Naslov
Oltari župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Molvama
(Altars of the Church of Blessed Virgin Mary's Ascension in Molve)

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Podravina, Časopis za multidisciplinarna istraživanja (1333-5286) VIII (2009), 15; 117-138

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Molve; župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije; Historicizam; Neoromanika; Neorenesansa; Ferdinand Stuflesser; Josef Runggaldier; Stjepan Podhorsky; Gjuro Fröhlich; Blaž Tomašić
(Molve; Church of Blessed Virgin Mary's Ascension; Historicism; Romanesque Revival; Renaissance Revival; Ferdinand Stuflesser; Josef Runggaldier; Stjepan Podhorsky; Gjuro Fröhlich; Blaž Tomašić)

Sažetak
Molvarska crkva spada nesumnjivo među najveće i najznačajnije sakralne građevine Hrvatske u 19. stoljeću. Činjenica da je projektirana od strane jednog od najvećih arhitekata hrvatskog historicizma Franje Kleina u prvi je plan znanstvenog interesa stavila ponajprije oblikovno rješenje ove građevine, no ona je jednako tako izuzetno zanimljiva i zbog unutrašnje opreme, gotovo u cijelosti nabavljene krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Crkva je podignuta između 1855. i 1862. godine. Nakon dovršetka opremljena je većim djelom inventarom iz stare župne crkve, budući da se nije raspolagalo s dovoljno sredstava za nabavu nove opreme. Dva barokna oltara iz 18. stoljeća – svete Katarine i svetog Antuna koja su tom prilikom premještena u crkvu i danas se nalaze u brodu ove građevine, samo su im promijenjeni titulari – od početka 20. st. posvećeni su Srcu Isusovu i Lurdskoj Gospi. U vrijeme kada je arhitektonski dovršavana crkva naručena je velika oltarna pala Uznesenja Blažene Djevice Marije koja i danas stoji na glavnom oltaru. Naslikao ju je nepoznati majstoru djelom po predlošku Immacculate španjolskog slikara Bartolomea Estebana Murilla. Nabava novog inventara molvarske crkve započela je tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća ponajprije zahvaljujući tomu što je mjesto tada imalo vrlo sposobnog župnika Blaža Tomašića. Najprije je kupljen glavni oltar, 1897. u Tirolu kod tvrtke Ferdinanda Stuflessera. Riječ je o jednom od najvećih oltara hrvatskog historcizma uopće. Nabavu dvaju pobočnih oltara Svetog Antuna i Svetog Nikole za transept molvarske crkve župnik Tomašić je pokrenuo 1904. godine. Htio ih je, kao i glavni oltar, kupiti kod Stuflessera u Tirolu, no to mu nije dozvolila hrvatska Zemaljska vlada u Zagrebu koja je naredila da se ovi oltari moraju naručiti kod neke hrvatske tvrtke, kako bi se potaknuo razvoj domaćeg obrta. Iako je Tomašić pokušao zaobići ovu naredbu, to mu naposljetku nije uspjelo. Zemaljska vlada dala je izradu projekata za nove pobočne oltare molvarske crkve u ruke zagrebačkom arhitektu Stjepanu Podhorskom. Stolarski dio arhitekture oltara izradio je zagrebački stolar Gjuro Fröhlich, a samo su skulpture naručene iz Tirola – kod kipara Josefa Runggaldiera. Od skulptura na novim pobočnim oltarima ikonografski je najzanimljivija Sveta Filomena, svetica čiji je kult u 19. stoljeću bio vrlo jak. Nakon što je na Drugom vatikanskom koncilu 1961. ukinut praznik ove svetice, zbog slabih dokaza njezina postojanja niša gdje se njezina skulptura nalazi u molvarskoj crkvi bila je zatvorena i tek je prije nekoliko godina ponovno otkriveno njezino postojanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA