaju povrainske antigene i oslobaaju se pupanjem Tc-razara, NK stanica, Th-kemotaksija i aktivacija makrofaga koji lu enjem inerferona zaatiti okolne, TNF-meustani ni mostovi Osobitosti- este mutacije, reakcije preosjetljivosti-razaranje E, anafilaksija IgE, talo~enje imunokompleksa Imunost prema gljivi nim infekcijama Prirodna otpornost va~na-fungicidne tvari, aktivacija C Dijagnosticiranje imunodeficijencije kolostrumske imunosti Kemijski: test zamuenja cinkovim sulfatom-okom, spektrofotometrijski iz krivulje testovi s glutaraldehidom, Na-sulfitom, elektroforezom, refraktometrijskim metodama Imunoloaki: jednosmjerna radijalna imunodifuzija, lateks aglutinacija-kitovi Razvoj imunosne reaktivnosti u mladun eta Pri roenju svi organi i tkiva razvijeni, ali u funkcionalnom smislu nisu potpuno osposobljeni za IR, mladun e ne mo~e odgovoriti na sve Ag Svaka reakcija primarna, nedovoljno pojedinih limfocita, slabije razvijen mehanizam C. Utjecaj maj inih protutijela-katabolizam  imunosupresija primjer ateneak- poslije roenja samo poneko atene mo~e tvoriti vlastita antitjela, 9. tjedana 30%, 10-12 tjedana svi. Vakcina  ospica, F zajedni ki, H-razli iti Imunizacija Jenner i Pasteur-najvea otkria Definicija-svaki postupak s namjerom da se neki organizam u ini imunim: aktivno i pasivno Pasivna imunizacija Nekada va~nija (individualno davanje, velike koli ine, skupo) Heterologni, Homologni Profilaksijski, terapeutski etiologija i osjetljivost uzro nika infekcija mokranog sustava u pasa i ma aka Etiologija upala mokranog sustava u pasa i ma aka i osjetljivost uzro nika infekcija prema antimikrobnim sredstvima Imunosna podnoaljivost -odnosi se specifi no na neke antigene i razvija se u dodiru s tim antigenima -nespecifi na nereaktivnost odnosi se na veliki broj antigena (priroeni defekt, slabljene imunoreaktivnosti, imunosupresija) Va~nost -kako organizam stje e imunoreaktivnost na vlastite antigene i kao na njih po inje reagirati -uspostavljanje prema tuim antigenima pripresaivanju -trajna neotpornost na pojedine amikrobne antigene vjerojatno posljedica nereaktivnosti -nereaktivnost majke na plod ili na tumore Uspostavljanje nereaktivnosti Za vrijeme intrauterinoga ~ivota Odrasla dob-utjecaji -zrelost imunosnog sustava -osobine antigena -doza antigena -put unosa antigena: i.v. pogoduje razvoju, s.c. i c. pogoduje imunoreaktivnosti, mo~da zbog toga ato velike doze Ag izravno, bez predo ivanja reagiraju s limfocitima pa zasite receptore Imunosni nadzor Negativna povratna sprega- At - smanjuju koli inu Ag, IgM + Ag ja a, IgG + Ag slabi imunosnu reakciju CD8  pokatkad lu e citokine koje ina e izlu uju Th limoficiti i njima djeluju imunosupresisjki TGF( inhibira Th1, IL-10  djeluje na predo ne stanice da inhibiraju diferencijaciju limfocita i Th1, pa se poveava Th2. Citokini: IFN-(-poti e Th1, a ko i Th2 IL-4 (lu e ga Th2)- ko i Th1 TGF(: -(transformirajui imbenik rasta ) supresija dozrijevanja mati nih stanica, T,B, i NK stanice HJPR 4 :<b ?#@#B#C#E#W###$<$h$j$,,--1199 9p>>DDLHκβββܨܞܓ5CJ$OJQJ ja5CJOJQJ5CJH*OJQJ5>*CJOJQJ5CJOJQJ jbCJOJQJ jgCJOJQJ CJOJQJ CJ OJQJ5CJOJQJ5CJ OJQJOJQJCJH*OJQJ CJOJQJ2PRNt8  @ l | dhPRNt8  @ l | 68 VXxFn|4V~6rt(b"B:<b "BT          \68 VXxFn| & Fdhdhd4V~6rt(b"B:ddh & Fdh:<b "BT Rt H$ H!G""dhdT Rt H$ H!G"""""###E#W####$:$h$j$$%Z%% &&r''J(n((,)):**l+++R,r,,$------n..6/001*1L11h33o444(56`6^796996:h::;r;;<<<===l>n>p>??@@@Ad""""###E#W###$:$h$j$$%Z%% &&r''J(n((,)):**l+dhl+++R,r,,$------n..6/001*1L11h33o4446`6^7$$dhdh^796996:h::;r;;<<<===l>n>p>??@@@AABBCdh$dh$dhAABBC(CDDD8EEFRGTGVGXGZG\G^GGGH IRI|ItJvKLL+N:NMN\NfNuNN O ObPP@QQ~RSSVTT*UvUUUVWXWXX[[\:\n\p\v\\\\]]^^_d____Z```.a0aaaa2bbPcchddd\eefffffg4kHlHmmdC(CDDD8EEFRGTGVGXGZG\G^GGGH IRI|ItJvKLL+N:NMN\N$dh$dhLHdHfHHJJ>J@JXJZJOOPPnQpQRR2S4S WWDWTWVWXW]aD||\LN–Ė XyCJH*OJQJ jbCJOJQJ jmCJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJ jg5CJ OJQJ jt5CJ OJQJ jw5CJ OJQJ jb5CJ OJQJ ja5CJ OJQJ jm5CJ OJQJ5CJ OJQJ56CJ OJQJ/\NfNuNN ObPP@QQ~RSSVTT*UvUUUVWXWXX[[\:\n\p\$ @$$dhp\v\\\\]]^^_d____Z```.a0aaaa2bbPcchddd\e$\eefffffg4kHlHmmmmmmm8n:nnnqq(r*rrrtXu$dh$mmmmmm8n:nnnqq(r*rrrtXuZu`uvvv.w x2x4xxxyz4{{{{@|A|D||| }}.p>ڀ.BPR҃&ބޅdԆ\|̍JN|DFܑ$l XdXuZu`uvvv.w x2x4xxxyz4{{{{@|A|D||| }.p$dh>ڀ.BPR҃&ބޅdԆ\dh$dh|̍JN|DFܑ$l XNz$dhXNzXZtvxz|̝(^ v  .~xzϰ$VBDܼ޼ 6&B~#NPRTVXZ\^`rt@dXZtvxz|̝(^ v $dhXntv>@HJNTVX^fjrv,.ܼ6@ܿ<>B~#A.̨̨̨̼̮̠̘̐̈ jdOJQJ jgOJQJ jbOJQJ jaOJQJ >*OJQJ jmOJQJ 5OJQJ5>*OJQJ>*CJOJQJOJQJCJ H*OJQJCJ H*OJQJ CJ OJQJ5CJ OJQJ CJOJQJ5CJOJQJ5  .~xzϰ$VBDܼ޼ 6$$dh&B~#NPRTVXZ\^`rt$.0:<N^ ,.:<hj|~fhj+,z{޶ެ夝夝坁wm jgCJOJQJ jbCJOJQJ jaCJOJQJ5>*CJOJQJ>*CJOJQJ CJOJQJ5CJOJQJ jtCJ OJQJ jwCJ OJQJ jgCJ OJQJ jbCJ OJQJ jaCJ OJQJ CJ OJQJ 5OJQJ jbOJQJOJQJ jgOJQJ(t@ `bfhjS$$0 `bfhjSKl YGc8&v u*,lLNPRTVXZ\^`bdfjl`bdvx |^ZdSl YGc8&v u$$%Lfh "(* prvx|~dflnnpvx~ CJ$OJQJOJQJ jmCJOJQJ jeCJOJQJ jdCJOJQJ jgCJOJQJ jaCJOJQJ jlCJOJQJ jkCJOJQJ>*CJOJQJ5CJOJQJ jtCJOJQJ CJOJQJ jwCJOJQJ3u*,lLNPRTVXZ\^`bdfjl$`bdvx |^Zb`$Zb`<zLb.