Naslov
Kakvi smo roditelji?
(We as parents?)

Autori
Kribl , Marija ; Gmajnić , Rudika ; Lučić , Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Simpozij o bolestima ovisnosti, 2004. / - Pula, 2004

Skup
Simpozij o bolestima ovisnosti

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 12.09.2004. - 15.09.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
adolescencija; prevencija; droga; uspješno roditeljstvo; dom; ljubav; sigurnost
(adolescency; prevention; drugs; home; love; safty)

Sažetak
Svjedoci smo sve većeg broja mladih ljudi koji u fazi prelaska iz djetinjstva u odraslu osobu, odlaze u društveno neprihvatljivo ponašanje (alkohol, droga, prostitucija, agresija, kriminal...). Pokušavamo tome doskočiti, izglasavamo različite društvene, pravne akte, no rezultati su nam i nadalje loši sa tendencijom pogoršanja stanja. Veliki dio naših aktivnosti trebali bismo usmjeriti u multidisciplinarni pristup prevenciji. Prevencija podrazumijeva primjenu neke metode ili metoda kojima ćemo u potpunosti iskorijeniti neku bolest. Ne težimo apsolutnom, već realno mogućem cilju. Rezultati preventivnih aktivnosti često se previđaju, jer su skriveni i jer se zdravlje smatra normalnim. Osim toga potrebito je neko vrijeme između primjenjenih metoda i vidljivih efekata koji se mogu izmjeriti, bez obzira da li se radi o uspješnoj ili neuspješnoj metodi. Prevencija podrazumijeva promjenu kako poslovno, tako i promjene u samim osobama koje provode preventivne aktivnosti. Najvažnija karika u lancu prevencije, jeste prevencija u području uspješnog roditeljstva. Voljeti i biti voljen temeljna je ljudska potreba. Ljubav prema vlastitom djetetu počinje onog trenutka kada smo zaista svjesni odgovornosti roditeljstva, a to znači pri odabiru partnera i zajedničkoj odluci o želji za roditeljstvom. Dakle odgovorno roditeljstvo započinje prije samog začeća još u vrijeme kada donosimo odluku o roditeljstvu, a nastavlja se tijekom trudnoće i proteže kontinuirano kroz djetinjstvo i odrastanje. Brojna istraživanja pokazuju da dijete osjeća promjene majčinih emocija već u razdoblju od 10-15 tjedana trudnoće, odnosno u vrijeme formiranja korteksa mozga u fetusa. Porodom dijete iz potpuno zaštićene sredine biva naglo izloženo stresu i to je trenutak kada traži pažnju, ljubav, zaštitu koju mu roditelji pružaju. Projektom „ bolnica prijatelj djece“ ovaj trenutak je zaista prepoznat te ga smatramo jednim od prvih koraka prema uspješnom roditeljstvu. Nadalje dijete odgajamo tijekom faza djetinjstva i adolescencije. Dijete doživljava zadovoljstvo kroz organ koji je u tom trenutku nositelj užitka zadovoljstva. Prema Sigmundu Freudu prva je tzv. oralna faza (1 god. života). Slijedi druga faza tzv. analna (2-4 godina), a zatim falusna faza (3-7 godina), faza latencije i približavamo se vrlo turbulentnom razdoblju kada iz djetinjstva dijete treba odrasti u zrelu odgovornu osobu. Metamorfoza podrazumijeva fizičko i spolno sazrijevanje, ekonomsko osamostaljivanje, formiranje identiteta odnosno psihičko sazrijevanje. Upravo u ovoj fazi naglašen je utjecaj sredine, skupine vršnjaka. Ukoliko adolescent nema usidren osjećaj ljubavi, sigurnosti, odgovornoti velika je mogućnost da se prikloni nekoj marginalnoj skupini, gdje će svoju potrebu za ljubavlju, slobodom, moći i zabavom i ostvariti. Ukoliko adolescent ne poznaje odgovornost, ljubav, sigurnost u svom domu, potražit će negdje drugdje. „ U prirodi ne postoje ni nagrade ni kazne- postoje samo posljedice.“ Robert G. Ingersall

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA