Pregled bibliografske jedinice broj: 430086
Kroatistika i nacionalizam (odgovor Ivi Pranjkoviću)
Kroatistika i nacionalizam (odgovor Ivi Pranjkoviću) // Književna republika, 3 (2005), 9-12; 211-238 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 430086 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kroatistika i nacionalizam (odgovor Ivi Pranjkoviću)
(Croatistics and nationalism (response to Ivo Pranjković))
Autori
Kordić, Snježana
Izvornik
Književna republika (1334-1057) 3
(2005), 9-12;
211-238
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
sociolingvistika; jezična politika; standardni jezik; purizam; preskriptivizam; nacionalizam; nacizam; povijest; jezični unitarizam; jezične varijante; jezični varijeteti; prestiž; jezična ravnopravnost; policentrični jezik; Jugoslavija; Novosadski dogovor; Ljudevit Jonke; mitovi; pravljenje nacije; identitet; masovni mediji; sport; religija; školstvo; odgovornost znanstvenika; njemački jezik; hrvatski jezik; srpskohrvatski jezik
(sociolinguistics; language policy; standard language; purism; prescriptivism; nationalism; nazism; history; linguistic unitarism; language varieties; prestige; linguistic equality; polycentric language; Yugoslavia; The Novi Sad Agreement; Ljudevit Jonke; myths; nation-building; identity; mass media; sport; religion; education; responsibility of scientists; German; Croatian; Serbo-Croatian)
Sažetak
U ovom članku se kritički analizira jedan tekst kojemu je autor Ivo Pranjković. Ukazuje se na neopravdanost preskriptivnog i purističkog pristupa jezika. Na osnovi uvida u brojne radove iz svjetske lingvistike pokazuje se da purizam i preskriptivnost nemaju potpore u znanosti o jeziku, te da je lingvistika kao i svaka druga znanost deskriptivna a ne preskriptivna. Navode se dokazi za direktnu povezanost purizma i nacionalizma, opisuje se uloga purizma u doba nacističke Njemačke i kako profesori služe nacionalističkoj ideologiji propagiranjem purizma. U članku se, nadalje, pokazuje da tema jezičnog unitarizma u Jugoslaviji izgleda sasvim drukčije osobi upoznatoj s nekim temeljnim sociolingvističkim činiocima kakav je npr. prestiž. Analizira se nacionalistička ideologija, udio mitova u njoj i osnovna svojstva tih mitova. Govori se o potrebi nacionalizma za neprijateljem, o velikoj ulozi medija pri širenju nacionalizma i o utjecaju sportskih takmičenja na jačanje nacionalizma. Govori se i o usađivanju nacionalističkih predrasuda pomoću škola, u nastavi povijesti, jezika i književnosti. Opisuju se zajednička svojstva nacionalizma i religije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- MLA International Bibliography
- Linguistic Bibliography
- Online-Bibliographie der deutschsprachigen Slavistik