Naslov
Neke odrednice zlostavljanih i zlostavljača među srednješkolskim učenicima
(Some determinants of abused and the abuser among high school students)

Autori
Cimerman, Berislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2009

Stranica
27

Mentor
Burušić, Josip

Ključne riječi
učenici; zlostavljanje; nasilnici; zlostavljani
(students; abuse; bullies; abused)

Sažetak
U radu se iznose rezultati i spoznaje istraživanja u kojem je sudjelovalo 876 učenika drugih razreda sedam srednjih škola. Prosječna dob učenika je bila 16 godina, a u uzorku je bilo nešto više djevojčica (59, 6%). Istraživanje je provedeno od 1. do 9. travnja 2008. godine. U istraživanju smo pokušali ustanoviti u kojoj se mjeri i na osnovu kojih osobina učenika može predvidjeti izloženost učenika nasilju od strane vršnjaka, tj. suučenika, te u kojoj se mjeri i na osnovu kojih osobina učenika može predvidjeti učeničko nasilničko ponašanje. Na osnovi prikupljenih podataka o obilježjima učenika može se tek u manjoj mjeri predvidjeti je li učenik izložen nasilju od strane svojih kolega. Set prediktorskih varijabli tako može objasniti 12, 3 posto varijance kriterija, odnosno na osnovi spola učenika, obiteljskog statusa broja braće i sestara, sklonosti rizičnom ponašanju, potom na osnovi obrazovanaj roditelja, školskog uspjeha te učenikove socijabilnosti i komunikativnosti može se predvidjeti tek manji dio varijabiliteta na skali izloženosti nasilju od strane suučenika. Od korištenih prediktora značajnim su se pokazali samo samoprocjena socijabilnosti (β=-, 312) i obrazovno postignuće mjereno kao završni uspjeh na kraju 8. razreda (β=-, 102). U oba slučaja povezanost s kriterijem je negativna, odnosno, češće su žrtve nasilja oni učenici koji se procjenjuju manje socijabilnima i oni nižeg obrazovnog postignuća. Slični nalazi dobiveni su i u vezi problema u kojoj se mjeri i na osnovi kojih osobina učenika može predvidjeti učeničko nasilničko ponašanje, pa se ni prognoza nasilničkog ponašanja na osnovi različitih obilježja učenika također nije pokazala vrlo uspješnom. Na osnovi prediktorskog seta različitih obilježja učenika moguće je objasniti 20, 5 posto varijance na skali nasilničkog ponašanja. Nekoliko obilježja učenika pokazalo se značajnim prediktorima u ovoj prognozi. Prema relativnoj važnosti, najvažniji je spol (β=-, 244), zatim komunikativnost (β=-, 171), pušenje (β=, 165) i školski uspjeh (β=-, 137), a još su značajni i ima li ispitanik braću (β=-, 091), te pijenje alkohola (β=, 086). Kada bi na osnovi ovih podataka trebali napraviti profil učenika sklonog nasilničkom ponašanju, mogli bi zaključiti da su to vjerojatnije dječaci, lošijih komunikacijskih vještina, skloniji pušenju i pijenju alkohola, lošijeg školskog uspjeha, a vjerojatnije je i da imaju braću. Sukladno navedenim nalazima, kao i podacima iz literature koji upućuju na postojanje izravne povezanosti emocionalnih komponenti i osobina ličnosti s pojavom bullyinga, može se pretpostaviti kako bi budući istraživački napori koji će pokušati predikcijske rezultate za pojavu bullyinga polučiti kombiniranjem mjera socijabilnosti s osobinama ličnosti, te, eventualno, s obiteljskim i sociodemografskim podacima, mogli imati više uspjeha u kreiranju predikcijskih modela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA