ࡱ> [:bjbj4ΐΐT,8|LZ@t.  >>>>>>>$ApD>e>@D.D.D. >D.>D.D.:|E<`J%I;u>*@0Z@[;TE*TE$E<TEE<0"7D.Oc>>,Z@TE :Ivan Jur evi Filozofski fakultet u Osijeku  O jednom izvanjskome pogledu na slavenske jezike U radu se daje prikaz velike slavisti ke knjige uglednoga njema kog slavista Petera Rehdera, urednika i jednog od sedamnaest autora, koji na 368 str., prema zajedni koj shemi, piau o slavenskim jezicima. Osobito je vrijedan Dodatak koji sadr~i prilog o balkanistici, a za ovu tuzlansku prigodu i posebno zanimljiv izvadak iz prijevoda knjige koji nosi naslov Bosanski jezik. Rije  je o knjizi Einfhrung in die slavischen Sprachen (mit einer Einfhrung in die Balkanphilologie), herausgegeben von PETER REHDER; 5., durchgesehene Auflage 2006., Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 368 str. Za nastanak i objavljivanje ovoga velikog slavisti kog djela najzaslu~niji je ugledni njema ki slavist Peter Rehder, koji je knjigu uredio i ujedno napisao nekoliko poglavlja. Ovaj opse~an Uvod u slavenske jezike plod je rada sedamnaestorice autora. O vrijednosti i zna enju knjige govori i injenica da je 2006. g. tiskano njezino 5. izdanje, a neka su prethodna ve rasprodana. Navest emo ovdje i godine etiriju prethodnih izdanja (prvo 1988., drugo 1991., tree 1998., etvrto 2003. i peto 2006.), jer je zna ajno da je knjiga prvi put iziala prije raspada nekadanjega Isto nog bloka kao i prije raspada bivae Jugoslavije. Posljednjih su se godina pojavile brojne publikacije koje se u prikazu slavenskih jezika znatno razlikuju izborom slavenskih jezika i koncepcijom. Prije nego ato zavirimo u samu knjigu, valja ukratko obrazlo~iti naslov ovoga prikaza: O jednom izvanjskome pogledu na slavenske jezike. Isti em najprije pojam izvanjski jer su priloge o pojedinim jezicima napisali neslavenski slavisti, dakle rije  je o promatranju s odmakom, a tako se esto bolje vidi i objektivnije sudi. Sam Peter Rehder, na 306. str. 3. izdanja ove knjige, za sebe ka~e da je  externer Beobachter . Sastavnica ove formulacije & o jednom (pogledu), odnosi se na urednika Petera Rehdera, ali ovdje je rije  o sedamnaest autora i isto toliko pogleda, koji su oblikovani prema zajedni koj shemi. (A o njoj neato kasnije.) I nadalje  je li ovdje govor samo o pogledu? Viae od toga: ovo je opse~an znanstveno utemeljen uvod u airinu slavenskoga jezi nog prostora i u svaki slavenski jezik posebno. Kako su se velike druatvenopoliti ke promjene odrazile na status nekih slavenskih jezika, zorno pokazuje usporedno ustrojstvo knjige u njezinu 2. i 5. izdanju: PREGLED SADR}AJA: 2. izdanje (1991): Predgovor VII Uz drugo izdanje XII Popis kratica XIII Od praslavenskoga do crkvenoslavenskog Frantiek Vclav Mare 1 Bugarski jezik, Peter Hill.20 Makedonski jezik, Peter Rehder..33 Srpskohrvatski jezik, Peter Rehder.46 Slovenski jezik, Peter Rehder.61 eaki jezik, Josef Vintr& & & & & & & & & & & & & & & & & & & ...74 Slova ki jezik, Josef Vintr& & & & & & & & & & & & & & & & & & ..88 Gornjo- i donjolu~i ki jezik, Gerld Stone& & & & & & & & & & & & & & 96 Polapski i pomoranski, Dietrich Gerhardt& & & & & & & & & & & & & 103 Poljski jezik, Henrik Birnbaum& & & & & & & & & & & 111 Ukrajinski, George Y. Shevelov...123 Bjeloruski jezik, Paul Wexler..134 Ruski jezik, Josef Schrenk ..141 Literatura.165 Kazalo..189 5. izdanje, 2006. Predgovor ............9-16 Praslavenski jezik, Wolfgang Hock..17-34 Starocrkvenoslavenski jezik, Wolfgang Hock.....35-48 Ruski jezik, Tilman Berger ..........49-93 Ukrajinski jezik, Ulrich Schweier& & & & & & & & & & & & & ..& .94-109 Bjeloruski jezik, Hermann Bieder& & & & & & & & & & & ..............11-125 Rusinski jezik, Aleksandr D. Duli enko& & & & & & & & .& & ......126-140 Zapadnopoleaki jezik, Andrea Luft& & & & & & & & & & & & & ...141-144 Poljski jezik, Henrik Birnbaum i Jerzy Molas& & & & .& & & & & .145-164 Polapaski i pribalti ki, Ewa Rzetelska-Feleszko& & & & & & & & ..165-170 Kaaupski jezik, Edward Breza& & & ...& & & & & & & & & & & ..171-177 Gornjolu~i ki jezik, Gerald Stone& & & & & & & & & & & & & & 178-187 Donjolu~i ki jezik, Gerald Stone& & & & & & & & & & & & & & .188-193 eaki jezik, Josef Vintr& & & & & & & & & & & & & & & & & & .194-213 Slova ki jezik, Josef Vintr& & & & & & & & & & & & & & & & & 214-229 Slovenski jezik, Peter Rehder& & & & & & & & & & & .& .............230-245 Rezijski jezik, Aleksandr D. Duli enko& & & & & & & & & & & & 246-249 Hrvatski jezik, Peter Rehder& & & & & & & & & & & & & & & & 250-267 Gradiaanskohrvatski jezik, Gerhard Neweklowsky& & & & & & ....268-273 Moliakohrvatski jezik, Walter Breu& & & & & & & & & & & & & .274-278 Srpski jezik, Peter Rehder& & & & & & & & & & & & & & & & & 279-295 Bosanski jezik, Peter Rehder& & & & & & & & & & & & & & & ...296-299 Srpskohrvatski jezik, Peter Rehder& & & & & & & & & & .............300-309 Bugarski jezik, Peter Hill& & & & & & & & & & & & & & & & & 310-325 Banatskobugarski jezik, Aleksandr D. Duli enko& & & & & & & & 326-330 Makedonski jezik, Peter Rehder& & & & & & & & & & & ..............331-346 Dodatak Uvod u balkanistiku, Wilfried Fiedler& & & & & & & & & & & & .347-364 Kazalo & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & ..365-367 Kratice& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & ... 368 Zamjetan je ne samo razli it izbor slavenskih jezika nego i nov poredak u 5. izdanju, gdje se nakon Praslavenskoga i Starocrkvenoslavenskog prikazuje najprije Ruski jezik. Taj je prikaz, sa svim terminoloakim i medodoloakim pojaanjenjima zapravo uzorak. Prepoznatljiv je neke vrste dekadni sustav, prema kojemu je sastavljen prikaz gotovo svakog jezika, a ini ga 10 sljedeih poglavlja: 1. Uvod, 2. Alfabet, 3. Glasovni sustav, 4. Fleksijska morfologija, 5. Derivacijska morfologija, 6. Sintaksa, 7. Leksik, 8. Dijalektologija, 9. O povijesti jezika, 10. Literatura. Bilo bi dobro, prema mome miljenju, da je kao 11. poglavlje, makar se naruio sam dekadni sustav, naveden jedan isti tekst na svakome slavenskom jeziku. Novina je od 3. izdanja nadalje i to to je pojam knji~evni jezik zamijenjen pojmom  standardni jezik , koji se temelji na trostupanjskome modelu  sociolingvisti ke, sociokulturne i dr~avno-politi ke razine. Prema tome modelu danas postoji 10 standardnih slavenskih jezika: ruski, ukrajinski; poljski, eaki, slova ki; slovenski, hrvatski, srpski, bugarski i makedonski, koji su meusobno vrlo razli iti s ozirom na broj izvornih govornika, povijest jezika i njegovu starost, ali svaki od njih slobodno funkcionira u svojoj dr~avi. Od 3. izdanja Uvoda& hrvatski i srpski jezik pojavljuju se kao zasebni standardni jezici, a dotad su se opisivali kao srpskohrvatski s dvjema varijantama. Meutim urednik i autor Peter Rehder smatra potrebnim  pojasniti nekadaanje i sadaanje zna enje toga pojma , ato on i pokuaava u prilogu pod naslovom  Srpskohrvatski jezik , koji je takoer uvraten u knjigu od 3. njezina izdanja, iako su za Rehdera danas hrvatski i srpski  sociolingvisti ki neosporno dva samostalna jezika . Odmah se zatim Rehder suo ava s problemom koji ovako izri e:  Ali kako ocijeniti bosanski i crnogorski? & Hoe li se on (bosanski, op. I.J.) doista i kako e se kao trei nasljedni jezik srpskohrvatskoga razviti u jedan moderni slavenski standardni jezik, joa je sredinom 1998. nejasno unato  nakim publikacijama koje k tomu smjeraju. Nakon toga su se dogodili znatni pomaci, koji e nai odraza u 5., najnovijem, izdanju Uvoda & Glede crnogorskoga jezika Rehder tek spominje prve glasove (u radovima pok. prof. Vojislava Nik evia), koji ~ele crnogorski izgraditi kao  jedan standardni jezik, tj. kao etvrti nasljedni jezik srpskohrvatskoga , ali odmah upuuje i na Wingenderovu recenziju iz 1997, koja govori o  nedozrelosti ovoga projekta ( Unausgereifheit dieses Projekts ). Posljednjih godina sve veu pozornost slavisti ke javnosti na sebe privla e tzv.  slavenski mali knji~evni jezici pa se tako u 3. izdanju Uvoda & , pored kaaupskoga, gornjolu~i koga i donjolu~i kog, koji su bili naali mjesta i u prijaanjim izdanjima, sada opisuju i: rusinski, zapadnopoleaki, rezijski, gradiaanskohrvatski, moliakohrvatski i banatskobugarski. Za nazive kao i za sadr~aj pojedinih priloga odgovorni su doti ni autori, a redaktorski su zahvati uglavnom tehni ke naravi. S obzirom na raznolikost starih i modernih slavenskih pisama i na razli ite mogunosti njihove transliteracije i transkripcije mnogi su tekstovi u ovoj knjizi tehni ki vrlo zahtjevni. Primjeri su pisani kurzivom i uglavnom su akcentirani, a za one jezike kojima je glavno pismo irilica svi se primjeri navode tim pismom. Osobito je vrijedan Dodatak na 20-ak stranica (365. 368.), koji sadr~i prilog o balkanistici. Autor se priloga, Wilfried Fiedler, najprije kriti ki osvre na pojam  balkanski jezici osporavajui i  balkanske i  jezike  jer ovi jezici nisu sasvim domai na Balkanskome poluotoku, niti se njihovi govornici osjeaju balkanskim. Primjereniji bi bio naziv  jugoisto noeuropski . A umjesto  jezici , koje u ovome slu aju nije dobro prikazivati kao standardne jezike, prikladniji bi bio pojam  idiom , jer obuhvaa i jezike i dijelekte i govore. U svakome slu aju rije  je sljedeim idiomima: 1. slavenski, 2. romanski, 3. gr ki, 4. albanski, 5. indijski (romski), 6. armenski, 7. turski, 8. erkeaki, 9. maarski. Tu susreemo dakle jedinstvenu raznolikost idioma koja pru~a neograni ene mogunosti istra~ivanja interferencija priridnih jezika, a velika povijesna dubina, zahvaljujui dugoj tradiciji latinskoga i gr kog pa i slavenskih jezika, plodno je tlo za dijakrinijska prou avanja. Knjiga Einfhrung in die slavischen Sprachen (mit einer Einfhrung in die Balkanphilologie), namijenjena je ponajprije studentima slavistike na njema kome govornom podru ju, a dobro e doi, dr~im da e ak biti dragocjena, i slavistima bilo kojega govornog podru ja pa tako i studentima kroatistike koji sluaaju Slavensku poredbenu gramatiku kao obvezatan ili izborni kolegij, zatim povjesni arima isto ne i jugoisto ne Europe, kao i svima koji su zainteresirani za slevenske jezike. Da bi se to lakae ostvarilo, tj. da bi ovo vrijedno slavisti ko djelo bilo dostupno ato airem krugu itatelja, autor je ovoga prikaza preveo knjigu na hrvatski jezik. O ekuje se da e u 2009. godini Uvod u slavenske jezike (s uvodom u balkanistiku) ugledati svjetlo dana i na jednome od slavenskih jezika o kojima govori. O uredniku knjige Peter Rehder mnchenski je slavist, koji je ujedno znanstvenik, izdava , urednik i redaktor slavenske stru ne literature na njema kome govornom podru ju. Svoj rad na slavisti kome polju zapo eo je 1968. G. ureivanjem niza publikacija Slavistische Beitrge, najprije sa svojim profesorom Aloisom Schmausom, a kasnije sam. Izdao je i nekoliko pretisaka slavenskih tiskanih knjiga iz ranog razdoblja tiskarstva. Godine 1977. Preuzeo je stru ni asopis Die Welt der Slaven, koji je osnovao Erwin Koschmieder i zapo eo izdavanje zbornika. (DODATAK) B o s a n s k i j e z i k Peter Rehder Uvod Danaanja se Republika Bosna i Hercegovina (B sna i Hrcegovina, BiH) sastoji od Federacije BiH (Federcija BiH), koja je opet sastavljena od gotovo isklju ivo hrvatskoga podru ja i odgovarajueg podru ja u kojemu prevladava muslimansko stanovniatvo, te od Republike Srpske (Repblika Spsk) s prete~ito srpskim stanovniatvom. Tako se srpsko kao i hrvatsko i muslimansko stanovniatvo  u geografskome smislu  naziva Bosancima (Bosnac), dakle srpski (pravoslavni) Bosanci, hrvatski (katoli ki) Bosanci i muslimanski Bosanci; samo za muslimane usto postoji stari naziv Boanjak, boanja ki (Banjk, banj ki). Do raspada tzv. Druge JugoslavXZ\^` , . 2 4  : X ^ n p "nz6Nn ":<bʿββήΓ hfnh0[h`ghX]hh1.h0[h2 hfn6hLCJaJhhCJaJhhfnh h 5 hfn5hfnh 5 h 5 h0[5hfnhfn5 hfnhfn:XZ\^`b  $dha$gdfn $dha$gd0[ $dha$gdgd$dh^a$gddhgd $dha$gd$a$gdfn$a$gdfngdfnbrt4P4<LP(8NzHb ,46JLl>?UYkužͳͳͫ hbv6hbvhfnh(6 hfnh(h( hfnh(hfnh0ah(hhv$hv$6hfnhfn6hv$hLh+> hfnhfnh1.h\@ Lp[(b: dh^gd( dh`gd(h\dh^h`\gd( $dha$gd(dhgd $dha$gdfn%0\4h  ) = S ^ p !"!$!H!U!`!a!b!e!!!!!!!!!!!!!"" "$"("Z"v""""""""###b#hahfnh nh6h" hfnh nhh(h nhhfnhQ hbv6hfnh(6 hfnh(hbvL A t !4!k!!!6"6##&$$%%%X&&>' dh`gd(dhgdSV$hdh^ha$gd( dh^gd7 dh^gd(b#x######$$$X$$$$$$$%@%X%n%t%%%%% &"&@&F&x&&&&&&'.'^''''''( (R(x(((((((((()@)\)b))))) *"*<*P********"+,+2+f+~++++,,,4,D,,hrh(ha hfnh nhhfnh nh6W>''(( )r))`**B+++D,,,,F1G15599<$dh`a$gd $dha$gdfndhgdr dh`gdr dh`gd(,,,,,<--///0 000#090>0V0[0c0h0n0s000000000R1U1^1_1`1g1h1555567T888888$<6<<<@@XBhB|B~BBBB.EFvFFFFFFJJJĽĹh` hfnh[ h[ hfnhbhfnhCh hLhbhuc hfnhfn hfnh nhhr h@hrI<<??BBFFKKMM(T*T,T0TTTXXXXXX$dh`a$gd"z$ $dha$gd"z$$dh`a$gd8 $dha$gd $dha$gdfnJJJJJJK KK&KFKRK`KlKvKKKKKKMMMM4N6NNNNNNOVOpOxOOOOPQQ$S&S2SbSdSSS&T(T,T0TRTVTpTrTTTUꩢ h7whjuZ h7wh6 h7whfnh~h"z$h"z$CJaJh"z$6CJaJhpZCJaJh;{CJaJhcCJaJh"z$ h"z$6h"z$CJaJhh"z$CJaJ hfnhfnh :UUU,VVVfWWWWXXXXXXXXXXXYZYhYjYYY*[,[8[:[<[D[X\f\]]]]^x¾{v hW6hey}hW6OJQJ^Jhey}hW6Uhm56hW6h%mhWOJQJ h%mhWhWOJQJ^J hhWhWhWCJaJhhWCJaJh0B* phPhR/ hy {h0h7whfn6 h7whfnhdh.XXXXXY:RT*֖:֣أ <>Z $dha$gd $da$gdW$ & Fda$gdd $dha$gdW $dha$gdWije jezik stanovnika BiH bio je  a tako se i slu~beno zvao  srpskohrvatski/hrvatskosrpski u svome posebnome bosanskom  knji~evnojezi nom izrazu , koji je znatno obilje~en brojnim turcizmima. Donekle neovisno o sociolingvisti kim prilikama u Zagrebu ili Beogradu, slu~beno se njegovala odreena jezi na tolerancija prema objema ina icama  hrvatskoj i srpskoj i oba su se pisma rabila gotovo ravnopravno. Nakon raspada BiH na tri posebna etni ka podru ja odnosno njezine ponovne uspostave kao jedinstvene dr~ave, ato je prepoznatljivo samo u na elima, hrvatski su se Bosanci jezi no posve usmjerili prema Hrvatskoj i izabrali hrvatski kao svoj standardni jezik, dok bosanski Srbi  nedragovoljno i nedosljedno  upotrebljavaju djelomice srpski jezik u njegovu ekavskome, beogradskom obliku (i to unato  svome ijekavskom dijalektu). Stoga se ini da je naziv  bosanski jezik (p)ostao slobodan za bosanske muslimane (Boanjake), koji prema tome svoj jezik zovu bsansk+ jzik, iako bi naziv banj k+ jzik bio to niji i manje dvozna an. Mialjenje da bi ovaj boanja kobosanski jezik trebalo nametnuti Srbima i Hrvatima u BiH, ne treba ni razmatrati. Taj se boanja kobosanski jezik propagira, ve je zakonski normiran i rabi se u akolama, medijima, uredima itd. u slu~beno muslimanskome dijelu BiH sa Sarajevom kao glavnim srediatem. U kojoj on mjeri danas ispunjava nu~ne zahtjeve suvremenoga standardnog jezika, doista je joa uvijek otvoreno pitanje, ali se ini da je na tome putu. Odgovor na pitanje hoe li ova boanja ka jezi na standardnost u (gotovo) nepromijenjenome stanju u BiH opstati odnosno koliko e se povijesne i dijalektne osobitosti ovoga prostora usto moi normirati i druatvenopoliti ki uspjeano provesti, valja pri ekati. Nee se moi ni zabraniti Boanjacima da svoj jezik nazovu i normiraju kako oni hoe. U dogledno bi vrijeme  unato  o ekivanjima  ipak moglo doi do ponovnoga aireg dr~avno-politi koga i druatvenokulturnog ujedinjavanja triju danaanjih etni ki i nacionalno razli itih regija u BiH, tako bi se u ovoj Republici mo~da moralo ra unati s tri ravnopravna, razli ito normirana, iako vrlo srodna standardna jezika; u tome bi slu aju nove prilagodbe bile nezaobilazne. Kada se 1991. U Sarajevu pokuaalo formulirati ustav za BiH, viae nije bilo sloge ni oko jezi noga pitanja, uskoro su se pojavile publikacije s oznakama bosanski u smislu boanja ki (Halilovi 1991), a i mediji su veli ali i propagirali ovaj boanja kobosanski jezik. 2. O sociolingvisti koj situaciji Po etkom 1998. Za ovaj je boanja kobosanski jezik postojao Pravopis (Halilovi 1996), Gramatika (Vajzovi, Zvrko 1994) i pretisak Gramatike (1890/1994), jednojezi ni rje nik (Isakovi 41996), potpuno dvojezi no izdanje Kurana (IX, 1344 str.) i nekoliko drugih izdanja.  Pravopis bosanskoga jezika iziaao je u izdanju sarajevskoga  Preporoda . U uvodu se izri ito naglaaava da je ovaj Pravopis namijenjen Boanjacima  kojima je bosanski materinski jezik . U praksi je taj pravopis zadr~ao mnoge dotadanje zna ajke. Upotrebljavaju se oba pisma  latini no i irili no, i to prema stanju i redoslijedu kao u srpskom jeziku (usp.  Srpski jezik ), ali ipak s napomenom da se latinica znatno eae rabi. U ostalim pravopisnim pravilima (pisanje velikoga i malog po etnog slova, rastavljeno i sastavljeno pisanje, pravila o rastavljanju, re eni ni znakovi itd.) nema vidljivih inovacija u odnosu na dotadanje stanje, od pomoi su transliteracija arapskoga i tablice s bosn icom (starim irili nim pismom u Bosni) i s arbicom (arapskim pismom proairenim prilagodbama za slavenske glasovne posebnosti). Rje nik knji~evnika Alije Isakovia objavljen je 1992. U opkoljenome Sarajevu, a 1996. Izialo je 4. Dopunjeno i popravljeno izdanje pod naslovom  Rje nik bosanskoga jezika (karakteristi ni leksik) . Doduae brojnim se turcizmima naglaaava posebnost novoatokavskoga ijekavskog bosanskog jezika, ali je prikaz ipak kompromisan i prihvaa osobitosti kako srpske, tako i hrvatske ina ice. Razlika je prema dosadanjoj jezi noj praksi u posebnome isticanju turcizama i u nekim fonetskim osobitostima, npr. h (v. ni~e).  Gramatika bosanskog jezika , kojoj su autori Vajzovi i Zvrko, akolska je gramatika za  I. do IV. razreda gimnazije .  Bosanski jezik je narodno ime za jezik Boanjaka u BiH i izvan nje. On je pod tim imenom bio  za vrijeme tisuugodianje tradicije bosanske dr~avnosti uvijek prisutan , bio je prirodan i autenti an jezik Boanjaka, i to tako autohton i autenti an kao sam boanja ki narod. (5. Str.)  Opisana je fonetika i fonologija, morfologija i sintaksa. I ovdje se opet javljaju jedna do drugih srpska i hrvatska obilje~ja, ali je ipak zamjetno da je izbor primjera ograni en s jedne strane na boanja ko-muslimansku knji~evnu tradiciju, i s druge strane primjeri potje u  iz muslimanske gradske sredine manjih druatvenih skupina, a joa ne iz opega razgovornog jezika u gradovima. (Okuka 1998, 118). Godine 1890. U Sarajevu je anonimno objavljena, a 1994. U Wuppertalu pretisnuta  Gramatika bosanskoga jezika , koju je napisao dalmatinski Hrvat i profesor Gimnazije u Sarajevu Frane Vuleti, ali njegovo ime nije navedeno jer austrijsko-maarska uprava iz politi kih razloga nije prihvatila planirani naziv  Gramatika srpskohrvatskoga jezika ; tek se 1908. Godine ta knjiga mogla  ponovno slu~beno i opet anonimno  objaviti pod naslovom  Gramatika srpsko-hrvatskoga jezika . Ova je stara Gramatika od 128 str. jezi no bila izri ito tolerantna i uva~avala je srpske, hrvatske i muslimanske posebnosti i ni u kojem slu aju nije bila Gramatika samo boanja kobosanskoga jezika. 3. Neke jezi ne posebnosti Sociolingvisti ka situacija u muslimanskome dijelu BiH danas je uglavnom sljedea: Stare srpske i hrvatske dublete (dvostrukosti), prema onome ato pokazuju dostupne publikacije, i dalje supostoje bez komentara, dakle fabrika i tvornica, familija i obitelj, fudbal i nogomet, muzika i glazba itd. (Halilovi, 1996). Usto postoje srp./hrv.  oblici s kosom crtom kao preduzee/poduzee i obratno poduzee/preduzee itd., ato je u svakom slu aju nastavak starih nekomentiranih dubleta (dvostrukosti). Zatim se pojavljuju rije i i izrazi u rje niku s napomenom vidi, ato je upuivanje  na pravilnu ili [& ] po~eljnu rije  (154. Str.), dakle pod kava i kafa vidi khva, pod kavana i kafana vidi khva, a ondje stoji khva/kafana, ili uz asovnik vidi sahat/sat i sukladno tomu asovni ar vidi sahad~ija  urar . Ovdje se dakle mo~e prepoznati pokuaaj normiranja. Takoer je zanimljivo preuzimanje dijalektizama u ovaj jezik, npr. greb i grebar uz ( / ) grob i grobar, ili gvno/gmno. Novost je i izvorni na in pisanja stranih rije i latinicom, dakle sada Goethe, Mickiewicz pored dosadanjega Gete, Mickevi ; pritom se mo~e opet zamijetiti da ne samo srbizmi (Evropa, hirurgija itd.) nego i kroatizmi (slavenski (prema Slaveni), slovenski (prema Slovenci, op. prev.)) ulaze u normu bez komentara. Osim reorijentalizacije, dakle o~ivljavanja i ponovnoga uvoenja turskih i turskim posredovanjem arapskih (mubarek!  puno sree! , merhaba  dobro doaao ) i perzijskih posuenica, uo ljiva je svjesna  hizacija , koja o~ivljuje ne samo staro, odavno izgubljeno h, dakle sahat umjesto sat, khva umjesto kafa/kava, lahko umjesto lako, nego normira h i ondje gdje ono etimoloaki nije postojalo, npr. dijalektno hudovica umjesto udovica. Ovaj je bosanski pravopis dakle, prema vlastitim navodima, namijenjen Boanjacima, ali velikim dijelom obuhvaa dosadanje bosanske jezi ne uporabne norme, pri emu se ini da se potiskuje sveukupni srpski udio. 4. Literatura Halilovi, S. 1991. Bosanski jezik. Sarajevo.  1996. Gnijezdo lijepih rije i. Pravilno  nepravilno u bosanskome jeziku. Sarajevo.  1996. Pravopis bosanskoga jezika. Sarajevo. Isakovi, A. 41996. Rje nik bosanskoga jezika (karakteristi na leksika). Sarajevo (Sarajevo 11992 pod naslovom: Rje nik karakteristi ne leksike u bosanskome jeziku. Pretisak: Wuppertal 21993, Sarajevo 31993.) Kur'an sa prijevodom na bosanski jezik 1995. Preveo Enes Kari, Sarajevo. Okuka, M. 1998. Eine Sprache  viele Erben. Bosnien als gordischer Knoten der sprachpolitischen Beziehungen zwischen Serben, Kroaten und Muslimen. Klagenfurt. O knji~evnojezi noj politici u Socijalisti koj Republici Bosni i Hercegovini. 1975. Sarajevo. `ipka, M. 1987. Knji~evnojezi ka politika i jezi ka kultura. (Jezi ki savjetnik 2.) Sarajevo. Vajzovi, H., H. Zvrko. 1994. Gramatika bosanskog jezika. I.- IV. razred gimnazije. Sarajevo. [Vuleti, Frane]. 11890. Gramatika bosanskoga jezika za srednje akole. Dio I. i II. Nauka o glasovima i oblicima. Sarajevo; 21908, ali pod naslovom: Gramatika srpsko-hrvatskoga jezika. (Pretisak 11890 Wuppertal 1994.) SA}ETAK U radu je rije  o knjizi Einfhrung in die slavischen Sprachen (mit einer Einfhrung in die Balkanphilologie), koja sadr~i znanstveno utemeljen pregled slavenskih jezika  kako suvremenih standardnih, tako i tzv. malih knji~evnih jezika. Knjiga je plod rada skupine autora, a uredio ju je i izdao njema ki slavist Peter Rehder, koji je ujedno napisao i priloge o slovenskome, hrvatskom, srpskom, srpskohrvatskom i bosanskom jeziku. Po prvi put se na jednome zapadnoeuropskom jeziku daje i cjelovit uvod u balkanistiku, ato osobito upotpunjuje prikaz ju~noslavenskih jezika. Klju ne rije i: slavenski jezici, balkanistika ZUSAMMENFASSUNG In dieser Arbeit ist vom Buch Einfhrung in die slavischen Sprachen (mit einer Einfhrung in die Balkanphilologie) die Rede. Dieses Buch  das Ergebnis der Zusammenarbeit einer Autorengruppe  enthlt eine wissenschaftlich fundierte bersicht ber die slavischen Sprachen (sowohl ber die gegenwrtigen Standardsprachen als auch ber die sog. kleinen literarischen Sprachen). Es wurde redigiert und herausgegeben vom deutschen Slavisten Peter Rehder, der auch die Beitrge zur slovenischen, kroatischen, serbischen, serbokroatischen und bosnischen Sprache geschrieben hat. Zum ersten Mal wird in einer westeuropischen Sprache eine umfassende Einfhrung in die Balkanphilologie angeboten, was vor allem die Darstellung der sdslavischen Sprachen vervollstndigt. Schlsselwrter: slavische Sprachen, Balkanphilologie      PAGE \* MERGEFORMAT 10 XZT "$ڔܔ RTXZأΥԥ BDT "Hhp *.6BLXflxƩة(<HZX`fhrhW6hthW6 hhW hW6h-)*hW6hWOJQJ^JhHhWH* hhWhdhWJfrxz|«$04Fx <J<>NXjpt~°ʰdt:<>Zijh VhW6@CJ]aJh VhW@CJ]aJh VhWCJaJhrzhW>*hrzhW6hihW6h:PhW6h@{hW6hWB*ph hShWh:PhWB*phhW hW66ZfĴPzXҹH VXZ\^`gdWgdW $dha$gdW $da$gdW$ d7$8$^ `a$gdW $d7$8$a$gdWij :<PZfjtĴԴش޴BPfh|ȻȢ|k]K#h VhW@CJ]aJmHsHhW@CJaJmHsH h VhW@CJaJmHsH#h VhW6@CJaJmHsH&h VhW6@CJ]aJmHsHh VhW@CJH*aJh VhWCJaJh VhW@CJaJh VhW@CJ]aJhW6@CJ]aJhd6@CJ]aJh VhW6@CJ]aJ|~,@BNXjlzȶжԶ0JǶǚ~t~ddRA h VhW@CJaJmHsH#hX2hW@CJ]aJmHsHh VhW6@CJ]aJhW@CJaJh VhW@CJH*aJh VhW@CJ]aJh VhW@CJaJhW@CJ]aJmHsH