Pregled bibliografske jedinice broj: 433472
Miljevačke lokve – prirodna i kulturna baština
Miljevačke lokve – prirodna i kulturna baština // Zbornkik radova s sa znanstvenog skupa Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost) / Menđušić, Marko ; Marguš, Drago (ur.).
Visovac : Drinovci: Miljevački sabor, 2008. str. 527-554 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 433472 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Miljevačke lokve – prirodna i kulturna baština
(Pools in Miljevac area - nature and cultural heritage)
Autori
Marguš, Drago ; Menđušić, Marko ; Ivić, Stipan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornkik radova s sa znanstvenog skupa Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost)
/ Menđušić, Marko ; Marguš, Drago - Visovac : Drinovci : Miljevački sabor, 2008, 527-554
Skup
Miljevci u prošlosti (s pogledom na budućnot)
Mjesto i datum
Drinovci, Bosna i Hercegovina; Visovac, Hrvatska, 15.06.2007. - 16.06.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lokve; prirodna i kulturna baština; Miljevci; Hrvatska
(Pools; nature and cultural heritage; Miljevci; Croatia)
Sažetak
Istražena je vrijednost Miljevačkih lokvi kao jedinstvenih staništa i izuzetno osjetljivih ekosustava, od veljače do svibnja 2007. Po prvi je put provedena njihova inventarizacija. Ukupno je zabilježeno 29 lokvi: po 8 u Bogatićima i Kaočinama, tri u Drinovcima, te po dvije u Ključu, Karlićima, Širitovcima te Donjim i Gornjim Brištanima. Dvadeset i jedna su prirodnog, a osam poluprirodnog podrijetla. Sedam lokvi je stalnih, a dvadeset i dvije su periodične. Od zabilježenih lokvi dvadeset i dvije su zapuštene, ali jedanaest je u relativno dobrom stanju s mogućnošću vraćanja u izvorno stanje, kakve su bile kada su se koristile za napajanje stoke. Takve bi služile kao pojilište divljih životinja ili odmorište ptica za proljetne i jesenske selidbe. Preostalih sedam lokvi (Stipanjuša u Drinovcima, Ključka lokva i Rovanjić u Ključu, Drače i Gnjilovača u Gornjim Brištanima, Gnjila u Bogatićima i Skelinova lokva u Širitovcima) dobro su očuvane i vjerujemo da bi se, uz neophodno čišćenje, mogle koristiti u razvoju seoskog turizma i oživljavanja etnobštine (pojenje stoke, pjesma čobana, djevojke i mladići u narodnim nošnjama i sl). Lokve su dio prirodne i kulturne baštine i duge tradicije koje zavređuju da se sačuvaju radi spomena na živote proteklih i na ponos budućih generacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-0531863-2734 - Ptice i čovjekova dobrobit: ornitološki modeli zaštite
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Drago Marguš
(autor)