`bdfhXHJz$z:<vxz~ .0JLvxJLxzb<zLb.`bdfh$XHJz$z:<vxz~ $.0JLvxJLxz$  $%ij3 t   <     $&d$  $%ij3 t   <              v46TV^`prhj ">Rvb :$jv0^|p`7 8  """*#'';'^(n(F+V+++++->/,12(223934BxKzK~KKMlUnUvVxV"W$WW򯧯 jgOJQJ jbOJQJOJQJCJCJCJ6CJ OJQJ>*CJ OJQJ CJOJQJ jaCJ OJQJ jbCJ OJQJ jgCJ OJQJ CJ OJQJ CJOJQJ1          v46TV^`pr$hj ">Rvb :$jv0$0^|pHx$&(*`bd$&d$pHx$&(*`bd T       N!!"""" """*####`$b$$$%%%%%%%%&&&@&A&&&%''';'<'L']'k'    Kg8Bd T       N!!"""" """*####`$b$$$$ & F$&d$$%%%%%%%%&&&@&A&&&%''';'<'L']'k'y'z''((($$$&dk'y'z''(((*(Z(\(n(p((((((()0)2)4)f)) **++--->/@/D0v0000*1,12222233393:344445 6 666t7v777>8::&;*;,;.;t;v;<V<<<>H>>?6?8?Z?\?<@:A/@/$h$h$ & F$&d$@/D0v0000*1,12222233393:344445 6 666t7$$ & F$t7v777>8::&;*;,;.;t;v;<V<<<>H>>?6?8?Z?\?<@:A*CJ OJQJ<A@<Default Paragraph Font6B@6 Body Text$ CJ OJQJ6P@6 Body Text 2 CJ OJQJ:Q@: Body Text 3$ CJOJQJΰ2                              ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2qcq "s&&c-276`9 =P?AEGMQ[ fiq`rvw/˃߅B>ϘnFdΰ,X i ]   8Q." !g"#$% & '()*+,-.;/01LHX.W:"l+^7C\Np\\eXu tSu 0d$((@/t7BJQWTAmXZpk'BW  (*78DFJKSTUVZ\fjst !#$.089<>JKSU`emnuz   ' - 7 @ J K R T \ b t u ~    ' 9 : C D M T Y Z a c m q { |       " ) + 2 3 ? @ A B P Q a b g l u v }     $ & , 5 8 9 A E O S Y Z b c k t x { } , - 2 4 > ? G s =BCKQSUX\celmqrw|   %&(6<>EGYZcegowz|} "$=EJKVXbdoqwy  $%-4=?KLQS[]fhtv!)*89APXYc"#(-4CFIPRaboV[bc '/06HOnx #%)*+,45FIXZfgnrz} "),:;CDIJKLTU^`gjpqwxyz  !%258?@GJTV\_eioprsz{}~.=>EFJPY_abcfjmuv"#(,23<EHRU^afju $&/1<>FGKLNR[djkuvwxAILXZehpqrs{}   '(+,.qxy2:<EGPRZ^hkuv   #)+789:GHQR`clmvw      ) * 3 5 > ? G H J K R T Z [ b e n o p q v w !!!!!*!+!2!4!>!?!P!Q!R!S!]!^!e!g!n!o!x!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"" " """""'"("1"2"6"7"?"B"J"K"T"U"X"Y"Z"["c"d"n"r""""""""""""""""""""""""""""""######!#*#+#4#5#6#7#A#B#I#O#X#Z#c#d#i#k#t#u#w#x#~##############################$$$$$$#$$$)$:$@$H$N$V$_$c$l$n$u$w$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% % %%%%%!%+%,%@%A%J%L%R%S%[%\%`%a%e%k%l%p%w%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& & &&& &-&7&9&D&F&P&U&W&X&_&o&p&w&&&&&&&&&&&&N'O'\'e'j'v'''''''''( (#(*(+(0(k(u(w(~((((() )))f)p)))))))* * **** *-*/*9*>*E*F*L*M*Y*Z*g*h*v*w*z*{******************************+ + +++++++)+*+.+/+1+2+7+8+A+B+F+G+H+N+[+\+e+j+v+w+~++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,",#,&,',7,9,F,J,R,U,Z,[,],^,e,h,p,t,|,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--- -----!-(-*-1-3-:-=-A-B-I-M-V-W-b-f-t-u-|------------------------....".%.+.,.4.5.6.7.C.D.P.Q.Z.[.].g.k.o.v.w.~............................///////"/-/./4/5/6/7/;/F/T/Y/i/v////////////////0 00000$040b0p0u0000000000000000000000000000000011111#1$1+1,13141:1;1B1D1M1O1W1_1e1f1o1p1r1s1u1v1y1z111111111111111111111111122222222*2+21222<2>2I2J2T2U2Y2Z2_2`2j2l2w2x2~2222222222222222222222222222333 33333 3"3+3A3X3Y3[3\3c3e3t3u3w3x3}333333333333333333333333333333 4 444/40484:4?4G4O4Q4V4W4^4b4f4h4s4u4444444444ƑȑՑב NPQSoqvwz{=?FGRTUW^`admqyzʪ˪Ԫժܪߪ  !"#/09:CDIJWXbdlmz}ɫ˫׫ث $%68FHOQUV_`fgwxz{¬ìȬɬӬԬ !",-;=JKPQSY\]_`fhvwĭŭέϭ֭ح߭ "$()*/78IKPQU[^_ekmnuwz{ŮǮЮѮٮڮ $%-.13;<@AIJNOTU]aklmnst{|¯ïůƯЯѯ!%)*-BFGIJMPTUXhkp°ðŰưͰаabc11+3@3ǑEEOOnq<?SSTW__bcmmooͰаVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCVeterinarski fakultet,C:\My Documents\nastava\dodiplmoska\IMUN.DOCL} 0 6C  trf;O?L6}# P'Cn)sn,ƞTeuY0 |21Z>Q= [.^>+a]^ Yc c3k 7| hho(.hho(.hh6o(.l6o(. hhOJQJo(-hho(.hho(o(. hhOJQJo(-hho(.hho(hho(. hhOJQJo(-hho(.hho(.hho(.hho(.uY0Yca]^L}|21P'Q=0[.^?n,tr6C c3k7|6}#n)@HP LaserJet 1100LPT1:hpptaHP LaserJet 1100HP LaserJet 1100)Nw 4dXX210 x 297 mmHP LaserJet 1100LPT1:B  BRdHHP LaserJet 1100)Nw 4dXX210 x 297 mmHP LaserJet 1100LPT1:B  BRdHWW(W7 &&&&&#&$&&F'F(F)F+F-F/F0F2F5F8F:F;F=^>^?^@^A^B^F^G^H^I^K^L^N^O^Q^R^W^X^Y^\^b^c^d^e^g^ijk,q,s,t,u,w,y { ڞڟڢڣڥڦکڭڮΰPPP PPPPPPP PD@P$P&P(P*P0Ph@P6P:P<P>PHPJP@PPPRPTPXP\P`PbPfPlPrPvPxP@P~PPPPPPPPPPPPPPP`@PPPPP@PPPP@PP@PPPPPP@PPPPPPPP@P PPPPP P"P$PL@P(P*Pd@P4P6P<P>PBPDPJPRPTGTimes New Roman5Symbol3& ArialG& Arial CROArial" h"*nZL&dZL&N(v$2J52#0>#1. Zavod -predavaonica, vje`baonica...Veterinarski fakultet Oh+'0 $ @ L X dpx$1. Zavod -predavaonica, vje`baonica. Z.....NormaldVeterinarski fakultet, 78eMicrosoft Word 8.0e@𚣔@cMc@~@*Nc2v$ ՜.+,D՜.+,P  hp|   v5J>  $1. Zavod -predavaonica, vje`baonica Title 6> _PID_GUIDAN{72F91E40-9101-11D3-97A1-86559048574D}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&+Root EntryN Fxa."`[Nc-1Table [WordDocument |O<@&SummaryInformationX,N(+NDocumentSummaryInformation8 T 5CompObj1|O<@HNTNj 0 NpH<@+NTN`` N  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q