Pregled bibliografske jedinice broj: 431123
Peradarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj
Peradarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj // Krmiva, 50 (2008), 6; 353-358 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 431123 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Peradarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj
(Poultry production in Croatia)
Autori
Mužic, Stjepan ; Kralik, Gordana ; Raguž-Đurić, Radmila ; Janječić, Zlatko ; Bobetić, Branko
Izvornik
Krmiva (0023-4850) 50
(2008), 6;
353-358
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
peradarstvo; Hrvatska; proizvodnja; meso; jaja
(poultry production Croatia; meat; eggs)
Sažetak
Hrvatsko peradarstvo ima dugu tradiciju i solidnu sadašnjost te dobru podlogu za razvitak a obuhvaća gotovo sve vidove proizvodnje kao što su : uzgoj i držanje rasplodnih nesilica hibrida teških pasmina, valionice, tov pilića, purića, pačića i guščića, klaonice peradi, uzgoj i držanje rasplodnih nesilica hibrida lakih pasmina, uzgoj konzumnih nesilica i proizvodnja konzumnih jaja, sortirnice, te tvornice stočne hrane. Pozicija peradarstva unutar cjelokupnog stočarstva Hrvatske glede zadovoljavanja vlastitih potreba i pokrića uvoza izvozom je vodeća. U radu je prvenstveno analizirano kretanje broja peradi, proizvodnje i potrošnje peradarskih proizvoda, te izvoza i uvoza. U razdoblju poslije 1991. godine broj peradi u Hrvatskoj se u prosjeku smanjivao 3, 1 %, proizvodnja prirasta peradi 0, 6 %, a proizvodnja kokošjih jaja 1, 2 % prosječno godišnje. Tijekom analiziranog razdoblja saldo trgovinske bilance peradarskih proizvoda RH bio je pozitivan, s izuzetkom 2002. godine. Vrijednost izvoza peradarskih proizvoda povećavala se 3, 7 %, a vrijednost uvoza 5, 3 % prosječno godišnje. U ukupnoj vrijednosti izvoza peradarskih proizvoda najveći udio činile su prerađevine na bazi mesa peradi, a u vrijednosti uvoza rasplodni materijal. Osnovni problemi s kojima se susreće naše peradarstvo su dosta različiti a proizlaze iz dva segmenta istog: nekoliko krupnih subjekata koji posluju na razini cijele Hrvatske i u inozemstvu na jednoj strani te veliki broj malih obiteljskih gospodarstava lokalnog značaja. Veliki proizvođači mesa peradi i jaja bore se s osuvremenjivanjem tehnologije, sve većom konkurencijom i općim gospodarskim uvjetima u Hrvatskoj a obiteljska gospodarstva uz prije navedeno i s udovoljavanjem brojnim zakonskim domaćim i EU propisima kao i s neujednačenošću proizvodnih kapaciteta, nabavnim cijenama, uvjetima plaćanja, nesigurnim tržištem itd. Uzevši u obzir opći svjetski trend rasta peradarske proizvodnje i hrvatsko peradarstvo ima dobre izglede za razvoj i širenje, pa i manji broj sitnih obiteljskih gospodarstava u sektoru organsko biološke proizvodnje novih prepoznatljivih proizvoda na bazi naših domaći vrsta i pasmina peradi.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zlatko Janječić
(autor)
Gordana Kralik
(autor)
Radmila Raguž-Đurić
(autor)
Stjepan Mužic
(autor)