Pregled bibliografske jedinice broj: 430900
Utjecaj koncentracije hranjive otopine i natrijeva klorida na razvoj i prinos krastavca (Cucumis sativus L.)u hidroponskom uzgoju
Utjecaj koncentracije hranjive otopine i natrijeva klorida na razvoj i prinos krastavca (Cucumis sativus L.)u hidroponskom uzgoju, 2009., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 430900 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj koncentracije hranjive otopine i natrijeva klorida na razvoj i prinos krastavca (Cucumis sativus L.)u hidroponskom uzgoju
(The effect of nutrient solution concentration and sodium chloride on development and yield of cucumber (Cucumis sativus L.) in hydroponics)
Autori
Dumičić, Gvozden
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.06
Godina
2009
Stranica
127
Mentor
Borošić, Josip
Neposredni voditelj
Goreta Ban, Smiljana
Ključne riječi
kamena vuna; kokosova vlakna; parametri fotosinteze; presdnice krastavca; rani i ukupni prinos
(coconut fiber; cucumber seedlings; early and total yield; gas exchange; rockwoll)
Sažetak
Krastavac je , zbog kratkog vremena potrebnog za ulazak u generativnu fazu i plodonošenje, vrlo interesantna kultura proizvođačima povrća u zaštićenom prostoru. Nakon presađivanja često dolazi do nesklada između vegetativnog i generativnog rasta zbog brzog rasta, što najčešće za posljedicu ima abortiranje cvjetova i tek zametnutih plodova. Manipuliranjm koncentracijom hranjive otopine i opskrbljenosti biljke vodom, moguće je usporiti brz vegetativan rast biljke te utjecati na ukupni i osobito rani prinos. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj primjene povišene koncentracije hranjive otopine na: vegetativna svojstva presadnica krastavca ; njihov početni vegetativni i generativni rast, fiziološke procese ; prinos nakon presađivanja u uvjete standardne (EC≈ 2) i povišene koncentracije hranjive otopine (EC 3, 5), te utjecaj primjene povišene koncentracije hranjive otopine i NaCl-a na vegetativna svojstva presadnica krastavca ; njihov početni vegetativni i generativni rast ; fiziološke procese te prinos nakon presađivanja u anorganski (kamena vuna) i organski (kokosova vlakna) supstrat. Rezultati istraživanja ukazuju kako je visina presadnica krastavca cv. Dinero rasla s povećanjem koncentracije hranjive otopine, do EC 3 dSm-1, a utvrđeni efekt traje 36 dana nakon presađivanja u ploče kamene vune. Presadnice krastavca cv. Dinero i Caman, tretirane s EC 6 NaCl dSm-1, su niže u odnosu na presadnice tretiranih s istom EC-vrijednošću bez dodatka NaCl. Presadnice uzgojene s EC 2 do 5 dSm-1 imaju 20% više listova u usporedbi s presadnicama uzgojenim s EC 1 dSm-1. Presadnice tretirane s NaCl (4 NaCl i 6 NaCl dSm-1) imaju manji broj listova od presadnica koje nisu tretirane s NaCl a pri istoj koncentraciji hranjive otopine. Presadnice cv. Dinero imaju 17 do 19% više listova u odnosu na cv. Caman, a efekt se zadržao 14 dana nakon presađivanja. Najveća površina lista (600 cm2) utvrđena je na presadnicama tretiranim s EC 2 dSm-1 u jesenskom uzgoju, a podizanjem EC-a s 4 na 6 dSm-1 površina listova smanjila se 7 do 20%, dok se primjenom NaCl-a površina smanjila 10 do 26%. Najveći broj puči i epidermalnih stanica naličja lista presadnica oba kultivara krastavca, utvrđen je kod tretiranja EC 6 NaCl dSm-1. Kod cv. Dinero zabilježeno je 15% više puči po jedinici površine u odnosu na cv. Caman. Parametri fotosinteze presadnica krastavca su najmanji kod EC 6 dSm-1, neovisno o izvoru salinitete hranjive otopine. Broj zametnutih cvjetova u proljetnom uzgoju veći je 60% kod presadnica tretiranih s EC 3 do 5 dSm-1, dok su biljke uzgajane s EC 3, 5 dSm-1 ostvarile 7% više cvjetova do 19. dana nakon sadnje. Presadnice u jesenskom uzgoju tretirane s EC 6 dSm-1 ostvarile su 12 puta, a s EC 4 NaCl, 3 puta više cvjetova po biljci 10. dana nakon sadnje, dok je na biljkama cv. Dinero utvrđeno 6, 5 puta veći broj zametnutih cvjetova u odnosu na cv. Caman, bez obzira kod kojeg su EC-a presadnice uzgojene. Rani prinos u proljetnom uzgoju značajno je ovisio o uvjetima u kojima su uzgojene presadnice i rastao je s povećanjem EC-a do 4 dSm-1 25% u odnosu na biljke kod kojih su presadnice tretirane s uobičajenom koncentracijom hranjive otopine (EC 2 dSm-1), dok se ukupni prinos povećao za 8%. U jesenskom uzgoju kod presadnica tretiranih s EC 6 dSm-1 zabilježen je 159% veći rani prinos od presadnica tretiranih s EC 2 dSm-1, dok se ukupni prinos nije razlikovao. Ukupni prinos cv. Caman manji je 30% od prinosa cv. Dinero, dok su biljke uzgajane u kamenoj vuni ostvarile 12% veći prinos od biljaka uzgajanih u kokosovim vlaknima. Uzgojem presadnica krastavca s EC 4 dSm-1 postižu se niske, čvrste biljke velike površine listova, koje su prije počele cvjetati, plodovi su brže dospijevali za berbu i ostvarile su veći rani prinos.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
091-0910468-0281 - Abiotički i biotički čimbenici stresa u sustavima uzgoja povrća na kršu (Goreta Ban, Smiljana, MZOS ) ( CroRIS)
178-1782133-2134 - Reakcija kultivara plodovitog povrća na sastav hranjive otopine (Borošić, Josip, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split,
Agronomski fakultet, Zagreb