hW6@CJ]aJmHsH&h VhW6@CJ]aJmHsH#h VhW@CJ]aJmHsH#h VhW@CJH*aJmHsHJL>FX2ҹ xz"$ɸۦoo^oM^;oo#h VhW@CJH*aJmHsH hW6@CJ]aJmHsH h VhW@CJaJmHsH#h VhW@CJ]aJmHsH&h VhW6@CJ]aJmH sH  h VhW@CJaJmH sH #h VhW@CJ]aJmH sH  h VhW@CJaJmHsH#h VhW6@CJaJmHsH&h VhW6@CJ]aJmHsH hd6@CJ]aJmHsH$46FP| (*24FHTVZ\^`Lȷܣ܀umb[WRM ha_6 h06h0 hdhWhdhWCJaJhWCJaJh VhWCJaJ h VhW@CJaJmHsH#h VhW@CJH*aJmHsH&h VhW6@CJ]aJmHsH hW6@CJ]aJmH sH &h VhW6@CJ]aJmH sH  hW6@CJ]aJmHsH#h VhW@CJ]aJmHsH`prNPRTVvxnpgd\Vgd(V $dha$gd(V $dha$gd(V$dha$ $dha$gd0 $dha$gd0LLNPVtvZ\n 6H\fjxbdx:LjnƽҲҲҲ嫣hZzjhZzU hYih(Vh]yh(VmHsHh(V6mHsHhrh(V6mHsHh(VmHsHhrh(VmHsHh(Vhhq hYih6hHh6h0>2468:$dha$$a$gd\V(*.068: hYih(Vh(VmHnHuh3Gjh3GUhZz 21h:py. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ 3INormalCJ_HaJmHsHtH>A > Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa X>X 5Naslov<@&a$"5CJ KHOJPJQJ\^JaJ PP 5 Naslov Char"5CJ KHOJPJQJ\^JaJ 0W0 5` Naglaaeno5\J!J 5PJako isticanje56B*\]phOR1R 5Neupadljiva referenca:>*B*phPMDBD fn Odlomak popisa ^m$:R: \V0 Zaglavlje  p#<a< \V0Zaglavlje CharCJaJ8 @r8 \V0Podno~je  p#:: \V0 Podno~je CharCJaJJ`J W Bez proredaCJ_HaJmH sH tH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] T +++.bb#,JUfij|J$L:/13579:efhijkmo >'<XZ`:02468;gln $'.!8@0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2~Q~QTQQT " ZLLTLLT8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace HM/FIkm*78=>rv8Xwx$%]_    > ? U Y u  % @ V t  / Q e i {    + - J W } +<c|(3jt 9Lo-dn9Pr5BJk&(24FHac~np./mo " """"## ####$#&#1#3#G#I#T#d#l#n#y#|#$$$$$$+%O%P%Y%%&d&u&v&6'M'U'V'm''''((((v))))***$*F+H+++x,z,,,//r0t00000!1"1A5B5P5o555M6N6666}777788::: ;;;;=;<<M>S>???@#@%@/@0@:@E@PAfABBCCCCCCCCCC*D+DDDE"E?E@EJELEWEXE`EaEkEmEEEEEEEEEEETFUF]F^F`FgFtFvFFFGGGHGiGkGGGIHJHHHHHHHHHHHHH I III^I_IAJCJdJeJ}JJJJJJJJJJKKKKLKOKWKYKgKmKKK LLLLMkMlMMMMMMMNN5N6N>N?NGNVNbNsNNNNNNNNNNNOOOOOOOOO!O&O'O1O2O4O5O8O9OIOOOPPP#PQQ\RfR SSS!S=SIS3T@TmTvTTTTTTTTTTTTTTT +1chsvvx    Z [ ' ( X Y 2 3 h i   , - [ \  BC:;{| !ST45uvWXIJrsmplo" z#|#$$''''))))****#*$* 1"1@5B5L6N6o6p6|7~7::<<<<??BBBB3E4EAJCJPJQJ~JJJJKKKKKKKKLLNUNNNNQQJQTTTTTTTTTTTTTT3ddf  JK$%o%p%6'7'''''((v)w)))))**P5Q566::;;;;M>N>??#@$@PAQAEEJJILJLNNNNTTTTTTTTTTTTTTTddf  JK$%o%p%6'7'''''((v)w)))))**P5Q566::;;;;M>N>??#@$@PAQAEEJJILJLNNNTTTTTTTTTTTTTTTjhN5tOPB'z\v 4!z_4{^ )^)`OJPJQJ^J.^`. L^ `L. ^ `.i^i`.9L^9`L. ^ `.^`.L^`L.^`CJo(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.L^`L.  ^ `.\ \ ^\ `.,L,^,`L.^`.^`.L^`L.^`o(.^`.L^`L.  ^ `.\ \ ^\ `.,L,^,`L.^`.^`.L^`L.jz\OP{4!z_5]4+֧ln =l$keXx-Cch[ _K R/ >f W ,hq b"Ita`gz` q!E%""z$'%`Q*P+K-1.`.h(2[2/'67P>+>CYsD3G3I'J~JV5QXVT\VjuZ0[X]r_%_a_`7f_h nhC j/jnfnKpRqrberJAs]vbv7wyy {{`d*u![LpZ 0a6m(VKA&aL$'Mza(?}X8;{7Hs05Q6v$ucZzSV220mW~YpQRg(6\8-TT@TT_TT` ( ( ((((((( $%'()+,T 8@@@"$&(*,`@268<FNPTVX\xUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialCz8Times Unicode7K@CambriaA BCambria Math"1 wFHF!= G + G +94iTiT2QHX $P3I2!xx Ivan Jur evi(Sveu iliate J. J. Strossmayera u Osijeku(Sveu iliate J. J. Strossmayera u Osijeku$      Oh+'0 P\ |  Ivan Jurevi,Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku Normal.dotm,Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku33Microsoft Office Word@@Ij@e=  G՜.+,00 hp  Filozofski fakultet+iT Ivan JureviIvan Jurevi NaslovTitle  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvwxz{|}~Root Entry F$UJData q1TableyxEWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q