Pregled bibliografske jedinice broj: 430970
Fiziološke adaptacije mangrove vegetacije
Fiziološke adaptacije mangrove vegetacije, 2009., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 430970 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fiziološke adaptacije mangrove vegetacije
(Physiological adaptations in mangrove vegetation)
Autori
Rimac, Anja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
24.09
Godina
2009
Stranica
20
Mentor
Pevalek-Kozlina, Branka
Ključne riječi
mangrove vegetacija; salinitet; adaptacije
(mangrove vegetation; salinity; adaptations)
Sažetak
Šume mangrova uključuju različito drveće i grmove tolerantne na visoke koncentracije soli. Pojam mangrove se ne na odnosi specifičnu taksonomsku kategoriju, nego uključuje vrste koje su prilagođene životu na vlažnom, slanom staništu, gdje su izložene periodičkom poplavljivanju. Takve šume nalazimo uglavnom između 30 stupnjeva sjeverno i 30 stupnjeva južno od ekvatora u zaštićenim područjima s velikom količinom padalina. Mangrove su najobilnije razvijene na obalama Azije, zatim Afrike i Južne Amerike. Šume mangrova prekrivaju površinu od oko 150 000 km2, od toga 41% otpada na četiri zemlje (Indonezija, Brazil, Nigerija i Australija). Iako u šumama mangrova dolazi velik broj biljnih vrsta, samo se oko 54 vrste, iz 16 porodica, smatraju „ pravim“ mangrove vrstama, koje rijetko dolaze izvan staništa mangrova. Takve vrste se uspješno nose s uvjetima koji vladaju u zoni djelovanja plime i oseke. Posjeduju fiziološke adaptacije zbog kojih nadilaze probleme poput anoksije, visokog saliniteta i čestog poplavljivanja. Svaka vrsta ima vlastitu kombinaciju riješenja što rezultira i u zonaciji pojedinih vrsta mangrava na nekim obalama. Šume mangrova su visokoproduktivni, ekološki vrlo značajni sustavi. Mangrove štite obalna područja od razornih vjetrova i uragana, jakih valova i poplavljivanja. Također, pomažu u sprečavanju erozije jer stabiliziraju sediment svojim opsežnim i zamršenim korijenjem, održavaju kakvoću i prozirnost vode. Šume mangrova su jedan od najugroženijh tropskih ekosistema. Više od 35% svjetskih mangrova je uništeno. Ta brojka je još veća, oko 50%, u zemljama kao što su Indija, Filipini i Vijetnam. Od velike je važnosti zaštita staništa mangrova jer je pritisak brzog razvoja u obalnim područjima sve veći.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Branka Pevalek-Kozlina
(mentor)