Naslov
Utjecaj tri protokola 48-satne prehrane na ventilacijsko-metaboličke pokazatelje u testu opterećenja
(The influence of three 48-hour dietary protocols on respiratory and metabolic parameters during the maximal incremental treadmill test)

Autori
Čanaki, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.07

Godina
2009

Stranica
134

Mentor
Ružić, Lana

Ključne riječi
ugljikohidrati; protokol 48-satne prehrane; ventilacijsko-metabolički pokazatelji; progresivni test opterećenja
(carbohydrates; 48-hour dietary protocol; respiratory and metabolic parameters; maximal incremental treadmill test)

Sažetak
Poznato je da unos različitih kombinacija nutrijenata utječe na rezultate sportskih natjecanja, stoga pravilni programi prehrane mogu pridonijeti uspjehu sportaša. Pretežito se radi o različitim odnosima i varijantama ugljikohidratne prehrane u različitim protokolima opterećenja, na primjer u testovima izdržljivosti do otkaza pri opterećenju od 70% do 85% VO2max, time-trial testovima i slično, kao i na različitoj opremi. U procjenjivanju stupnja treniranosti sportaša zasad ne postoje preporuke o protokolu koji se odnosi na prehranu prije samog testiranja. Nije poznato ni u kojoj mjeri prehrana utječe na pojedine metaboličke i ventilacijske pokazatelje dobivene dijagnostikom funkcionalnih sposobnosti. Cilj rada je utvrditi utjecaj tri različita protokola 48-satne prehrane na metaboličke i ventilacijske pokazatelje prikupljene u tri ponavljana testiranja progresivnim maksimalnim spiroergometrijskim testom na istoj skupini ispitanika. Osnovna razlika između tri protokola prehrane bila je u udjelu ugljikohidrata u dnevnim obrocima. Istraživanje je provedeno na 13 kineziološki aktivnih osoba, koje su testirane na breath by breath uređajima za spiroergometriju. Riječ je o progresivnom testu opterećenja do iscrpljenja (VO2 max test) na pokretnoj traci koji se koristi u svrhe funkcionalne dijagnostike treniranosti sportaša. Ispitanici su tijekom 13-dnevnog istraživanja bili podvrgnuti istim i kontroliranim protokolima 48-satne prehrane. Izmjereni podaci bili su podijeljeni u tri podskupine prema različitim tipovima prehrane koji su dominirali tijekom svakog pojedinog testa opterećenja. Izraženi su kao ventilacijsko-metabolički pokazatelji u mirovanju, pri anaerobnom pragu, pri maksimalnom opterećenju i na kraju oporavka. Primijenjeni protokoli 48-satne prehrane u istraživanju bili su zastupljeni s 17, 4% ili prosječno 1, 06 g kg-1 tjelesne mase CHO-a u prehrani „ siromašnoj“ ugljikohidratima, s 42% CHO-a ili prosječno 2, 6 g kg-1 tjelesne mase u mješovitoj prehrani i s 87, 2% ili minimalno 5 g kg-1 tjelesne mase ugljikohidrata. Rezultati dokazuju postojeću razliku između skupine ispitanika u svim promatranim fazama progresivnog testa opterećenja između promatranih pokazatelja nakon 48-satne prehrane s visokim udjelom ugljikohidrata i pokazatelja nakon mješovite i niskougljikohidratne prehrane. Razlici najviše pridonose metabolički pokazatelji, omjer ventilacijske izmjene i laktati, pod utjecajem protokola visokougljikohidratne 48-satne prehrane. U testu opterećenja pod utjecajem prehrane „ bogate“ ugljikohidratima promatrani ventilacijsko-metabolički pokazatelji ostvarili su ukupno maksimalne vrijednosti, te se pod utjecajima takve prehrane produljilo vrijeme do iscrpljenja. Također, različit udio ugljikohidrata u prehrani najviše utječe na metaboličke pokazatelje, vezane uz koncentraciju stvorenog CO2. Iznimno je važno da se pod utjecajem visokougljikohidratne prehrane mijenjaju i ostvaruju više vrijednosti metaboličkih pokazatelja pri anaerobnom pragu, te ventilacijsko-metaboličkih pokazatelja i pokazatelja radne učinkovitosti pri maksimalnom opterećenju. Samim time sportaš bi trebao prije testiranja funkcionalnih sposobnosti unositi približno jednaku količinu ugljikohidrata (>75%) i drugih energetskih izvora, kao i prije natjecanja. Programi prehrane tijekom natjecanja prema udjelu pojedinog izvora energije, ugljikohidrata u prehrani kao nadopune energetskih izvora, ovise o dužini i intenzitetu aktivnosti. Može se, dakle, uočiti korelacija programa prehrane s dinamikom uključivanja energetskih sustava tijekom pojedine sportske aktivnosti. Zastupljenost izvora energije u prehrani mora biti precizno definirana i izjednačena tijekom natjecanja i tijekom testiranja funkcionalnih sposobnosti. U suprotnom su moguće pogreške u dobivenim referentnim vrijednostima funkcionalnih sposobnosti, smjernicama planiranja i programiranja trenažnog procesa, kao preduvjeta za ostvarivanje maksimalnih rezultata na natjecanju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA