Naslov
Monokultura kao stresno svojstvo u oplemenjivanju kukuruza
(Continuous growing as a stress trait in maize breeding)

Autori
Brkić, Ivan ; Šimić, Domagoj ; Josipović, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000

Skup
36. znanstveni skup hrvatskih agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.2000. - 25.02.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kukuruz; oplemenjivanje; monokultura
(maize; breeding; continuous growing)

Sažetak
Istraživanje negativnog utjecaja monokulturnog uzgoja stara su koliko i agronomska znanost uopće.Na najstarijem pokusnom polju u Americi (the Morrow Plots, University of Ilinois)uzgoja se kukuruz u monokulturi još od 1876. godine. Tako je u razdoblju 1904. - 1973. pod sadržajem organske tvari u tlu pod monokulturom kukuruz bez gnojidbe iznosio 37% , a s gnojidbom 13%.Rezultati za prinos zrna nisu konzistentni zbog uvođenja mineralnih gnojiva i hibrida kukuruza u sustav proizvodnje. Naše istraživanje provedeno je u Osijeku 1998. god. na eutričnom smeđem tlu u pokusima s 24 hibrida u 3 okoline definirane kao plodored, monokultura 10 god. i monokultura 50 god. Sve tri mikrolokacije su bile pod istim režimom agrotehnike, pa se razlike u sadržaju lako pristupačnog dušika od 1.90 do 2.34 mg N na 100g tla (EUF metoda) mogu protumačiti utjecajem monokulture. Eksperimentalni hibridi su odabrani na temelju prethodnog testiranja na 6 lokacija, a standardi na temelju zastupljenosti u proizvodnji istočne Hrvatske. Rezultati pokazuju pad prosječnih prinosa s 14.36 tona po ha. ostvarenih u pokusu u plodoredu na 10.26 t.po ha. u pokusu na monokulturi 50 god. Razlike između okolina i genotipova bile su značajne na razini vjerojatnosti 0.01, a interakcija genotip x okolina na razini 0.05. Veći pad prinosa procijenjen je u prvih 10 god. monokulture ( koeficijent regresije by=0.77), dok je u razdoblju 10-50 god. taj pad značajno manji (11.19 t po ha - 10.26 t po ha ili by=0.47).Od priznatih hibrida najveći prosječni prinos (13.63 t po ha), sa slabom tendencijom opadanja (regresijski koeficijent u analizi stabilnosti =0.97), ostvaren je s genotipom OSSK 602, a od eksperimentalnih hibrida s kombinacijom B73OSxOS6-2 (13.71 t po ha, regresijski koeficijent u anlizi stabilnosti =0.90). Istraživanje monokulture kukuruza se nastavlja i dalje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA