Pregled bibliografske jedinice broj: 430510
Arete – eminentna starogrčka odgojna vrijednost
Arete – eminentna starogrčka odgojna vrijednost // Napredak (Zagreb), 150 (2009) (2009), 2-3; 360-379 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 430510 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arete – eminentna starogrčka odgojna vrijednost
(ARETÉ – EMINENT ANCIENT GREEK EDUCATIONAL VALUE)
Autori
Pranjić, Marko
Izvornik
Napredak (Zagreb) (1330-0059) 150 (2009)
(2009), 2-3;
360-379
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Areté; aristos; aristeia; kalos; agathos; kalokagathos; kalokagathia; sofia; andreia; sofrosine; dikaiosine; osiotes; megalopsihia; time; epainos; nemesis; filautia.
Sažetak
U antičkoj Grčkoj ne postoji pojam odgoja ali zato postoji odgojna praksa. Što više, postoji i neka vrsta obrazovanja, barem što se tiče pojedinih obrazovnih ciljeva i ideala. Autor to iščitava iz nekoliko ključnih pojmova u Homerovu djelu, kao što su: areté (vrlina), odnosno aristos, aristoi (boljar, boljari), aristeia (natjecanje u vještinama) te kalos (lijep), kalistos (najljepši), i agathos (snažan duhom). Platon će dalje razrađivati pojam areté smatrajući je praslikom i sadržajem koji je preegzistentan i kao nadređen nekim drugim važnim duhovnim sadržajima kao što su: mudrost (sofia), hrabrost (andreia), razboritost (sofrosine) i pravednost (dikaiosine) pridajući tome i pobožnost (osiotes) Pojmovi kalos i agathos će kasnije, naročito kod Platona i Aristotela, biti objedinjeni u pojam kalokagathos (lijep, duhovno i ćudoredno izobražen čovjek), odnosno, kalokagathia (estetsko-etička čestitost i vrlina) i ovdje kao nadređeni pojam nekim vrlo važnim duhovnim sadržajima poput: andreia (duhovna hrabrost), sofrosine (umjerenost) te eleutheriotes (darežljivost) da bi sve kulminiralo u velikodušnosti (megalopsihia) kao nešto za čovjeka najteže ali i najviši izraz duhovne i ćudoredne osobnosti utemeljene u objektivnom postojanju areté. Stalna pratilja areté u grčkoj povijesti uvijek je bila čast, slava, dika (time) kao nešto po sebi razumljivo obzirom na boljare (aristoi) a povlačila je divljenje (epainos) odnosno kuđenje (psogos, aidos, nemesis) ukoliko boljar nije dostojno obnašao svoju društvenu poziciju. U tom smislu treba kod Aristotela gledati i na ljubav prema sebi (filia - filautia) koja ne mora nužno biti sebeljublje u negativnom smislu. Naprotiv!
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
226-2261681-0827 - Interkulturalna ishodišta pedagoške misli i odgojnog djelovanja u Hrvata (Pranjić, Marko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Marko Pranjić
(autor)
