ÐÏࡱá>þÿ ikþÿÿÿhÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿì¥Á5@ð¿°rbjbjÏ2Ï2 8|­X­XJ.ÿÿÿÿÿÿˆ$$$$$$$8àààà< 8 ¶D Z Z Z Z Z Z Z       $ÃR À.™$Z Z Z Z Z .$$Z Z ÇèèèZ ¢$Z $Z èZ è4èrHT$$$Z 8 @¢µô.CÈàü fœÝ0 ªzÕ b|Õ $88$$$$Õ $$äZ Z èZ Z Z Z Z ..88äÄÞ 88«KADA SAM FIZI KI JAKA  MOGU SVE!» TJELESNA KONDICIJA I MENTALNA VRSTOA U VRHUNSKOM SPORTU Dr. sc. Renata Bari, Kinezioloaki fakultet, Zagreb Uvod Jedan od naj eaih problema s kojima se susreu sportski psiholozi u radu sa sportaaima jesu problemi sa samopouzdanjem, nemogunost ponavljanja odli ne izvedbe s treninga na natjecanju, nedovoljno razvijene vjeatine suo avanja sa natjecateljskim stresom, neu inkovito reagiranje na rezultatski pritisak i sl. Veina ovih i sli nih problema mo~e se svesti pod nazivnik nedostatne mentalne vrstoe, koja se smatra jednim od najja ih oru~ja vrhunskih sportaaa.Mentalna vrstoa jest sposobnost sportaaa da konzistentno djeluje na gornjoj granici vlastitog talenta i vjeatina, neovisno o uvjetima natjecanja, zahtjevima terena ili protivnika, trenuta nom rezultatu, vanjskim o ekivanjima itd. Postoje sportaai prosje nih vjeatina i prosje nog talenta koji ostvaruju vrhunske rezultate, a to im uspijeva upravo zato jer su nau ili biti mentalno vrsti, jer su uspjeli usavraiti svoje psiholoake vjeatine do maksimuma (Bari, 2007). Generalno gledano, postoje dva na ina koja poma~u razvoju mentalne vrstoe. Prvi obuhvaa djelovanje 'izvana prema unutra', a drugi 'iznutra prema van'. U prvom slu aju uglavnom se radi o postizanju veeg stupnja mentalne vrstoe pomou kondicijskog treninga u svim njegovim segmentima, a u drugom o podizanju mentalne vrstoe kod sportaaa pomou psiholoake pripreme. Vrhunski treneri isti u da je sprega izmeu dobre tjelesne pripremljenosti i psihi ke snage izuzetno jaka (Kosteli, 2007). Takoer, u svakodnevnom ~ivotu i u rekreativnom sportu postoji povezanost kondicijske pripreme i mentalne vrstoe. Na razini ope populacije obi no se smatra da netko tko ~eli rekreativno vje~bati iz razli itih razloga, npr. zbog zdravlja, izgleda, mraavljenja, treba biti u odreenoj mjeri mentalno vrst, a ta se osobina naj eae opisuje upornoau i snagom volje koja omoguava da osoba ustraje u vje~banju. U vrhunskom sportu ova veza viae funkcionira u obrnutom smjeru. Naime, dobra tjelesna kondicija smatra se nu~nim preduvjetom vrhunske psiholoake pripremljenosti i vrhunskog sportskog rezultata. Drugim rije ima, da bi vrhunski sportaa bio mentalno vrst nu~no je da bude tjelesno vrst. Cilj ovog rada jest objasniti povezanost fizi ke pripremljenosti i mentalne vrstoe u vrhunskom sportu, te dati neke osnovne smjernice za postizanje tjelesne vrstoe, kao preduvjeta mentalne vrstoe, u praksi. `to je tjelesna vrstoa? Tjelesna vrstoa podrazumijeva visoku razinu sportske forme, dobru kondicijsku pripremljenost koja omoguuje sportaau uspjeano savladavanje sportskih zadataka i otpornost na stres u natjecateljskoj situaciji. Neosporna je injenica da, bez obzira o kakvom se natjecanju radi, nastup na svakom sportskom terenu zahtijeva energiju  tjelesnu, mentalnu, emocionalnu. injenica o povezanosti izmeu tjelesne kondicije i samopouzdanja poznata je i koristi se i aire izvan sporta, npr. u vojsci ili policiji. Tjelesna kondicija je jednostavna mjera kapaciteta za potroanju energije, ali i za savladavanje stresa. `to je sportaa u boljoj formi takoer je spremniji i za borbu u psiholoakim i emocionalnim bitkama. Tjelesna snaga nosi i mentalnu komponentu  sportaa postaje samopouzdaniji, sigurniji u sebe, neprihvatljivo mu je odustati i vjeruje da mo~e savladati sve ato mu sportska borba donosi. Drugim rije ima, izlaganje poveanom tjelesnom stresu, karakteristi no za dobro programiranu kondicijsku pripremu, vodi i do vee emocionalne i mentalne vrstoe (Loehr, 1995). Kako postii tjelesnu vrstou? Tjelesna vrstoa rezultat je dobro planiranog i programiranog kondicijskog treninga, no da bi pridonijela poveanju mentalne vrstoe nu~ne su i neke psiholoake intervencije. Takoer, nu~no je da sportaai i treneri razumiju spregu izmeu kondicijske pripreme i mentalne vrstoe, te da razumiju smisao primjene nekih psiholoakih metoda na terenu. Da bi postao tjelesno vrst sportaa bi, openito gledano, trebao djelovati na tri polja: poboljaati svoju tjelesnu kondiciju do gornjih granica izgledati i djelovati vrsto 'na van' biti dobro oporavljen i odmoran prije natjecanja. Ovaj proces mogue je ostvariti kroz viae koraka, a svaki od njih jednako je va~an i svakom se treba pristupiti planski, ozbiljno i disciplinirano. Istra~ivanja iz podru ja sportskog treninga i psihologije sporta, ali i iskustva iz svakodnevne prakse pokazuju da bi svaki vrhunski sportaa koji ~eli postii visoku razinu tjelesne, a time i mentalne vrstoe na planu podizanja tjelesne kondicije trebao voditi ra una o sljedeem: osna~iti posturalnu muskulaturu, osobito miaie abdomena  trbuani miaii predstavljaju, slikovito re eno, srce naae tjelesne snage (Loehr, 1995). Slaba trbuana muskulatura odli an je pokazatelj loae kondicije. Razli iti problemi na terenu vezani uz pojedine pokrete, loae dr~anje, bol u leima, poteakoe s disanjem itd., mogu biti posljedica slabe trbuane muskulature, te posredno uzrokovati ozljede kod sportaaa.Drugim rije ima, slaba trbuana muskulatura zna ajno ote~ava, ponekad ak i onemoguuje postizanje tjelesne vrstoe. djelovati na poboljaanje funkcionalnih sposobnosti  ovaj segment sastavni je dio svake kondicijske pripreme. Razina kardiorespiratornog stresa kom e se izlo~iti vrhunski sportaa ovisi o planu periodizacije i fazi sportske pripreme. Poanta je da srce i plua moraju biti adekvatno 'izazvani' i savladati te izazove kako bi sportaa na natjecanju imao dovoljnu zalihu tjelesne, ali i mentalne i emocionalne energije na raspolaganju. izlo~iti sve svoje miaie poveanom stresu  izlaganje muskulature izrazito poveanim zahtjevima kako bi se poveala tjelesna snaga po principu prepokrivanja (Milanovi, 1997) je imperativ. Sposobnost miaia da proizvedu silu i da savladavaju otpor glavna je komponenta vrstoe (Loehr, 1995). Razli ite metode treninga snage koriste se kako bi se poveala ukupna tjelesna snaga organizma, a ato je ona na veoj razini sportaa lakae kontrolira okolinu i vlastito tijelo, te lakae uspijeva realizirati svoje ciljeve na natjecanju. FHn¼$ & œ   º ø  L È Ø Ü æ è ê ì ô ö     " $ < > L N R T b d r t † ˆ – ˜ š œ ¢ ¤ ¬ ° À Â Ä Æ Ö Ø ì Tp|óçÛóÐÈннбЪ½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½ª½Ÿ—h;/mHsHh¶Ahy*®mHsH h¶Ah(I‹h¶Ahsþÿÿÿ@ABCDEFþÿÿÿHIJKLMNOPQRSTUVWþÿÿÿYZ[\]^_þÿÿÿabcdefgþÿÿÿýÿÿÿjþÿÿÿþÿÿÿþÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿRoot Entryÿÿÿÿÿÿÿÿ ÀFà’Ïô.CÈl€Data ÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿ?1TableÿÿÿÿGñ WordDocumentÿÿÿÿ8|SummaryInformation(ÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿXDocumentSummaryInformation8ÿÿÿÿÿÿÿÿ`CompObjÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿjÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿþÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿÿþÿ ÿÿÿÿ ÀFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8ô9²q