Naslov
Subkulture mladih u Hrvatskoj: stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih
(Youth subcultures in Croatia: Styles and identities from the 70's until the 90's)

Autori
Perasović, Benjamin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.03

Godina
1999

Stranica
323

Mentor
Katunarić, Vjeran

Ključne riječi
subkultura; kontrakultura; životni stilovi; rock-kultura; rave; nogometni huliganizam; moralna panika; urbana plemena
(subculture; counter-culture; life-styles; rock.culture; rave; football hooliganism; moral panics; urban tribes)

Sažetak
Počeci sociologije subkulture mladih nalaze se u radovima "Čikaške škole". Čikaški autori su dalekosežno odredili "predmet i metodu" sociologiji subkulture, istražujući sociokulturne fragmente urbane sredine, relativno zasebne svjetove i "moralna područja" grada. Pedesetih nastaje teorija "delikventne subkulture", koja Mertonovu teoriju anomije spaja sa čikaškim nasljeđem i teorijom diferencijalne asocijacije, fokusirajući istraživačku pozornost na adolescentske "gangove" (škvadre, klape, bande). Interakcionizam doprinosi sociologiji subkulture teorijom etiketiranja i svojom perspektivom societalne reakcije općenito. Kontrakultura šezdesetih označava širenje subkulturnog područja i umnažanje oblika medijskih posredovanja subkulturnih životnih stilova. Koncept moralne panike oblikuje se u Britaniji, i koriste ga sociolozi subkulture, različitih teorijskih pristupa i orjentacija. Birminghamska škola nametnula se u ovom području krajem sedamdesetih i dugo je ostala najznačajnijom školom istraživanja subkulture mladih, sve do devedesetih kada utjecaj "postmoderne kritike" omogućuje govor o "post-subkulturnim" studijama, ukazujući na neprimjerenost birminghamske paradigme u istraživanju suvremeneih subkulturnih fenomena. U Hrvatskoj, od sedamdesetih do devedesetih, nastali su brojni akteri subkulturne scene. Štemeri, hašomani i šminkeri na početku, od šezdesetih do kraja sedamdesetih, pa punkeri i njihovi kritičari-nasljednici hard coreovci, tvore "razvojnu" perspektivu subkulture kakvu su opisivali britanski sociolozi sedamdesetih, no sredina osamdesetih predstavlja period u kome fragmentacija subkulturnih stilova jača, pa nastaju i rockabillyčari, darkeri, nekoliko podvrsta heavy metalaca, a sceni adolescentskih životnih stilova koji su većinom posredovani glazbenim pravcima, pridružuju se i nogometni navijači koji zaokružuju proces nastajanja nogometnog huligana kao subkulturnog urbanog ratnika. Kraj devedesetih karakteriziran je miješanjem subkulturnih simbola i stilova, a rat u Hrvatskoj smanjuje distancu između subkulture i dominantne kulture, omogućujući subkulturi specifičnu prezentaciju unutar stvaranja imagea hrvatskog vojnika. Poslije rata širi se rave kultura i raznoliki "techno" subkulturni stilovi, da bi nakon njihove kulminacije sredinom devedesetih, sociologija subkulture svjedočila o ponovnom obnavljanju punkerskih i hard-core subkulturnih stilova. Dovodeći u odnos teorijsko i istraživačko nasljeđe inozemne sociologije subkulture sa domaćim istraživanjem i spoznajama o subkulturnom životu mladih u Hrvatskoj, autor na kraju predlaže pojam "urbano pleme", uključujući se tako u raspravu koja se u sociologiji devedesetih vodi o tribalizaciji i (ne)primjerenosti pojma subkulture u analizi današnje urbane kulture i životnih stilova mladih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA