Naslov
Pravna (i)relevantnost političkih sporazuma
(Legal (I)Relevance of Political Agreements)

Autori
Rajko, Alen

Izvornik
Pravo i porezi (1331-2235) XVIII. (2009), 10; 45-50

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
politički sporazumi; politički dužnosnici; ustavno pravo; građansko pravo
(political agreements; political functionaries; constitutional law; civil law)

Sažetak
U praksi se javljaju različiti oblici političkih sporazuma, od uobičajenih koalicijskih ugovora, preko onih o uvrštavanju na izborne liste u zamjenu za doprinos financiranju kampanje, do materijalnog kažnjavanja političara koji nakon izbora promijene tabor. U radu se analiziraju pitanja je li riječ o utuživim pravnim poslovima, odnosno je li uopće riječ o pravnim poslovima? Osim mogućih političkih posljedica, pruža li i pravni poredak neki oblik zaštite takvim sporazumima? Na javnopravnoj (prije svega ustavnopravnoj) razini, članovi predstavničkog tijela, koji na svim teritorijalnim razinama imaju predstavnički (slobodni) mandat, nisu pravno vezani prilikom glasovanja bilo o kojem pitanju (što ne isključuje političke sankcije), niti mogu biti opozvani od strane stranaka koje su ih kandidrale na izborima, kao ni od birača. Položaj izvršne vlasti na svim je teritorijalnim razinama uređen javnopravnim normama kogentnog karaktera, izvan kojih ne mogu nastati dodatne pravne obveze nositelja izvršne vlasti u pogledu dužnosti koju obavljaju. U pogledu ugovaranja odnosa unutar političkih stranaka ili na relaciji stranka – vanjski akter (npr. financijer kampanje), riječ je neustavnim i nezakonitim ugovorima, protivnima imperativnim pravnim normama o svrsi i načinu djelovanja političkih stranaka. Općenito, na ovom je području uvijek potrebno poći od javnoga i javnopravno (u pravilu striktno) uređenog položaja nositelja političkih dužnosti, koji dužnosti u okviru političkog sustava ne obavljaju u pravnom svojstvu privatnih osoba, niti zastupajući tijelo javne vlasti u privatnopravnom odnosu. Građanskopravni kontekst analize, pak, rezultira sljedećim glavnim zaključcima. Prvo, politički sporazumi ne kreiraju, modificiraju, niti dokidaju neki građanskopravni odnos. Stoga nije riječ o pravnom poslu. Podredno, čak i da su norme građanskoga (obveznog) prava primjenjive na političke sporazume (odnosno, u mjeri u kojoj su eventualno primjenjive na odnose poput, primjerice, ugovaranja imovinske kazne za političke prebjege), dio takvih sporazuma bio bi ništetan zbog nedopuštenih činidbi, protivnih Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i/ili moralu društva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA