Naslov
Hrvati i Hercegovački ustanak 1875.-1878. godine
(Croats and the Hercegowinian Rebellion 1875-1878)

Autori
Puljić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjižica sažetaka: Međunarodni znanstveni skup / International Conference Hum i Hercegovina kroz povijest / Hum and Herzegovina through History / Matković, Stjepan - Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2009, 19-20

Skup
Međunarodni znanstveni skup / International Conference Hum i Hercegovina kroz povijest / Hum and Herzegovina through History

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 05.11.2009. - 06.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvati; Hercegovina; Osmansko Carstvo; Hercegovački ustanak 1875.-1878.
(Croats; Hercegowina; Turkish Empire; Hercegowinian Rebellion 1875-1878)

Sažetak
Osmansko carstvo se od početka XIX. stoljeća brzim koracima pretvaralo u "bolesnika na Bosporu" što je u onovremenoj Europi stvaralo tzv. "Istočno pitanje". Svaka se od europskih država nastojala na svoj način okoristiti slabljenjem Turske, a osobito Rusija i Austro-Ugarska. Osobito je bila živo zainteresirana Rusija za proširenje na balkanske pravoslavne narode. U tom pravcu su joj desna ruka za naše krajeve bile kneževine Srbija i Crna Gora koje su se željele proširiti na naše područje. Poticale su pravoslavni živalj na trajne pobune kojima je pravoslavni živalj isposlovao znatne porezne olakšice što je bilo na veliku štetu hrvatskom katoličkom pučanstvu, osobito u krajevima istočno od Neretve jer su sakupljači poreza, koji se kupio na način zakupa, obećane sume nadomirivali u katoličkim selima. Pravoslavni više nisu išli ni na gradnju putova niti su davali svoju tovarnu ni tegleću stoku za državne poslove. Pritisnuti životom "gorim od smrti" katolici su se uzalud žalili državnim vlastima pa i samom sultanu te su iz dana u dan bili sve spremniji na ustanak. Ovakvo stanje dobro je došlo Austro-Ugarskoj da učini prve korake prema zauzimanju Bosne i Hercegovine. Osokoljeni carevim putovanjem početkom 1875. god Dalmacijom uz hercegovačku granicu i pritisnuti neizdrživim turskim zulumom u drugoj polovici lipnja 1875. god. potjerali su zaptije i digli se na ustanak te tako izazvali veliku "Istočnu krizu." Međunarodna zajednica nije bila spremna da pristupi rješavanju Istočnog pitanja. Rusija se tek počela višegodišnju pripremu za sveobuhvatni rat s Turskom. Ustanak katoličkih Hrvata natjerao je Srbiju i Crnu Goru da gurnu i pravoslavne na ustanak da on ne bi krenuo u neželjenom pravcu. Kad se Austro-Ugarska pod pritiskom europskih država distancirala od ustanka, hrvatski katolički živalj se dobrim dijelom pokolebao. Ipak je, stvorivši slobodni teritorij vojvodinu Donju Hercegovinu, ustrajao u ustanku sve do odluke Berlinskog Kongresa 1878. godine da Austro-Ugarska okupira Bosnu i Hercegovinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA