Naslov
Liječenje u domu bolesnika: opravdana nastojanja, (ne)ostvariv zadatak (Teze za Osječku inicijativu)
(Health care and medical treatment in patients` homes: justifyed need, but difficult task (Proposal of an Osijek Initiative))

Autori
Ebling , Zdravko ; Jakšić , Želimir ; Gmajnić , Rudika ; Pacovski-Erhard, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik radova 5. kongresa obiteljske medicine, HUOM / - Osijek, 1998, 25-48

Skup
5. kongres obiteljske medicine, HUOM 1998.

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 03.06.1998. - 06.06.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kućno liječenje; liječnik obiteljske medicine; programi zaštite
(home treatment; family medicine physicians; care programs)

Sažetak
Cilj je rada ojačati usklađeno djelovanje liječnika obiteljske medicine na kućnom liječenju kao složenom obliku zaštite bolesnika i njegove obitelji u njihovu domu. Danas se u program zdravstvene zaštite u domu uključuje unapređenje zdravlja i zdravstveni odgoj, obi¬ ; ; teljski pristup suzbijanju bolesti, provođenje liječenja, rehabilitaciju i tenninalnu skrb. Suvremenu skrb i zaštitu bolesnika u vlastitom domu sve više podupire tehnološki napredak medicine, ali s druge strane uvjetuju vrlo različite stambene prilike, mnogostruko opterećenje suvremene obitelji i konkretna razina financijske moći. Članovi obitelji koji preuzmu aktivnu skrb za oboljelog posebno su dodatno opterećeni, pa im je neophodno potreban povremeni "odmor" i priznanje njihovih polu-profesionalnih napora. Važno pitanje je koštanje djelovanja u domu u usporedbi s drugim vidovima liječenja. Pokazalo se da liječenje u domu izgleda jeftinije kad se gleda izolirano. Kad se promatra cjelokupna zaštita, ono postaje dodatni trošak jer rijetko bitno smanjuje razinu hospitalizacije. I u pojedinačnom slučaju kućno liječenje je jeftinije samo onda kad je jasno indicirano i kad se povoljan rezultat može očekivati nakon kraćeg razdoblja od nekoliko tjedana. U kućnom liječenju se danas uz liječnika opće medicine javljaju i drugi, kao: organizacije kućne njege i rehabilitacije (privatne, polu privatne i državne), tradicionalni stacionari nikli uz domove zdravlja za akutne dijagnostičke potrebe, a danas preusmjereni na skrb za starije, službe tenninalne njege i posthospitalne zaštite, "bolnice u kući" koje organiziraju grupe specijalista, tako da one sve više sužavaju utjecaj obiteljskih liječnika na tom području zaštite.Obiteljska medicina zaštitu, skrb i liječenje u domu smatra svojim bitnim područjem djelovanja. Za uspješan daljnji razvoj liječenja u domu potrebno je riješiti mnoga stručna pitanja. Treba odabrati stanja kod kojih je takvom zaštitom i liječenjem moguće suzbiti ili spriječiti komplikacije kroničnog tijeka bolesti i u kratkom roku postići pozitivan ishod ili dugotrajni pozitivni utjecaj na kvalitetu života. Pri razmatranju organizacije mogu se razmotriti sljedeće alternative: a) slobodna pri¬ ; ; vatna inicijativa i tržišni odnosi, b) postavka posebnog programa u okviru postojećeg osiguranja, c) dodatno osiguranje, d) kombinacija (a-c). Kod odlučivanja neophodno je uvažiti kriterije postavljene sa strane zajednice i zdravstvenog sustava, te ocijeniti stručne preduvjete za bavljenje tim poslom, provedivost, gospodarske i socijalne učinke, te moguće prepreke. Za sada nema prihvatljivih rješenja niti unutar postojećeg osiguranja, niti u okviru potpuno privatnog sustavom, ni dodatnog osiguranja. Osječka inicijativa predlaže razmatranje modela koji bi razriješili sustavfinanciranja. Čini se da financiranje mora biti dvojako: (1) U kalkulaciji HZZO treba uvesti posebnu stavku za obvezne programe liječenja u domu bolesnika. To znači da se moraju konkretno definirati sadržaji, oblici, kvantiteta i kvaliteta ugovorenih postupaka liječenja u domu pacijenata. (2) Dodatni programi liječenja u domu bolesnika mogu se osigurati stimulacijom kroz sustav ci¬ ; ; jena puta usluga. Njihov obuhvat ovisio bi o mogućnostima obiteljskih liječnika da rade odredene programe, ovisio bi o 'želji i mogućnostima pacijenata da takve programe podrže, te o mogućnostima zajednica ili različitih organizacija koje bi imale interesa ugovarati specifične programe liječenja u domu pacijenata. Sličnih pokušaja već nalazimo u tzv. dopunskim osiguranjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA