Naslov
Kasnoantička i ranobizantska pomorska baza na Brijunima
(Late Roman and Early Byzantine Maritime Base on Brijuni)

Autori
Begović, Vlasta ; Schrunk, Ivančica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Jurišićev Zbornik: Zbornik radova u znak sjećanja na Marija Jurišića

Urednik/ci
Bekić, Luka

Izdavač
Hrvatski restauratorski zavod Vlade Republike Hrvatske

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
17-35

ISBN
978-953-7389-06-2

Ključne riječi
kasna antika, Bizant, pomorska baza, Brijuni
(Late Roman, Byzantine, the Brioni islands, maritime base)

Sažetak
Brijuni su bila važna pomorska postaja na plovnom putu iz Akvileje prema jugu i na pravcu su trajektne plovidbe sjevernog Jadrana prema Raveni. Kasiodor je opisao luke mirne kao površina jezera na području Istre, posebno ističući luke i uvale na otocima. Pavao Đakon donosi da Adriatic preplavljuje obale Venecije i Istre i govori o jakim strujama i tjesnacima između otoka i kopna. Značaj sigurnih luka na Brijunskom otočju bio je svakako posebno značajan. Dvije građene luke na Brijunskim otocima nalaze se u uvali Dobrika(Madona) i uvali Verige. U kasnoantičkom i ranobizantskom razdoblju činile su značajnu pomorsku bazu na plovnom putu Jadranom. Istraživanja vršena u uvali Verige otkrila su u kamenu građenu luku s dva velika mola, a rezultati hidroarheoloških istaživanja pokazuju keramiku, staklo, i metalne predmete iz razdoblja od 1. st. pr. K. do 9. st. s većom koncentracijom nalaza iz razdoblja koje obuhvaća 4., 5., i 6. st. Luka u uvali Dobrika samo je djelomično istraživana, ali hidroarheološka istraživanja manjih opsega govore o građenoj luci ispred kasnoantičkog naselja i ranobizantske vojne utvrde(u literaturi poznati pod nazivom Kastrum), čije se djelomično zatrpani oblici operativne obale naslućuju ispred jugozapadne obale. Moramo razlikovati dvije faze kasnoantičkog naselja- prva je izgradnja fortifikacija, a druga nakon izgradnje fortifikacija i pretvaranje u bizantski castellum. Fortifikacije pokazuju dva sloja izgradnje- prvi sloj bedema čine zidovi male obrambene učinkovitosti, izgradnja kojih je ovisila o lokalnim izvorima novca i umijeću građenja. Drugi sloj bedema građen je u vrijeme bizantsko-gotskog rata u Istri 538.-555. g. - fortifikacije su snažne strukture, a izvedbu su nadzirali državni graditelji. Izgrađena je jaka utvrda u uvali Dobrika (Porto Buono), dio uvale Madona na Brijunima. Pojedinačni nalazi iz naselja i nekropola na prilazima naselju pokazuju izrazitu koncetraciju nalaza iz 4., 5., i 6. st. Analiza strukture naselja pokazuje razvoj villae rusticae iz 1. st. pr. K. do kasnoantičkog naselja i važne ranobizantske pomorske baze s dvije luke- jednu zaklonjenu od jakih sjevernih, a drugu od južnih vjetrova. Druga sigurna luka bila je u uvali Verige uz maritimnu vilu iz 1. st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA